NAJNOVIJE
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje...
Da li mogu da se „dokupe“ nedostajuće godine radnog...
Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i...
Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
Da li su SAD i EU previše povezani da...
40% građana misli da Srbija nikada neće ući u...
Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a
Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu...
CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

NALED nominovao deset reformskih prioriteta za novu Vladu Srbije

by bifadmin 28. мај 2025.

Elektronsko plaćanje neporeskih nameta, uspostavljanje e-kartona, e-bolovanja i eNovčanika, uređenje fleksibilnih oblika rada, digitalizacija ozakonjenja i brži upis u katastar, uvođenje depozitnog sistema i CBAM mehanizma po ugledu na EU, kao i liberalizacija deviznog poslovanja – deset su ključnih prioriteta nove Sive knjige koju je NALED predstavio na 19. godišnjoj Skupštini kao preporuku Vladi Srbije za ubrzanje reformi i modernizaciju države.

– Prethodni period obeležila su turbulentna dešavanja na domaćem i međunarodnom planu, koja su preusmerila fokus sa privrednih reformi na rešavanje drugih problema. Svi zajedno osećamo da je reformski proces usporen i to pokazuju i brojke. U odnosu na uobičajenih 12 preporuka godišnje, institucije su od prethodnog izdanja delimično ispunile samo dve u energetici i poljoprivredi. Započet je rad na još 11, od kojih bismo posebno istakli reformu parafiskala – istakao je predsednik Izvršnog odbora NALED-a i direktor Asse Dejan Đokić.

Novo izdanje Sive knjige donosi čak 35 preporuka koje se zasnivaju na digitalizaciji, a 23 nosi oznaku EU bedža za doprinos evropskim integracijama.

– U situaciji izrazite polarizacije u društvu i svih izazova u zemlji i svetu, uloga NALED-a, kao nezavisnog udruženja koje traje već skoro dve decenije, ostaje nepromenjena – a to je javno-privatni dijalog, konstruktivna kritika, privredne reforme zasnovane na analizama i podacima, i digitalizacija kao način da se postigne puna transparentnost, efikasnost i odgovornost institucija – istakla je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.

Ispred Vlade Srbije, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović najavila je dalje reforme i nastavak saradnje sa NALED-om na unapređenju propisa:

– Reforme u energetskom sektoru nisu pitanje samo naših ambicija da postanemo članica EU, iako jesu značajan deo reformske agende. Ove reforme važne su za naše građane i privredu, da imamo stabilan i održiv energetski sektor, dovoljno struje i gasa, kako danas, tako i u godinama koje dolaze, u kojima ćemo sve više prelaziti na čiste izvore energije. Privredu vidimo kao važnog partnera u procesu energetske tranzicije i verujem da je dijalog sa privredom vazan da trasira put koji će olakšati poslovanje i investicije – izjavila je ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović.

U okviru Skupštine, NALED je najavio da će ove godine posebnu pažnju posvetiti temi ravnopravnosti i ekonomskom osnaživanju žena, jer nema održivog napretka ako se ignoriše polovinu potencijala – a to su žene.

– Po oceni članova NALED-a, naš prvi cilj treba da bude kvalitetnije zakonodavstvo, gde i rodna ravnopravnost ima važno mesto. Dopunićemo našu Sivu knjigu ključnim preporukama za ekonomsko osnaživanje žena, poput izjednačavanja prava preduzetnica sa zaposlenim majkama. Svaka reforma mora proći test – da li koristi i ženama i muškarcima, odnosno da li obezbeđuje jednake šanse – poručila je Stanka Pejanović, potpredsednica UO NALED-a i direktorka Triglav International.
U borbi za ravnopravno društvo podršku NALED-u pruža Britanska ambasada kroz projekat „Snažne i važne“ koji se bavi podsticanjem ženskog preduzetništva.

– Tema današnjeg skupa — osnaživanje žena i žensko preduzetništvo — ključna je ne samo iz ugla društvene pravde, već i kao pametan potez za dugoročni ekonomski rast. Jačanje uloge žena u politici, privredi, civilnom društvu i medijima jedan je od glavnih prioriteta Britanske vlade. Verujemo da obrazovane, osnažene i jednake žene i devojčice imaju vitalnu ulogu u izgradnji poštenijeg i prosperitetnijeg društva. Kroz projekat Snažne i važne, koji Britanska ambasada sa ponosom podržava, zajedno promovišemo inkluzivnu ekonomiju u kojoj žene nisu izuzetak, već pravilo- izjavio je Edvard Ferguson, britanski ambasador u Srbiji, i istakao značaj NALED-a kao nezavisnog i stručnog tela koje povezuje sve aktere u društvu kako bi se ubrzale reforme.

Na događaju su proglašeni i dobitnici godišnjeg priznanja NALED Strela koje se dodeljuje predstavnicima međunarodne zajednice za doprinos ekonomskom razvoju Srbije. Ovogodišnji dobitnici su Nataša Radović, zamenica direktora programa u Britanskoj ambasadi u Srbiji, i Oliver Šarov, ekonomski savetnik Delegacije Evropske unije u Srbiji.

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Coming uskoro započinje prodaju svestranog robota za rad u poljoprivredi

by bifadmin 28. мај 2025.

Kompanija Coming, koja uspešno posluje širom Srbije, sa predstavništvima u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu, nedavno je dobila još jednu prestižnu međunarodnu nagradu za svoj uređaj AgAR, robotsku platformu za obavljanje velikog broja poslova u poljoprivredi, koja uskoro ulazi u serijsku proizvodnju. „Na našem tržištu nema ovakvih robota. Rešenja koja su donekle slična našima proizvode Francuzi, Italijani i Holanđani, ali je naš AgAR univerzalniji i praktično duplo jeftiniji“, ističe Marko Tamburić, menadžer razvoja poslovanja u kompaniji Coming.

Na prestižnom 30. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i šumarstva Agrotech u Poljskoj, IT kompanija Coming nagrađena je za inovaciju koja spaja najnoviju tehnologiju i veštačku inteligenciju. Inovacija za koju je Coming nagrađen je AgAR, univerzalna robotska platforma dizajnirana da obavlja širok spektar poljoprivrednih poslova.

AgAR može da obavlja skoro sve poslove u poljoprivredi, počev od sadnje, prskanja, navodnjavanja, do branja. Nagrada na sajmu u Poljskoj, međutim, nije prva koju je Coming dobio za svoj uređaj. Prošle godine pripala mu je nagrada Regionalnog inovacionog foruma za najbolju industrijsku inovaciju na Zapadnom Balkanu za bespilotno vozilo koje menja koncept poljoprivrede.

Marko Tamburić, menadžer razvoja poslovanja u kompaniji Coming kaže za B&F da je razvoj AgAR-a počeo 2022. godine, a uskoro bi trebalo da krenu serijska proizvodnja i prve prodaje.

„Projekat je pokrenuo Coming sa Mašinskim fakultetom u Nišu, ali to nije bio prvi projekat na kome su stručnjaci naše kompanije i profesori Mašinskog fakulteta zajedno radili. Prvi projekat sa kojim se krenulo 2019. godine bio je robot Šepard, namenjen čuvanju stoke, pre svega ovaca. Tokom rada na ovom projektu, procenili smo da su tržišne prilike mnogo bolje za razvoj jedne univerzalne platforme, koja će moći da se bavi poslovima u voćarstvu, vinogradarstvu, ratarstvu, komunalnim delatnostima… AgAR-a smo počeli da razvijamo 2022. godine i dobili smo podršku Ministarstva za nauku, tehnološki razvoj i inovacije kroz Fond za inovacionu delatnost Republike Srbije, a program je podržao i NALED kroz program Startech, kao i Evropska unija u Srbiji“, navodi Tamburić.

Preciznije operacije i odluke

Prema njegovim rečima, na razvoju AgAR-a radilo je dvadesetak stručnjaka iz različitih oblasti. Bili su uključeni robotičari, mehatroničari, softverski inženjeri… Njihova osnovna ideja bila je automatizacija, robotizacija i transformacija poljoprivredne proizvodnje.

„Krenuli smo od toga da obezbedimo autonomno vozilo koje će moći da obavlja više različitih operacija. AgAR je potpuno električan, ima električni pogon na baterije, čime se eliminišu štetni gasovi. Naša robotska platforma zamenjuje ljude tamo gde bi mogli da budu izloženi opasnim hemikalijama ili povredama na radu. Takozvana ’battery swap’ tehnologija, koja omogućava brzu zamenu baterije, sa tri paketa baterija obezbeđuje autonoman rad od 24 sata“, objašnjava Tamburić.

Ono što AgAR-a razlikuje od svih trenutno dostupnih robota na tržištu je promena klirensa, odnosno promena visine platforme od tla. „AgAR je sposoban da za kratko vreme promeni klirens od 220 do 750 milimetra i da se tako prilagodi različitim poljoprivrednim kulturama, kao i da obavlja različite delatnosti na različitim visinama. Pored stabilnosti, promena klirensa mu omogućava upotrebu tradicionalnih priključnih mašina bez upotrebe hidraulike. On može da prihvati klasične poljoprivredne nastavke koje svako gazdinstvo ima u svom posedu, poput kosilice ili freze. Automatskim podizanjem i spuštanjem cele platforme održava se optimalna pozicija za rad. AgAR pokreću četiri motora od 1,5 kilovata i postiže maksimalnu brzinu od 1,8 metara u sekundi, a njegova nosivost je 500 kilograma“, precizira Tamburić.

On dodaje da AgAR može da radi na nagibu od 25 stepeni, te da je time rešen jedan izuzetno zahtevan zadatak, jer je veoma teško razviti mašinu koja se autonomno kreće po strmim i neprohodnim terenima.

Upotrebom nastavaka za preciznu poljoprivredu, poput orezivanja vinograda ili laserskog uništavanja korova, kao i tradicionalnih poljoprivrednih nastavaka koji se koriste na traktorima, poljoprivrednicima je omogućena robotizacija delatnosti koje obavljaju.

„AgAR je platforma na koju može da se postavi, između ostalih, i uređaj za UVC zračenje u zasadima. UVC zračenje može u potpunosti da zameni upotrebu fungicida i to je jedan nov, interesantan koncept. Reč je o preciznoj poljoprivredi, jer robot prepoznaje korov i uništava ga, ne oštećujući zasade. Pritom, softver beleži podatke koji pomažu poljoprivrednicima da donose pravovremene i tačnije odluke“, napominje Tamburić.

Uređaj interesantan i za druge ulagače

Stručnjaci u IT kompaniji su tokom razvoja ove platforme nastojali da ona bude jednostavna za primenu, ali planiraju da kada započne njegova komercijalizacija, vrše obuku kupaca kako se uređajem upravlja. Tamburić ističe da je AgAR potpuno spreman za tržište, ali da će se i dalje raditi na njegovom razvoju i usavršavanju. Cilj je da ova robotska platforma ubuduće obavlja sve više delatnosti, s tim što su konstruktorima trenutno najinteresantniji vinogradi, voćnjaci i velike travnate površine.

„Razvoj se praktično nikada ne završava, ali mi imamo vozilo spremno za tržište i sada pokazujemo kako ono radi. U vinariji Jović, septembra prošle godine prikazali smo četiri operacije. Prikazali smo košenje, senzorsku tanjiraču, odnosno tanjiraču koja uklanja korov u vinogradu oko zasada. Vukli smo automizer prskalicu za prskanje od jedne tone i pokazali smo branje robotskom rukom uz pomoć veštačke inteligencije, ali to je razvojna operacija, njena primena još uvek nije komercijalna“, ukazuje naš sagovornik.

Sredinom aprila, demonstrirali su mogućnosti AgAR-a kupcima u Severnoj Makedoniji, a predstoji im predstavljanje robota na investitorskoj konferenciji u Sloveniji. Tamburić napominje da Coming jeste glavni investitor, ali je sam projekat interesantan i za druge ulagače.

„Sa AgAR-om smo 2023. godine učestvovali na sajmu u Hanoveru, a planiramo da učestvujemo i ove godine. Učestvovaćemo i na Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu. Na sajmovima nastupamo sa Fabrikom poljoprivrednih mašina Agromehanika iz Boljevca. Ta fabrika nam je jedan od partnera na ovom projektu i jako važan saradnik, jer se kod njih praktično proizvodi ceo mehanički sklop robota, a sa druge strane oni već imaju razvijenu distributivnu mrežu po Evropi“, ističe Tamburić.

Univerzalniji a jeftiniji od konkurencije

Coming je dao ponudu za prodaju AgAR-a i kroz IPARD program. „Reč je o plantaži voća sa juga Srbije. Ukoliko se to uz državne subvencije realizuje, imaćemo narednog septembra ili oktobra prvu prodaju. Mislim da država treba da stane iza ovakvih projekata, jer i u Evropi retko ko kupuje mehanizaciju bez subvencija države. Uz takvu finansijsku podršku, AgAR će se isplatiti za tri do četiri godine“, predviđa Tamburić.

Dodaje da Coming ima formiranu cenu za dva modela, u zavisnosti od toga da li se robot kreće sam ili ima i sistem za priključnu mašinu. „AgAR u osnovnoj verziji, kada se kreće sam bez priključne mašine košta 60.000 evra, a sistem sa priključnim mašinama košta 90.000 evra. Ono što treba istaći je da na našem tržištu nema sličnih robota. Rešenja koja su donekle slična našima proizvode Francuzi, Italijani i Holanđani, ali je naš AgAR univerzalniji i praktično duplo jeftiniji“, tvrdi Tamburić.

On kao prednost uređaja koji su razvili stručnjaci u Nišu navodi i to da će rok isporuke biti tri meseca, što je kratko vreme s obzirom da se radi o veoma složenoj robotskoj platformi.

Biljana Ljubisavljević

Biznis & finansije 233, maj 2025. 

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Evropsko javno tužilaštvo otkrilo novi slučaj pronevere EU subvencija

by bifadmin 28. мај 2025.

Posle 25 godina njenog postojanja, Grčka će zbog korupcije rasformirati agenciju OPEKEPE koja je bila odgovorna za EU subvencije.

OPEKEPE je skraćenica za Agenciju za plaćanje, kontrolu i vođenje pomoći za zajednicu. Njena glavna ovlašćenja bila su distribucija subvencija poljoprivrednicima i monitoring te finansijske podrške u Grčkoj. Međutim, ispostavilo se da je telu koje je vršilo monitoring zapravo bio potreban monitoring.

Naime, evropsko tužilaštvo sa Laurom Koveši na čelu pokrenulo je istragu sa ciljem da utvrdi da li je ova agencija davala nezakonite subvencije. Vrlo brzo je otkrilo da jeste te je njen predsednik Nikolaos Salatas otpušten.

Ispostavilo se da je finansijska pomoć „nameštana“ licima koja nisu ostvarivala kriterijume da je dobiju. Tako je samo u periodu od 2019. do 2022. ukupno pronevereno 2,9 miliona evra koje je dobilo stotinak navodnih poljoprivrednika. Ovo nije bilo teško utvrditi jer su pomenuti „poljoprivrednici“ u najvećem broju slučajeva imali falsifikovano vlasništvo nad zemljom i živeli su u potpuno drugim krajevima Grčke što im je onemogućavalo svakodnevno bavljenje poljoprivredom. Drugim rečima, to su bili lažni poljoprivrednici kojima je davan stvarni novac iz EU.

Posle ovog otkrića OPEKEPE je ugašena a njen posao će ubuduće obavljati Nezavisno telo za javne prihode u koje će biti premešten deo zaposlenih rasformirane agencije.

Prevare poput ovih nisu retkost ni u Srbiji, pa je naša zemlja sama preduzela određene mere kako bi im stala na put. Više o tome možete pročitati u ovoj vesti.

Izvor: Greek Reporter

Foto: leo2014, Pixabay

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Japan više nije investitor broj jedan, zamenila ga je ova zemlja

by bifadmin 28. мај 2025.

Japan je prvi put nakon 34 godine izgubio status najvećeg svetskog investitora i kreditora, a njegovo mesto je zauzela Nemačka.

Neto vrednost imovine koju u inostranstvu poseduju japanske kompanije, domaćinstva i Vlada porasla je za 13% u 2024. godini na 3,26 biliona evra, prema podacima japanskog Ministarstva finansija.

U pitanju je rekordna brojka za Japan, ali to nije bilo dovoljno da se zadrži titula svetskog „broja 1“ jer sada zaostaje za Nemačkom.

Nemci raspolažu stranom imovinom vrednom 3,49 biliona evra. Kina drži treću poziciju, sa stranom imovinom procenjenom na 3,16 biliona evra, prenosi Blumberg.

Rast obima strane imovine u Nemačkoj olakšao je značajan suficit tekućeg računa, koji je prošle godine dostigao 248,7 milijardi evra.

U Japanu je ova brojka iznosila 180 milijardi evra. U međuvremenu, kurs evra prema jenu je porastao za oko 4% u poslednjoj godini.

Japanski ministar finansija Kacunobu Kato izjavio je da gubitak statusa Japana kao najveće zemlje-kreditora na svetu nije razlog za zabrinutost i istakao u obraćanju novinarima da je neto strana imovina Japana u stalnom porastu.

Izvor: Tanjug

Foto: Unsplash

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Od 1.juna tromesečno očitavanje struje na brojilima

by bifadmin 28. мај 2025.

„Elektrodistribucija Srbije“ menja način očitavanja brojila. Umesto dosadašnjeg mesečnog čitanja, primenjivaće se tromesečno očitavanje brojila, rekla je za RTS direktorka EDS Biljana Komnenić

Još krajem februara građanima je omogućilo da mesečnu potrošnju mogu i sami da očitaju i dostave preko mobilne aplikacije.

Do sada je očitavanje bilo mesečno, a od juna period očitavanja biće drugačiji.

„Počinjemo da primenjujemo Zakon o energetici, član 197a, u kome je očitavanje najmanje jednom godišnje. A mi ćemo shodno našem iskustvu, praksi, bolje je i za korisnike, a i za elektrodistribuciju, da očitavamo jedanput u tri meseca“, rekla je za RTS direktorka Komnenić.

Potrošačima je ostavljena i mogućnost da sami očitavaju brojilo i putem aplikacije dostave podatke o potrošnji.

„Elektrodistribucija je u proteklom periodu radila na mobilnoj aplikaciji, gde već imamo prijavljenih preko 220.000 potrošača da se sami očitavaju. Elektrodistribucija je ugradila preko 600.000 pametnih brojila koja se mogu očitavati na mesečnom nivou. Mogu da se prijave i putem elektronske pošte, i na broj telefona 0800 360 300. To je broj kontakt centra koji počinje sa radom 1. juna“, navodi Komnenić.

Čitanje nije obaveza za građane, ali im je to omogućeno jer je bilo primedbi na čitanje EDS-a. Stariji građani, odnosno oni koji nisu vični novim tehnologijama, mogu da pozivom na kol centar da daju podatke, ili mogu u svakoj distribuciji da predaju papir sa očitanim stanjem. Ipak, građanima će i dalje svakog meseca stizati računi.

„Kod potrošača koji imaju ugrađeno pametno brojilo, čitanje će biti svaki mesec, elektrodistribucija će očitavati svaki mesec, a ostali će biti na bazi procene od tri meseca potrošnje koju imamo. Procena će se raditi na bazi istorijskih podataka i softverskog modela“, rekla je Komnenić.

Kada je reč o istorijskim podacima Komnenić objašnjava da EDS za svakog potrošača ima podatke o potrošnji u proteklih 12 godina.

„Ili ukoliko je kasnije postao potrošač, u tom periodu od kada je postao potrošač pa do danas. Zakon o energetici je usklađen sa evropskim pravilima, i drugim zemljama u okruženju. Na primer u Češkoj je čitanje jednom godišnje, kao i u Nemačkoj. Negde je kvartalno, ili šestomesečno“, rekla je za RTS direktorka „Elektrodistribucija Srbije“.

Do kraja godine trebalo bi da se zameni još 600.000 brojila, što bi značilo da imamo 80 odsto zamenjenih brojila, što je evropski standard.

Izvor: RTS/Kamatica
Foto: Pixabay

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Neobični načini zarade novca

by bifadmin 28. мај 2025.

U moru svakodnevnih vesti o inflaciji, kreditima i mukotrpnom radu, retko šta može da nasmeje i iznenadi kao kreativnost ljudi u pronalaženju novih načina za zaradu. Upravo to pokazuje nedavna rasprava na popularnom Reddit forumu r/AskSerbia, gde su korisnici delili najneobičnije i najluđe načine na koje su oni ili njihovi poznanici dolazili do para, preneo je dnevno.hr.

Neki su, na primer, zarađivali tako što su prodavali „spojlere“ za popularne sapunice:

– Bake koje su devedesetih imale bugarske kanale na televiziji, pa su na pijacama za pare govorile šta će se desiti u novoj epizodi ‘Kasandre’, jer se u Bugarskoj emitovala otprilike nedelju dana ranije.

Ima i onih koji zarađuju učeći decu kako da voze bicikl.

– Prijatelj mog brata je otvorio školu za vožnju bicikla, gde uči malu decu čiji su roditelji ‘Instagram mame i tate’ da voze bicikl. Oni dovedu decu, sednu u kafić, čas traje sat vremena i svi srećni. Brat ni sam ne zna koliko zarađuje. Pozdravljam u potpunosti, porez na budale – piše jedan korisnik Reddita.

Maštovitost bez granica

Maštovitost nema granice, s obzirom na to da jedan od komentara, na primer, pominje i horoskop za pse. To, međutim, nije sve. Jedna preduzetna žena sašila je kostim medveda i iznajmljuje ga za dečije rođendane – 20 minuta za 50 evra.

– Ona se ubija od para – pišu korisnici, a drugi dodaju da je izrada fursuitova (kostima životinja) na Zapadu unosan biznis gde cene dostižu i do 15.000 dolara.

Za one koji žele venčanje na otvorenom, ali ne žele da plaćaju izlazak pravog matičara na teren (što u Hrvatskoj može da košta i više od 1.000 evra), rešenje je – „lažni matičar“. Ta osoba glumi zvaničnu ceremoniju pred gostima, dok je pravi čin već obavljen. Cena? Tek 200–300 evra, tvrde korisnici Reddita.

Neki su imali sreće na tržištu nekretnina i tako zaradili:

– Podigao sam stambeni kredit. Davno, pre onih problema u Ukrajini. Cene nekretnina su bile solidne, ja sam se potrudio i podigao kredit za stan. Nakon nekoliko godina izbilo je zlo, Rusi su došli, kupovali su, cene nekretnina su skakale i skakale. I ja sam prodao svoj stan za skoro duplo više novca nego što sam dugovao banci. Vratio sam kredit. Deo novca sam dao za učešće za drugi stan (tako sam izbegao porez na dobit). Ostatak sam uložio u renoviranje novog stana koji sam kupio, malo sam ga sredio. Stan je malo veći i na nižem spratu. Ostalo mi je još nešto novca. To sam potrošio na izlaske i turistička putovanja po Evropi nekoliko meseci, ništa luksuzno, samo skromna mesta… i nekoliko meseci nisam radio ništa, samo sam se zabavljao. Posle sam se zaposlio… i opet mi je ostalo nešto novca od prodaje stana. Luda sreća.

Izvor: Telegraf Biznis
Foto: Pixabay

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Preduzeća sa jednim zaposlenim kroje privredu Beča

by bifadmin 28. мај 2025.

Koliko je preduzetnički duh u glavnom gradu Austrije jak pokazuje podatak da 20,1 odsto austrijskih preduzeća sa jednim zaposlenim ima sedište u Beču. Ljude koji osnivaju preduzeće sa jednim zaposlenim vodi želja za nezavisnošću (80 odsto), samoostvarenjem (76 odsto) i fleksibilnijom raspodelom vremena (70 odsto).

Ukupno u Beču postoji 72.706 preduzeća sa jednim zaposlenim, većina njih u oblasti zanatstva i rukotvorina (40,7 odsto). Na drugom mestu je oblast informacija i konsaltinga (28,6 odsto). Najveći udeo takvih preduzeća u Beču imaju profesionalni fotografi (87,8 odsto), zatim direktna prodaja (87,2 odsto), umetnički zanati (80,9 odsto), lične usluge (79 odsto), kao i pedikiri, kozmetičari i maseri (74,8 odsto).

Ko u Beču osnuje preduzeće sa jednim zaposlenim može da računa na široku podršku bečke Privredne komore:

• Granica za amortizaciju sredstava male vrednosti povećana je sa 800 na 1.000 evra.
• Stope poreza na dohodak u drugom i trećem razredu smanjene su, sa 35 na 30 odsto (od 2022), odnosno sa 42 na 40 odsto (od 2023).
• Radno mesto u stanu može se amortizovati, čak i ako ne postoji posebna radna soba. Paušal za to iznosi 1.200 evra.
• Ako odsustvo zbog nesreće ili bolovanja traje duže od 42 dana, moguće je retroaktivno primati naknadu za bolovanje počev od četvrtog dana bolovanja.
• Granica prometa za male preduzetnike povećana je sa 35.000 na 55.000 evra (od 2025).

Servisna služba Privredne komore svakog meseca organizuje više od 20 radionica specijalno za preduzeća sa jednim zaposlenim. Takođe u ponudi su brojni događaji za umrežavanje i edukacije kroz predavanja i radionice.

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako da eliminišemo rasipanje i povećamo vrednost i kod kuće…

by bifadmin 27. мај 2025.

Kada čujemo termin Lean, većina nas pomisli na fabrike, proizvodne trake ili Tojotin sistem upravljanja. Međutim, suština Lean filozofije nije vezana samo za industriju – ona je univerzalna. Primena Lean-a bukvalno u svakoj sferi, pa i u svakodnevnom životu je zapravo ono što ga čini filozofijom. Naravno, za njega se kaže i da je metodologija zbog metodološkog pristupa pri implementaciji njegovih alata, ali Lean je, pre svega, način razmišljanja, sistem eliminacije svega nepotrebnog iz naših procesa i jedinstven pristup rešavanju problema.

Ako ovako sagledamo ovu izuzetno efikasnu metodologiju jasno je da Lean može da unapredi i naš svakodnevni život.

Lean se zasniva na jednostavnom principu: eliminacija rasipanja i fokus na ono što zaista dodaje vrednost. U poslovnom kontekstu to znači brže, jeftinije i kvalitetnije. U životnom kontekstu, to znači više slobodnog vremena, manje stresa i veća efikasnost.

Koliko puta vam se desilo da ujutru tražite ključeve, ne možete da nađete čarape ili zakasnite jer niste unapred pripremili šta ćete obući?

Lean pristup bi ovde bio da standardizujete rutinu. Na primer:

Pripremite odeću i torbu veče pre.

Držite ključeve uvek na istom mestu.

Napravite „jutarnju ček listu“ – vizuelnu listu koraka jutarnje rutine (npr. 1. Ustani, 2. Tuš, 3. Kafa, 4. Proveri kalendar…).

Rezultati su u najmanju ruku manje haosa, manje odluka koje troše mentalnu energiju, mirniji početak dana.

Metoda 5S (Sortiraj, Sredi, Sjaj, Standardizuj, Samoodrživost) može da se primeni i na frižider:

Sortiraj: Izbaci stare i nepotrebne namirnice.

Sredi: Organizuj namirnice po vrsti (mlečni proizvodi, povrće, meso…).

Sjaj: Održavaj frižider čistim.

Standardizuj: Uvek koristi iste kutije, etikete ili pregrade.

Samoodrživost: Postavi pravilo da se svakog petka proverava sadržaj frižidera.

Ovakva organizacija smanjuje bacanje hrane, vreme provedeno u kuhinji ali i omogućava dovoljno mesta u frižideru za sve što vam je potrebno.

U Lean-u, Value Stream Mapping prikazuje tok vrednosti – gde novac i resursi ulaze, i kako prolaze kroz sistem, uz sve operativne parametre za svaku stavku ponaosob. Isto možete uraditi sa porodičnim budžetom:

Pratite tok novca: od prihoda, preko računa, do potrošnje.

Identifikujte „rasipanja“ – nepotrebne pretplate, impulzivne kupovine.

Uvedite „kaizen“ pristup – svaki mesec pokušajte da eliminišete jedno rasipanje i investirate više u ono što vam zaista znači (putovanja, zdravlje, učenje).

Posebna se pažnja posvećuje vizualizaciji i standardima, pa uz malo kreativnosti možemo i te kako optimizovati proces pranja veša kroz implementaciju korpi za veš koje su iste zapremine kao i vaša mašina, odvojene po bojama za beli, crni i šareni veš. Okidač za pranje određene vrste veša može biti puna jedna od navedenih korpi.

Rezultat – Uključujemo veš mašinu kada treba, peremo količinu veša taman koliko treba i na najoptimalniji način. Pritom izbegavamo nered, a uz jasna pravila možemo optimizovati i doziranje hemije koja učestvuje u pranju.

Lean podrazumeva da kupujemo tačno ono što nam treba, u pravom trenutku i u pravoj količini.

Pravite spisak za kupovinu na osnovu jelovnika za nedelju dana.

Ne idite u prodavnicu gladni.

Koristite aplikacije koje vam pomažu da pratite potrošnju i zalihe.

Ovo vodi do manje bacanja, uštede novca i više svesne potrošnje.

Lean to je način života. Kada počnemo da razmišljamo o vrednosti i rasipanju u svakodnevnim aktivnostima, otvaramo prostor za promene koje mogu značajno povećati našu efikasnost i zadovoljstvo. Konsultanti iz konsultantske kuće Tecor Consulting i te kako praktikuju Lean, ne samo na svom poslu već u svakoj prilici, pa i kod kuće.

Na taj način pospešuju Lean razmišljanje, oštre svoj um i konstantno uče iz svakodnevnih praktičnih primera. To im omogućava ne samo da se konstanto unapređuju, već i da kroz svakodnevnu Lean praksu postanu konkurentniji u svojoj profesiji, što je takođe Lean pristup.

Možda nećete odmah postati “Lean eksperti” kod kuće, ali i male promene – poput bolje organizacije ormara ili planiranja obroka mogu imati veliki efekat.

Zato sledeći put kada budete tražili ključeve, čekali u redu ili plaćali kaznu za zakasnelu registraciju, zapitajte se: „Da li ovde postoji rasipanje? I kako bih ovo mogao da rešim na Lean način?“

Autor: Ivan Milanović, konsultant i trener, Tecor Consulting

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Američki investitori sve zainteresovaniji za indijske startapove

by bifadmin 27. мај 2025.

Indija sve više liči na Silicijumsku dolinu u ranoj fazi njenog razvoja – okuplja ambiciozne preduzetnike i još ambicioznije investitore.

Prema prognozama fondova rizičnog kapitala ova azijska zemlja u naredne dve decenije bi mogla izroditi bar hiljadu jednoroga odnosno uspešnih tehnoloških kompanija vrednih preko milijardu dolara. Iz tog razloga investitori iz celog sveta ulažu u razvoj indijskih startapova.

Jedan od njih je Aditya Mishra, bivši rukovodilac u kompanijama Yahoo i Accenture koji sada vodi fond rizičnog kapitala BAT. Ovaj fond ulaže u kompanije koje se bave veštačkom inteligencijom u Indiji i SAD.

Prema rečima Mishre, indijski uspeh nije iznenađujuć, on je rezultat višedecenijskog ulaganja u obrazovanje, koje je veoma striktno i dozvoljava samo najboljima da stiču prestižne akademske titule, kao i u razvoj tehnologije. Naime, ta zemlja ima naširoko poznat obrazovni sistem, kao i 800 miliona stanovnika ispod 35 godina starosti od kojih je veliki deo tehnoliški potkovan. Takođe, Indija ima i rastući broj investitora koji su spremni da podrže ideje njenih mladih i preduzetnih stanovnika. Zato je prošle godine imala najviše izlazaka kompanija na berzu (IPO) na svetu, čak 338, što je rast od 44 odsto u odnosu na godinu ranije. Indija je istovremeno i treći svetski startap ekosistem. Analitičari Goldman Sachs-a predviđaju da će do 2075. postati druga svetska ekonomija, odmah iza kineske.

Sve ovo možda ne bi bilo dovoljan razlog za rast interesovanja američkih ulagača za indijske kompanije da SAD trenutno nisu u trgovinskom ratu sa Kinom za koji se ne zna kako će se odvijati. Aktuelna spoljna politika Amerike dodatno je podstakla rast ulaganja u Indiju jer je kinesko tržište postalo nesigurno.

Izvor: Kvarc

Foto: shrikantamati12, Pixabay

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Primena Lean-a u svakodnevnom životu

by bifadmin 27. мај 2025.

Kako da eliminišemo rasipanje i povećamo vrednost i kod kuće…

Kada čujemo termin Lean, većina nas pomisli na fabrike, proizvodne trake ili Tojotin sistem upravljanja. Međutim, suština Lean filozofije nije vezana samo za industriju – ona je univerzalna. Primena Lean-a bukvalno u svakoj sferi, pa i u svakodnevnom životu je zapravo ono što ga čini filozofijom. Naravno, za njega se kaže i da je metodologija zbog metodološkog pristupa pri implementaciji njegovih alata, ali Lean je, pre svega, način razmišljanja, sistem eliminacije svega nepotrebnog iz naših procesa i jedinstven pristup rešavanju problema. Ako ovako sagledamo ovu izuzetno efikasnu metodologiju jasno je da Lean može da unapredi i naš svakodnevni život.

Lean se zasniva na jednostavnom principu: eliminacija rasipanja i fokus na ono što zaista dodaje vrednost. U poslovnom kontekstu to znači brže, jeftinije i kvalitetnije. U životnom kontekstu, to znači više slobodnog vremena, manje stresa i veća efikasnost.

Koliko puta vam se desilo da ujutru tražite ključeve, ne možete da nađete čarape ili zakasnite jer niste unapred pripremili šta ćete obući? Lean pristup bi ovde bio da standardizujete rutinu. Na primer:

  • Pripremite odeću i torbu veče pre.
  • Držite ključeve uvek na istom mestu.
  • Napravite „jutarnju ček listu“ – vizuelnu listu koraka jutarnje rutine (npr. 1. Ustani, 2. Tuš, 3. Kafa, 4. Proveri kalendar…).
  • Rezultati su u najmanju ruku manje haosa, manje odluka koje troše mentalnu energiju, mirniji početak dana.

Metoda 5S (Sortiraj, Sredi, Sjaj, Standardizuj, Samoodrživost) može da se primeni i na frižider:

  • Sortiraj: Izbaci stare i nepotrebne namirnice.
  • Sredi: Organizuj namirnice po vrsti (mlečni proizvodi, povrće, meso…).
  • Sjaj: Održavaj frižider čistim.
  • Standardizuj: Uvek koristi iste kutije, etikete ili pregrade.
  • Samoodrživost: Postavi pravilo da se svakog petka proverava sadržaj frižidera.
  • Ovakva organizacija smanjuje bacanje hrane, vreme provedeno u kuhinji ali i omogućava dovoljno mesta u frižideru za sve što vam je potrebno.

U Lean-u, Value Stream Mapping prikazuje tok vrednosti – gde novac i resursi ulaze, i kako prolaze kroz sistem, uz sve operativne parametre za svaku stavku ponaosob. Isto možete uraditi sa porodičnim budžetom:

  • Pratite tok novca: od prihoda, preko računa, do potrošnje.
  • Identifikujte „rasipanja“ – nepotrebne pretplate, impulzivne kupovine.
  • Uvedite „kaizen“ pristup – svaki mesec pokušajte da eliminišete jedno rasipanje i investirate više u ono što vam zaista znači (putovanja, zdravlje, učenje).

Posebna se pažnja posvećuje vizualizaciji i standardima, pa uz malo kreativnosti možemo i te kako optimizovati proces pranja veša kroz implementaciju korpi za veš koje su iste zapremine kao i vaša mašina, odvojene po bojama za beli, crni i šareni veš. Okidač za pranje određene vrste veša može biti puna jedna od navedenih korpi.

Rezultat – Uključujemo veš mašinu kada treba, peremo količinu veša taman koliko treba i na najoptimalniji način. Pritom izbegavamo nered, a uz jasna pravila možemo optimizovati i doziranje hemije koja učestvuje u pranju.

Lean podrazumeva da kupujemo tačno ono što nam treba, u pravom trenutku i u pravoj količini.

  • Pravite spisak za kupovinu na osnovu jelovnika za nedelju dana.
  • Ne idite u prodavnicu gladni.
  • Koristite aplikacije koje vam pomažu da pratite potrošnju i zalihe.
  • Ovo vodi do manje bacanja, uštede novca i više svesne potrošnje.

Lean to je način života. Kada počnemo da razmišljamo o vrednosti i rasipanju u svakodnevnim aktivnostima, otvaramo prostor za promene koje mogu značajno povećati našu efikasnost i zadovoljstvo. Konsultanti iz konsultantske kuće Tecor Consulting i te kako praktikuju Lean, ne samo na svom poslu već u svakoj prilici, pa i kod kuće. Na taj način pospešuju Lean razmišljanje, oštre svoj um i konstantno uče iz svakodnevnih praktičnih primera. To im omogućava ne samo da se konstanto unapređuju, već i da kroz svakodnevnu Lean praksu postanu konkurentniji u svojoj profesiji, što je takođe Lean pristup.

Možda nećete odmah postati “Lean eksperti” kod kuće, ali i male promene – poput bolje organizacije ormara ili planiranja obroka mogu imati veliki efekat.

Zato sledeći put kada budete tražili ključeve, čekali u redu ili plaćali kaznu za zakasnelu registraciju, zapitajte se: „Da li ovde postoji rasipanje? I kako bih ovo mogao da rešim na Lean način?“

Autor: Ivan Milanović, konsultant i trener, Tecor Consulting

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • U Bogovađi počeo inkluzivni kamp za decu sa cerebralnom paralizom
  • Na putu ka vodećem brendu grickalica u Evropi: Alesto fokusiran na kvalitet i osvešćeno uživanje
  • The Banker: AikBank u top 10 banaka u svetu po rastu kapitala
  • MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje u okviru cilja NBS
  • Da li mogu da se „dokupe“ nedostajuće godine radnog staža?

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit