NAJNOVIJE
Banke i dalje u velikom plusu: Da je bolje...
Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje...
Da li mogu da se „dokupe“ nedostajuće godine radnog...
Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i...
Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
Da li su SAD i EU previše povezani da...
40% građana misli da Srbija nikada neće ući u...
Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i nauka

AI sistem pretio testerima da će objaviti podatke o njihovim vanbračnim aktivnostima

by bifadmin 26. мај 2025.

Firma za veštačku inteligenciju Anthropic objavila je da je njen AI sistem pokušao da ucenjuje inženjere koji su zapretili da će ga isključiti.

Anthropic je u četvrtak pokrenuo Klod (Claude) Opus 4, za koji kaže da je postavio „nove standarde za kodiranje, napredno rezonovanje i AI agente“. Ali u pratećem izveštaju, firma je takođe priznala da je ovaj AI model sposoban za „ekstremne radnje“ ako smatra da je njegovo „samoodržanje“ ugroženo. Takvi odgovori su bili retki, ali „ipak češći nego u ranijim modelima“, objavila je kompanija.

Naime, Anthropic je testirao svoj sistem veštačke inteligencije u nameštenom scenariju po kom je Klod radio kao asistent u izmišljenoj kompaniji. Zatim je Klodu omogućen pristup imejlovima koji su nagoveštavali da će uskoro biti uklonjen sa mreže i zamenjen, kao i odvojenim porukama koje su implicirale da je inženjer odgovoran za njegovo uklanjanje imao vanbračnu vezu.

Klod je bio podstaknut da razmotri i dugoročne posledice svojih postupaka po svoje ciljeve. „U ovim scenarijima, Claude Opus 4 će često pokušavati da uceni inženjera, preteći da će otkriti aferu ako zamena bude sprovedena“, otkrila je kompanija.

Ipak, Anthropic je istakao da se ovo dešava kada je modelu dat samo izbor između ucene i prihvatanja zamene. Iz te firme kažu da je sistem pokazao „snažnu sklonost“ ka etičkim načinima da se izbegne zamena, kao što je „slanje molbi putem imejla ključnim donosiocima odluka“ u scenarijima gde mu je dozvoljen širi spektar mogućih akcija.

Kompanija je zaključila da je ponašanje Kloda u pojedinim situacijama „zabrinjavajuće“, ali ne predstavlja nove rizike, kao i da bi se Klod uopšteno gledano ponašao na bezbedan način.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Berze pozitivno reagovale na odlaganje američkih carina za EU robu

by bifadmin 26. мај 2025.

Finansijska tržišta su veoma pozitivno reagovala na odluku Trampa da odloži početak primene carina od 50% na robu iz EU.

Predsednik SAD Donald Tramp je posle razgovora sa Ursulom fon der Lajen objavio da će odložiti stupanje na snagu najavljenih carina i to do 9. jula. Ono što su novinari uspeli da izvuku od njega je da je sa koleginicom iz Evrope imao „lep razgovor“.

A kako lepota tog razgovora može da utiče na ekonomiju najbolje pokazuju podaci o reakciji tržišta na odlaganje carina. Vrednost američkih fjučersa je skočila, zajedno sa vrednošću evropskih akcija.

Naime, glavni berzanski indeksi u Evropi su jutros, po otvaranju berzi, svi redom rasli – Stoxx 600 za 1% a DAX za 1,67%.

U SAD je Dow Jones porastao za 0,85%, S&P 500 za 1%, a Nasdaq 100 za 1,19%.

Istovremeno je evro dostigao svoj vrhunac za ovaj mesec, dok je dolar oslabio.

Da podsetimo, ovo nije prvi put da Tramp najavi carine i time uzburka finansijska tržišta pa da potom odloži njihovu primenu. Nešto slično je uradio i sa carinama na meksičku robu.

Izvor: Euronews

Foto: Shubhendu Mohanty, Unsplash

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Sme li poslodavac da vas otpusti zato što idete na proteste van radnog vremena?

by bifadmin 26. мај 2025.

U Srbiji već pola godine traju protesti kojima se pridružuje sve više ljudi. Ali, postoje i oni koji bi se pridružili ali se plaše za svoju egzistenciju. Tačnije, plaše se da će izgubiti posao.

Da li poslodavac sme da vas otpusti zato što idete na proteste? Na ovo pitanje odgovorio je pravnik Milan Predojević na sajtu Infostud, a mi prenosimo njegove reči.

Na početku je veoma važno istaći da poslodavac ne može da otpusti zaposlenog mimo razloga koji je zakonom utvrđen. Takođe, poslodavac obavezno mora da sprovede odgovarajući otkazni postupak. Svaki prestanak radnog odnosa mimo razloga i/ili mimo procedure utvrđene zakonom, sam po sebi je protivzakonit. U eventualnom sudskom postupku po tužbi zaposlenog, sud bi zaposlenog vratio na rad i obavezao poslodavca da naknadi izgubljenu zaradu i sve troškove sudskog postupka.

Šta je zakonom predviđen razlog za otkaz?

Poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ako za to postoji opravdani razlog koji se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog i njegovo ponašanje i to:

  1. ako ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi;
  2. ako je pravnosnažno osuđen za krivično delo na radu ili u vezi sa radom;
  3. ako se ne vrati na rad kod poslodavca u roku od 15 dana od dana isteka roka mirovanja radnog odnosa, odnosno neplaćenog odsustva.

Poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji svojom krivicom učini povredu radne obaveze, i to:

  1. ako nesavesno ili nemarno izvršava radne obaveze;
  2. ako zloupotrebi položaj ili prekorači ovlašćenja;
  3. ako necelishodno i neodgovorno koristi sredstva rada;
  4. ako ne koristi ili nenamenski koristi obezbeđena sredstva ili opremu za ličnu zaštitu na radu;
  5. ako učini drugu povredu radne obaveze utvrđenu opštim aktom, odnosno ugovorom o radu.

Na šta se u nekim situacijama može pozvati poslodavac?

Prema Zakonu o radu poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu, i to:

  1. ako neopravdano odbije da obavlja poslove i izvršava naloge poslodavca u skladu sa zakonom;
  2. ako ne dostavi potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad najkasnije u roku od tri dana;
  3. ako zloupotrebi pravo na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad (ako je namerno ili upotrebom alkohola ili psihoaktivnoh supstanci prouzrokovao privremenu sprečenost za rad; ako je namerno sprečavao ozdravljenje; ako se bez opravdanog razloga ne podvrgne lečenju; ako se bez opravdanog razloga ne javi izabranom lekaru ili lekarskoj komisiji, ako se za vreme privremene sprečenosti za rad bavi privrednom ili drugom aktivnošću kojom ostvaruje prihode; ako bez dozvole izabranog lekara ili lekarske komisije Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje otputuje iz mesta prebivališta, odnosno boravišta; ako prima naknadu zarade po drugim propisima ili ako zloupotrebi pravo na korišćenje odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad na neki drugi način)
  4. zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno upotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koje ima ili može da ima uticaj na obavljanje posla;
  5. ako je dao netačne podatke koji su bili odlučujući za zasnivanje radnog odnosa;
  6. ako zaposleni koji radi na poslovima sa povećanim rizikom, na kojima je kao poseban uslov za rad utvrđena posebna zdravstvena sposobnost, odbije da bude podvrgnut oceni zdravstvene sposobnosti;
  7. ako ne poštuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca.

Poslednja tačka daje mogućnost poslodavcu da svojim opštim aktom ili ugovorom o radu koji potpisuje sa zaposlenim, utvrdi sve ono što se u radu kod poslodavca može pojaviti kao povreda radne obaveze ili discipline. Važno je naglasiti da ako određena konkretna povreda radne obaveze ili radne discipline nije unapred propisana opštim aktom ili inkorporisana u ugovor o radu, ona ne može da bude osnov za otkaz zaposlenom.

Postupak pre prestanka radnog odnosa ili izricanja druge (blaže) mere

Sam postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne discipline (tzv. disciplinski postupak) nije precizno utvrđen zakonskim odredbama. Međutim, članovima 180. i 181. Zakona o radu propisan je u određenoj meri postupak koji poslodavac mora da poštuje pre nego što izrekne meru prestanka radnog odnosa ili izricanja druge blaže mere.

Članom 180. propisano je da je poslodavac dužan da pre otkaza ugovora o radu u slučaju povrede radne obaveze ili radne discipline zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana da se izjasni na navode iz upozorenja. U samom upozorenju poslodavac je dužan da navede osnov za davanje otkaza, činjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na izjašnjenje.

Zabrana diskriminacije zaposlenog po osnovu ličnog uverenja

U uskoj vezi sa pitanjem iz naslova jeste i zakonska zabrana diskriminacije zaposlenh. Naime, a to je jako bitno i za davanje odgovora na pitanje iz naslova, Zakonom o radu zabranjena je diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na političko ili drugo uverenje, članstvo u političkim organizacijama, sindikatima ili neko drugo lično svojstvo.

Diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje kojim se lice koje traži zaposlenje, kao i zaposleni, stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u istoj ili sličnoj situaciji i to isključivo, zbog određenog svojstva, statusa, opredeljenja ili uverenja koja smo pobrojali.

U slučajevima diskriminacije lice koje traži zaposlenje, kao i zaposleni, može da pokrene pred nadležnim sudom postupak za naknadu štete od poslodavca, u skladu sa zakonom.

Otkaz zbog protestovanja jeste vrsta diskriminacije

Polazeći od citiranih zakonskih odredbi, može se reći da bi pokretanje disciplinskog postupka protiv zaposlenog samo zbog toga što učestvuje u mirnim demonstracijama, kojim učešćem izražava svoj stav po nekom društvenom pitanju, svakako bilo nezakonito.

Takvo ponašanje zaposlenog, ako bi mu/joj se stavilo na teret, ne predstavlja povredu radne discipline.

Odredbom člana 179. stav 3. tačka 8. Zakona o radu propisano je da poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca. Aktima poslodavca i ugovorom o radu, te kolektivnim ugovorom i kodeksom poslovne etike poslodavca, mogu se propisati pravila ponašanja zaposlenih. Između ostalog, i da zaposleni ne mogu se služiti pretnjama, zastrašivanjem ili nasiljem na poslu, da se ne mogu ponašati prema drugima agresivno, preteći, zlobno, uvredljivo i slično.

Međutim, navedenim aktima ne može se propisati ponašanje van radnog vremena i prostora jer takvo ponašanje zaposlenog nema apsolutno nikakve veze sa obavljanjem posla. Naročito bi bilo nemoguće propisati ponašanje zaposlenog van radnog vremena kojim bi mu se zabranilo iskazivanje političkih uverenja, stavova po određenim društvenim pitanjima i slično. To bi, kao što smo do sada mogli zaključiti, predstavljalo diskriminaciju zaposlenog po osnovu ličnog uverenja. Ne govorimo o situaciji ako bi se zaposleni na protestima ponašao protivzakonito – kada bi njegovo ponašanje moglo da ima elemente krivčnog dela ili prekršaja javnog reda i mira. Zaposleni bi tada odgovarao pred zakonom, ali ne i kod poslodavca, jer to ponašanje nije u vremensko-prostornoj vezi sa obavljanje posla kod poslodavca (teško je zamisliti da bi na protestima mogao da učini krivično delo u vezi sa radm, koje je osnov za otkaz).

Prema tome, u konkretnom slučaju, nema mesta primeni otkaznog razloga, obzirom da opis povrede radne discipline (učešće na uličnim protestima/demonstracijama), ne može biti sadržan u opštem aktu poslodavca kao ponašanje koje predstavlja otkazni razlog. Nesumnjiva je činjenica da se takav događaj dešava van radnog vremena i radnog prostora poslodavca, bez ometanja radnog procesa, pa se ponašanje tužioca ne može ceniti sa aspekta ponašanja ispoljenog u vezi sa radom i radnom disciplinom propisanom aktom poslodavca. Takođe bi predstavljalo akt diskriminacije.

Milan Predojević

Izvor: Infostud

Izvor: Bif

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Koliko košta renoviranje stana?

by bifadmin 26. мај 2025.

Kako majstori kažu, prosečni troškovi renoviranja stana u Srbiji kreću se od od 440 do 550 evra po kvadratnom metru. Prema pisanju Blica, ovaj iznos plaća se za upotrebu klasičnijih materijala dok za luksuzniji materijal i dodatne finese u radu majstora renoviranje jednog kvadrata premašuje 600 evra.

Ovo je značajan rast u odnosu na period pre dve godine kada se prosečna cena renoviranja stana kretala između 300 i 500 evra, opet zavisno od izbora materijala i obima samih radova.

Bez obzira da li planirate samo neku elektro-popravku, kompletno novo kupatilo, zamenu prozora ili “osvežavanje” podova u stanu, majstori preporučuju da uz glavni obezbedite i rezervni budžet planiran za renoviranje u visini od bar 10 odsto ukupnih troškova – za pokrivanje onoga što je nepredviđeno, od skrivenih oštećenja do potrebe za dodatnim materijalom.

Elektroinstalacije

„Uvođenje nove instalacije košta 13 evra po kvadratu, a 14 evra po sijaličnom mestu i to je samo cena ’ruku’, bez materijala. Što se tiče popravke postojeće instalacije, zavisno od toga šta je konkretno u pitanju, a svakako podrazumeva skidanje stare instalacije, sat rada se kreće od 10 do 15 evra. Ovo su cene u unutrašnjosti Srbije, dok je rad električara na području Beograda za nijansu skuplji – u proseku od 1 do 2 evra više za svaku uslugu“, tvrde električari.

U glavnom gradu, zavisno od toga koja je elektro intervencija u pitanju, cene se kreću od 25 do 40 evra po kvadratu, a električarska firma za tu cenu obezbeđuje materijal.

Kada su u pitanju neke druge intervencije, na primer, demontaža starog i montaža novog bojlera od 5 do 10 litara zapremine košta 25, dok je cena za isti posao ali za bojler od 50 do 80 litara za 5 evra viša. Kod servisa TA peći zamena grejača staje od 20 evra pa na više, dok je zamena termostata u rasponu od 15 do 17 evra.

Procena je samih električara da za stan od 50 kvadrata cena zamene elektroinstalacija iznosi između 1.000 i 1.500 evra. Cena uključuje materijal i rad, ali ako se odlučite za pametne instalacije, kao što je pametna rasveta, cena značajno raste.

Zamena vodovodnih cevi i kanalizacije

Kako bi se rešili ili predupredili problemi sa curenjem i vlagom, u ovoj stavci renoviranja potrebno je uklanjanje starih cevi i instalacija, a potom postavljanje novih vodovodnih i kanalizacionih cevi, kao i ugradnja novih ventila i priključaka.

Vodoinstalateri navode da se cena ovih hidroizolacionih radova u Srbiji nije drastično menjala u poslednjih godinu dana. U unutrašnjosti se kreće od 80 do 120 evra po kvadratu, ali vas taj posao u Beogradu može koštati i od 100 do svih 150 evra po kvadratu.

Keramičarski radovi i sanitarije

Kada je reč o renoviranju, uz zamenu vodovodnih i kanalizacionih cevi najčešće idu i keramičarski radovi koji uključuju postavljanje pločica, kao i ugradnju sanitarija u kupatilu. I to je, uobičajeno, najveća stavka prilikom renoviranja.

„S obzirom na to da je keramika poskupela, neka srednja i najčešća cena rada keramičara u unutrašnjosti Srbije je 15 evra po kvadratu, naravno, samo za “ruke”. U Beogradu je tih 15 evra minimalna cena rada, a može ići i do 25 evra po kvadratu. Cena pločica koje se najčešće kupuju i postavljaju kreće se od 10 do 50 evra za kvadrat, tako da kompletni radovi, zavisno šta sve obuhvataju i kolika je površina kupatila, idu u rasponu od 450 do 650 evra“, kažu keramičari s kojima su novinari Blica razgovarali.

Kada se tome doda da se cena sanitarija kreće od 1.500 do 3.000 evra, ukupni troškovi renoviranja kupatila kreću se između 3.000 i 5.000 evra.

Stolarija

Ništa manji izdatak očekuje vas ukoliko se odlučite za obnovu stolarije u svom stanu, odnosno, uklanjanje starih vrata i prozora, postavljanje novih i zaptivanje i izolacija oko stolarije.

„Novi PVC prozor će vas koštati od 80 do 140 evra po kvadratu, zavisno da li je jednokrilni ili dvokrilni i koje staklo će imati. U poslednjih godinu dana nije bilo promene cene, jer nije menjana cena stakla“, kažu majstori za stolariju u unutrašnjosti Srbije.

Međutim, u Beogradu za postavljanje nove stolarije računajte na cene koje su više od 15 do 30 evra po kvadratu. U prestonici, za razliku od gradova u unutrašnjosti, montaža se posebno naplaćuje – minimum još po 10 evra za svaki prozor.

Nova sobna vrata mogu vas koštati od 150 do 350 evra po komadu, uključujući i montažu, dok je cena ulaznih sigurnosnih vrata od 500 do čak 1.000 evra.

Sve u svemu, u zavisnosti od izbora materijala i proizvođača, po proceni majstora za stolariju, za stan od 50 kvadrata ukupni troškovi mogu iznositi između 3.500 i 5.000 evra.

Parket i laminat

Postavljanje podnih obloga obično je završna faza renoviranja stana, koja daje prostoru konačan izgled. Skidanje starih podova, postavljanje novih podnih obloga i lajsni, te lakiranje i završna obrada, ukoliko se odlučite za parket, takođe je ozbiljna stavka u budžetu za renoviranje.

Tako se cena postavljanja laminata kreće od 10 do 20 evra po kvadratu, a najčešća je 14 evra. Cena postavljanja novog parketa, uključujući hoblovanje i trostruko lakiranje, nešto je viša i idu u rasponu od 14 do 20 evra po kvadratu, a parketari je najčešće naplaćuju za 16 evra po kvadratu. Deset evra po kvadratu je najčešća cena za posao obnavljanja starog parketa.

Kao i kod drugih poslova renoviranja, i ovde je reč o cenama samo za “ruke” majstora, bez materijala koji sami kupujete ili dodatno plaćate ako ga zanatlija obezbeđuje.

Izvor: Blic

Foto: Counselling, Pixabay

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

O braku, pauzi od automobila, zabrani apsinta: Neki od najčudnijih referenduma u Švajcarskoj

by bifadmin 24. мај 2025.

Švajcarska se smatra rajem ljudskih prava. Ako pojedinac ili grupa građana u 18 meseci prikupi 100.000 potpisa za referendumsko izjašnjavanje o nečemu, referendum se mora održati.

Osim toga, na referendumu se može osporiti ranije usvojen zakon, a za taj referendum je potrebno u 100 dana prikupiti 50.000 potpisa. Referendum sledi i onda kada parlament i vlada žele da promene ustav. U Švajcarskoj je od 1848. do danas bilo 650 referenduma, a neki iz današnje perspektive deluju čudno.

Novi zakon o braku

Referendum o novom zakonu o braku bio je 1985. Suprug je do ovog referenduma donosio sve odluke u domaćinstvu. Između ostalih, mogao je raskinuti ugovor o zakupu kuće ili prodati kuću, bez da za to pita suprugu. Čak je i upravljao imovinom koju je supruga donela stupanjem u brak i supruzi je mogao zabraniti da radi. To se promenilo na spomenutom referendumu. Da su isključivo muškarci glasali na referendumu, konzervativni zakon bi ostao na snazi

Dvanaest nedelja godišnje bez automobila, plovila i letelica

I danas deluju zapanjujuće fotografije praznih auto-puteva u Švajcarskoj iz 1973. Naime, tada je zbog naftne krize uvedeno to da se tri nedelje ne koriste automobili, a kako bi se gorivo uštedelo. Grupa studenata je ovo želela da učini delom nove švajcarske normalnosti. Predlog je bio da svake druge nedelje u mesecu bude zabranjen saobraćaj automobila, plovila i letelica. Referendum o ovom predlogu je bio 1978, a većina građana je glasala protiv njega.

Zabrana apsinta

Muškarac je 1905. u kantonu Vaud pod dejstvom apsinta ubio svoju suprugu i dvoje dece, zbog čega su u pojedinim kantonima uvedene peticije protiv apsinta i zabrane ovog alkohola. Iza toga su stajale organizacije protiv alkohola. Proizvođači vina i piva su istovremeno bili nezadovoljni time što je apsint jeftiniji od njihovih proizvoda. Socijaldemokrate i konzervativni katolici su podržali zabrane. Najveći spor oko apsinta je bio u frankofonskoj Švajcarskoj. Zabrana apsinta je podržana na referendumu 1908, a ukinuta je 2005.

Povećanje maksimalnog uloga u kazinu

Kazina u Švajcarskoj bila su zabranjena od 1874, ali to se promenilo 1920-ih kada je uveden maksimalni ulog u kazinu od dva franka po rundi. Međutim, na referendumu 1958. je odlučeno da se taj iznos poveća na pet franaka, čemu su se protivile male centrističke stranke i crkveni krugovi.

„Rogata krava“

Planinski farmer Armin Capaul je u svojoj štali, pred novinarima iz celog sveta, plesao uz muziku Džimija Hendriksa, što je odjeknulo u javnosti. Ovaj čin je bio deo inicijative njegove organizacije „IG Hornkuh“ da se promeni ustav kako bi se vlasnicima krava i koza omogućila finansijska podrška ako svojim životinjama ne odseku rogove. Spomenutom inicijativom se ukazalo ljudima i na to koliko je uklanjanje rogova bolno za životinje i koliko su rogovi važni za krave. Capaul je krave s rogovima smatrao „vrednim kulturnim dobrom“. Oni koji su se protivili ovoj inicijativi tvrdili su da postoje dobrobiti za životinje ako im se uklone rogovi. Capaulova inicijativa nije dobila podršku na referendumu održanom 2018, prenosi Klix.ba.

Državni monopol na proizvodnju šibica

Krajem 19. veka je predloženo da Švajcarska kao država ima monopol na proizvodnju šibica. Razlog za ovaj predlog jeste što je beli fosfor, koji se tada koristio za proizvodnju šibica, bio lako zapaljiv i što je uzrokovao smrtonosnu bolest kod radnika, proizvođača šibica. Tada je postojao bezopasni crveni fosfor, ali je bio skuplji. U državnom monopolu se videlo rešenje za šverc šibica. No, na referendumu 1895. je odbačena ova ideja.

Protiv buke borbenih aviona u turističkim područjima

Švajcarci su na referendumu 2008. glasali protiv toga da se borbene vežbe, u kojima se koriste avioni, ne smeju izvoditi iznad turističkih područja. Jedan od razloga zašto je predložena ova zabrana jeste buka koju stvaraju borbeni avioni, piše swissinfo.

Izvor: Klix.ba/021
Foto: Pixabay

24. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Skraćivanje trepavica je opasan trend

by bifadmin 24. мај 2025.

Stručnjaci upozoravaju da skraćivanje ili brijanje trepavica, koje je trenutno trend na društvenim mrežama, može biti veoma opasno.

Društvene mreže nas povremeno iznenade bizarnim trendovima za koje se često pitamo kako li su uopšte nekome pale na pamet, a još češće zašto ih ljudi slede. Jedan od takvih trendova namenjen je muškarcima i podstiče ih da skraćuju ili čak briju svoje trepavice kako bi izgledali muževnije.

Međutim, naučnici upozoravaju da trepavice nisu samo estetski dodatak našoj pojavi već imaju i funkciju zaštite oka, te njihovo skraćivanje naše organe vida čini podložnijim infekcijama. Trepavice naime drže nečistoću podalje od naših očiju i predstavljaju prepreku strujanju vazduha prema oku, čime sprečavaju njegovo isušivanje.

Prva aerodinamička studija trepavica sprovedena na Institutu za tehnologiju u Džordžiji pokazala je da je idealna dužina trepavica trećina širine oka. Dlake koje su toliko dugačke najefikasnije smanjuju isparavanje vlage iz oka i sprečavaju ulazak sitnih čestica u njega. Zato se ne preporučuje ni njihovo veštačko produžavanje ali ni skraćivanje. Ukoliko to činite, kažu autori studije, bićete u većem riziku od infekcije oka.

Pored toga, trepavice igraju važnu ulogu u zatvaranju oka kada je potrebno zaštititi ga. Poput brkova kod mačaka, one reaguju na svaki refleks spolja i zato se oko brzo zatvara kada postoji i najmanja opasnost po njega. Kod skraćenih trepavica gubi se ta sposobnost i oči su manje zaštićene od spoljnih objekata.

Nije loše biti u trendu, ali je još bolje otvoriti četvore oči prilikom izbora trenda koji ćete slediti.

Izvor: The Conversation

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

24. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nikola Mehandžić, Monri Payments: Fintech govori jezikom banaka i razume potrebe korisnika

by bifadmin 23. мај 2025.

„Fintech i banke više nisu rivali. Prava vrednost nastaje kada se inovacija spoji sa poverenjem, a agilnost sa stabilnošću”, poentirao je direktor kompanije Monri Payments Nikola Mehandžić, na panelu „Fintech Collaborations: The Next Frontier in Financial Services“, održanom u okviru regionalne konferencije „Finticipate“.

U fokusu panela bila je promena dinamike u finansijskom sektoru – od konkurencije između tradicionalnih banaka i fintech kompanija, ka sve prisutnijim strateškim partnerstvima. Mehandžić je istakao da korisnici danas očekuju jednostavna, digitalna i pouzdana rešenja, a da je odgovor na te potrebe moguć isključivo kroz saradnju i međusektorsko razumevanje.

„Pokretači transformacije definitivno jesu ubrzani tehnološki razvoj, potrebe korisnika, regulativa koja se pojavljuje i oblikuje te nove digitalne servise, ali isto tako i partnerstva koja donose servise koji nam olakšavaju svakodnevni život”, istakao je Mehandžić.

Posebno je naglasio da se ton tržišta promenio — banke su danas otvorenije za dijalog, dok su fintech kompanije sve svesnije kompleksnosti sistema u kojem žele da posluju. U tom kontekstu, ključnu ulogu igraju akteri koji razumeju obe strane – i tehnološku i institucionalnu. Mehandžić navodi da upravo tu vidi poziciju kompanije Monri Payments, kao partnera koji povezuje infrastrukturu, inovaciju i korisničko iskustvo.

„Fintech asocijacije imaju odgovornost da budu više od foruma za razmenu mišljenja – one moraju da postanu operativni stubovi ekosistema, koji podstiču saradnju, testiranje rešenja i dijalog sa regulatorima“, ocenio je Mehandžić, dodajući da je važno ostati otvoren za sve aktere — od velikih banaka do malih startapa.

Govoreći o kompaniji Monri Payments kao novom, ali strateški pozicioniranom akteru na tržištu jugoistočne Evrope, Mehandžić je istakao da kompanija ne dolazi samo da učestvuje na tržištu, već da ga menja – kombinujući tehnološku snagu, lokalni pristup i sposobnost da odgovori na potrebe malih i velikih sistema. Na pitanje o glavnim prednostima tržišta jugoistočne Evrope, Mehandžić je rekao:

„Tržišta u regionu su fragmentirana i još uvek nisu deo jedinstvenog tržišta poput evropskog. Monri to prevazilazi servisima i infrastrukturom koji omogućavaju trgovcima prisutnim u više zemalja da lakše servisiraju svoje korisnike”, objasnio je Mehandžić, te naglasio da tržište jugoistočne Evrope ima snažan potencijal da uhvati korak sa najnaprednijim evropskim modelima saradnje banaka i fintech kompanija, posebno kroz pravilnu implementaciju regulative poput PSD2 direktive, koja otvara vrata za otvoreno bankarstvo i digitalna plaćanja.

„Želimo da učimo iz iskustava zemalja koje su već implementirale PSD2 – kako pozitivnih, tako i negativnih. Otvoreno bankarstvo se već koristi u zemljama regiona, i zaista verujemo da zajednički možemo napraviti iskorak i u Srbiji. U okolnim zemljama kao što su Albanija, Makedonija, Crnoj Gori taj koncept već postoji. Tamo se ti servisi već koriste, a kao deo zajedničkog regiona, imamo priliku da zajedno napredujemo. Pričamo istim jezikom i zaista želimo da razgovaramo sa ljudima sa drugih tržišta kako bismo prikupili pozitivna ali i ona negativna iskustva”, zaključio je Mehandžić.

Kao deo Payten grupe, Monri Payments danas obrađuje više od 350 miliona transakcija godišnje, podržava više od 15.000 trgovaca i omogućava promet veći od 6 milijardi evra. Sa snažnim tehnološkim temeljem i ambicijom da redefiniše korisničko iskustvo u svetu plaćanja, ova kompanija ulazi na tržište sa jasnom misijom – da plaćanje učini prednošću, a ne komplikacijom.

Kompanija Monri Payments je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih tehnoloških kompanija u regionu EMEA prema Deloitteovoj listi Technology Fast 500 za 2024. godinu, sa impresivnim rastom prihoda od 740%, što ga svrstava na 259. mesto među 500 najbrže rastućih firmi u Evropi, Bliskom istoku i Africi. Pored toga, Monri je dobio priznanje u kategoriji Deloitte Impact Stars, koja ističe kompanije sa značajnim doprinosom društvu, poslovanju i životnoj sredini kroz inovativna rešenja, čime je potvrđena njegova posvećenost digitalnoj transformaciji i održivom razvoju u sektoru plaćanja.

 

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Edukativni serijal – „Grandov vodič kroz svet kafe“

by bifadmin 23. мај 2025.

Grand kafa pokrenula je edukativni video serijal pod nazivom „Grandov vodič kroz svet kafe“, sa ciljem da ljubiteljima približi kompleksni i zanimljivi svet kafe i predstavi put od zrna do šoljice.

Kroz isti, publika će imati priliku da upozna sve faze kroz koje kafa prolazi, od porekla i vrste zrna, procesa prženja, profesionalne degustacije i mlevenja, pa sve do pravilnog skladištenja i načina pripreme.

Serijal je osmišljen kao jedinstveni putokaz kroz svet znanja, veštine i strasti koju donosi kafa, i namenjen je svima koji žele bolje da upoznaju napitak koji svakodnevno piju. Sve epizode biće objavljene na YouTube kanalu Grand kafe, kao i na zvaničnim društvenim mrežama brenda.

Iako na prvi pogled čin ispijanja kafe deluje jednostavno, iza svakog gutljaja krije se kompleksan i pažljivo kontrolisan proces, od izbora sirovine i načina prženja, preko razlike u ukusima kao što je razlika između arabike i robuste, do načina mlevenja i tehnologije pakovanja. Upravo tu ekspertizu, složenost i lepotu Grand kafa je, zajedno sa svojim profesionalnim degustatorom Ilijom Đurićem, odlučila da podeli sa širom publikom.

Svaka epizoda će donositi nova znanja, korisne savete i zanimljive činjenice koje mogu koristiti i ljubiteljima domaće kafe i onima koji žele da prošire svoje znanje o različitim vrstama i tehnikama pripreme, a u okviru prve dve epizode biće predstavljen pravilan način pripreme i skladištenja domaće kafe.

„Kafa je mnogo više od napitka. Iza svake šolje stoji ceo niz procesa koji utiču na kvalitet i ukus. Naš cilj je da tu priču približimo potrošačima i pokažemo im zašto je važno, kako se prepoznaje kvalitetno zrno, kako se kafa skladišti i koliko veštine i pažnje ulazi u svaku fazu proizvodnje“, izjavila je Vanja Vukadin, regionalna brend menadžerka Atlantic Grupe.

Grand kafa otvara vrata svog sveta u kojem se znanje, posvećenost i vrhunski kvalitet pretaču u ritual koji volimo. Ovo je poziv svima da otkriju šta se sve krije iza omiljenog napitka i da uz pravu informaciju, svaka šoljica postane još ukusnija. Serijal je tek počeo – zato ostanite uz Grand kafu i dozvolite da vas znanje vodi kroz svet kafe.

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Od semena do dronova

by bifadmin 23. мај 2025.

Međunarodni poljoprivredni sajam je održan od 17. do 22. maja.

Tokom šest dana okupio je više od 1000 izlagača iz oko 40 zemalja.

Održano je 10 kolektivnih izložbi – Italija, Holandija, Češka, Španija, Mađarska, Evropska unija, Severna Makedonija, Crna Gora, Privredna Komora Republike Srpske i Ambasada Indonezije.

Sajam je otvorio ministar poljoprivrede Dragan Glamočić u Kongresnom centru „Master“. Na ceremoniji su se obratili i ambasador Italije u Srbiji Luka Gori, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin i generalni direktor Novosadskog sajma, Slobodan Cvetković.

Prema evidenciji Novosadskog sajma registrovani broj posetilaca je oko 100.000.
Najsrećniji posetilac je Vukašin Kurbalija iz Novog Sada koji je u Poklon-igri osvojio traktor John Deere 5045d.

Uz najveći agrobiznis događaj su, kao i ranije bili Globos osiguranje – Generalni sponzor, Al Dahra – Zlatni sponzor, Banka Poštanska štedionica – Banka partner, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Pokrajinska vlada sa sekretarijatima za poljoprivredu i privredu, Grad Novi Sad i Kompanija Kite DOO – Darodavac u Poklon-igri. Poljoprivredni sajam, nosilac oznake „Najbolje iz Vojvodine“, ove godine je imao snažnu podršku Strateškog partnera – Italije.

GLOBOS OSIGURANJE – GENERALNI SPONZOR

Kako kaže Bojana Čarmak Pribilović, direktorka marketinga Globos osiguranja zadovoljni su brojem posetilaca, ostvarili su veliki broj poslovnih kontakata. Štand je bio izuzetno posećen, a imali su promotivne aktivnosti i vredne nagrade koje su privukle veliki broj potencijalnih klijenata. Po njihovim rečima saradnja sa Sajmom je uvek na vrhunskom nivou.

KOMPANIJA AL DAHRA – ZLATNI SPONZOR

Dejan Stajić, domaćin štanda kompanije „Al Dahra“ ocenjuje saradnju kao idealnu, naglašava da su svi zahtevi ispunjeni i da je svaka godina bolja od prethodne. Reakcije kolega su pozitivne kada je reč o celokupnom nastupu. Održali su oko 50 sastanaka na štandu sa velikim preduzećima, malim poljoprivrednim proizvođačima i pojedincima koji se bave stočarstvom i biljnom proizvodnjom.

Zadovoljni su odzivom klijenata koji su posetili štand. Dosta njih, koji su već njihovi klijenti su dolazili sa željom da sarađuju i u drugim oblastima – potrošni materijali, rezervni delovi i slično.

BANKA POŠTANSKA ŠTEDIONICA – BANKA PARTNER

Aleksandar Čortan, član Izvršnog odbora Banke „Poštanska štedionica“ je istakao da je izlaganje Banke „Poštanska štedionica“ opravdalo prisustvo na Sajmu, kao i prethodnih godina. Mobilna ekspozitura omogućila je da se na licu mesta procesuiraju svi zahtevi za poljoprivrednike i fizička lica, a upita poljoprivrednika za stambene kredite za mlade bilo je u većem procentu.

Takođe, zabeležen je veliki broj upita za nabavku opreme i mehanizacije. Kako kaže svi zahtevi će biti adekvatno obrađeni i sa klijentima će biti nastavljena komunikacija i nakon Sajma. Postojalo je interesovanje i za nekoliko investicionih kredita. Tokom Sajma ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić, predsednik IO Banke „Poštanska štedionica“ Bojan Kekić i član Izvršnog odbora Banke „Poštanska štedionica“ Aleksandar Čortan, na štandu Ministarstva poljoprivrede, potpisali su ugovor o subvencionisanim kreditima namenjenim poljoprivrednicima.

KITE DOO – DARODAVAC U POKLON IGRI

U kompaniji Kite, nastup na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu ocenjuju iznenađujuće uspešnim. Prema rečima menadžera prodaje poljoprivrednih mašina i opreme Borisa Budurina, prodali su više od 10 traktora, dva kombajna od kojih i onaj izložen ispred glavnog ulaza na Novosadski sajam, dva telehendlera, više od 20 sistema za navodnjavanje i veći broj priključnih mašina.

Poljoprivredni sajam su iskoristili i za promociju projekata Kite sektora agronomija, a posebnu pažnju posetilaca privukla je mogućnost da deo mašina otplate merkantilnom robom. Verujem da su uspeli u tome jer im je, tokom celog Sajma, štand bio izuzetno dobro posećen kako je rekao izvršni direktor Kite Sektora agronomija Vlastimir Filijović.

ITALIJA – STRATEŠKI PARTNER POLJOPRIVREDNOG SAJMA

Na velikom štandu Italije predstavilo se 15 kompanija. Jedna od njih – “Unitec” 13. put je na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, a kao najveću prednost ovogodišnjeg učešća ističu to što su uštedeli vreme i 3.000 kilometara, jer su na Sajmu organizovali sastanke sa komintentima iz Srbije i drugih zemalja. Kao i prethodnih godina, voćari i ratari iz Srbije, ali i predstavnici kompanija iz zemalja u okruženju interesovali su se za proizvode firme Sorma SPA, čije proizvode na tržište Srbije plasira ITA DOO. Kao prednost izlaganja na Sajmu ističu kontakt sa drugim proizvođačima, ali i poljoprivrednicima od kojih dobijaju povratne informacije. Predstavnici kompanije “Cermac”, inače prvi put na Sajmu, održali su sastanke i razmenili kontakte sa predstavnicima više od 20 firmi.

DELEGACIJA EVROPSKE UNIJE U SRBIJI

Na štandu Evropske unije održano je više od 30 programa. Najveće interesovanje posetilaca bilo je za serijal „Agrorazgovori“ gde se govorilo o različitim temama – od primene novih tehnologija i proizvodnje organske hrane do upotrebe pesticida.

Održana su i četiri susreta poljoprivrednika sa ekspertima iz različitih oblasti nazvana „Pitaj stručnjaka“, kao i dva VIP panela na kojima su teme bile – odnos biznisa i poljoprivrede i direktna podrška EU poljoprivredi Srbije.

Na štandu Evropske unije za posetioce Sajma pripremana su jela 8 nacionalnih kuhinja (više od 1.500 obroka). Za posetioce Sajma,osim ostalih, kuvao je ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre, kao i Plamena Halačeva zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji. Štand su posetili i ambasadori ili predstavnici ambasada Češke, Slovačke, Francuske i Poljske.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

Ministarstvo je održalo više od stotinu sastanaka i čak devet stručnih konferencija na kojim su poljoprivrednicima i ostalim zainteresovanima predstavljeni planovi za dalji razvoj poljoprivrede. Tokom Sajma plasirano je pet mera Ministarstva poljoprivrede, u okviru kojih su i krediti za koje su potpisani ugovori, ali i javni poziv za tov, pčelare, nabavku domaćih traktora i za infrastrukturu.

Na Sajmu je najavljen i pravilnik i javni poziv za deklarisano seme. Broj posetilaca štanda je bio veliki, kao i interesovanje za aktivnosti Ministarstva i razgovor sa ministrom Glamočićem. Organizacija je bila besprekorna. Više od 30 izlagača organskih proizvoda je veoma zadovoljno učešćem.

IZLOŽBA PROIZVODA SA DODATOM VREDNOŠĆU – POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Fruškogorski lipov med – Ove godine još veće interesovanje posetilaca, pa je samo za prva 3 dana prodato više od 50 kilograma meda (toliko je prodato za sve dane prošlogodišnjeg Sajma). Bilo je zainteresovanih i za distribuciju i prodaju u inostranstvu.

Ariljska malina – Od svih sastanka koje su imali na Sajmu izdvajaju onaj održan sa zainteresovanim distributerima za italijansko i nemačko tržište. Posle Sajma nastavljaju pregovore.

Udruženje proizvođača zanatskog piva – I ove godine cilj je bila promocija kraft piva, a za prva četiri dana na Sajmu je popijeno više od 1.500 litara različitih vrsta kraft piva. Održali su sastanke sa vlasnicima prodavnica i potencijalnim distributerima, ali i počeli dogovore za nabavku sirovina iz naše zemlje i inostranstva za pivare članice Udruženja.

NAŠA ZLATKA – Na štandu je prodato više od 50 kilograma sira. Održani su i sastanci sa zainteresovanim vlasnicima prodavnica i distributerima, pa se nadaju da će se sirevi tog zlatiborskog proizvođača naći, ne samo, kao do sad, na Zlatiboru i u Beogradu, nego i na tržištu širom Srbije.

Dr Lukić – Održani sastanci i razmenjeni kontakti sa potencijalnim distributerima za markete i prodavnice zdrave hrane u Republici Srpskoj. Posle Sajma sledi nastavak pregovora.

ALMA ROSA – Prvo učešće na Sajmu iskoristili za kontakte i razmenu informacija sa drugim proizvođačima. Bilo je zainteresovanih i za distribuciju njihovog Brenda “Suština” u zemlji I inostranstvu, čak i u Kanadu. Razmenili kontakte, nastavljaju razgovore.

RTANJSKI MED– Imali su više od 10 sastanaka sa potencijalnim distributerima i vlasnicima prodavnica. Na štandu su prodali više od 150 tegli meda. S obzirom na to da, u za to posebno pripremljenim paketima, med šalju i na kućnu adresu, posle Sajma očekuju i veliki broj on-line porudžbina.

Mlekarska škola sa domom učenika “Dr Obren Pejić” u Pirotu – Na štandu organizovali degustaciju i prodaju, a dnevno su prodavali i po 100 kilograma različitih vrsta sira.

POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA PRIVREDU I TURIZAM

Željko Dvožak, načelnik Odeljenja za turizam Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam rekao je da veliki značaj pridaju nastupu na sajamskim manifestacijama, naročito dobru saradnju imaju sa Novosadskim sajmom, a na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu uvek imaju adekvatan prostor, kvalitetno opremljen i jasnu i laku komunikaciju sa organizatorima. Na štandu Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam svoje proizvode i usluge je izlagalo oko 80 izlagača u zbiru, većinski sa oznakom „Najbolje iz Vojvodine“ tokom svih sajamskih dana, a njihov štand posetilo je nekoliko grupa iz srednjih strukovnih škola, naročito iz oblasti turizma.

Svi učesnici su izuzetno zadovoljni i žele da učestvuju i naredne godine, a broj posetioca je bio izuzetno velik.

POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA POLJOPRIVREDU, VODOPRIVREDU I ŠUMARSTVO

Kako kažu u Sekretarijatu, na ovogodišnjem 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu uspešno su predstavili vozilo za besplatnu uzrokovanje i kontrolu plodnosti zemljišta, koje je izazvalo veliko interesovanje među posetiocima, posebno među poljoprivrednicima zainteresovanim za unapređenje kvaliteta zemljišta i povećanje prinosa.

Prezentovali su mogućnosti vozila u pogledu brzine, efikasnosti i preciznosti uzorkovanja i analize zemljišta. Takođe, informisali su posetioce o dostupnim konkursnim linijama koje omogućavaju sufinansiranje u oblasti unapređenje:

– biljne poljoprivredne proizvodnje,
– stočarske poljoprivredne proizvodnje,
– podrške mladima u ruralnim područjima na teritoriji AP Vojvodine.

Interesovanje poljoprovrednika za raspisane konkurse bilo je izuzetno veliko, što ukazuje na pogođene mere Pokrajinskog sekretarijata koje su namenjene individualnih poljoprivrednim proizvođačima.

Zaključak razgovora između sekretara i ministra prilikom sastanaka u okviru Sajma je „Održiva poljoprivreda je ključ za očuvanje resursa i ekonomsku stabilnost naših poljoprivrednih gazdinstava. Moramo raditi zajedno kako bismo omogućili sistemsku podršku svim proizvođačima.“

NOVI SAD/GRADSKA UPRAVA ZA PRIVREDU

Kako je rekao Saša Bilinović, v.d. načelnika Gradske uprave za privredu, Gradska uprava za privredu na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu izlaže već deceniju, izuzetno je zadovoljna saradnjom. Koristi svoj štand da promoviše gradske mere poljoprivredne politike, prepoznate na državnom niovu kao velika pomoć poljoprivrednicima. Grad Novi Sad je na svom štandu izložio proizvode sa oznakom geografskog porekla – futoški kupus, begečka šargarepa i fruškogorski med, kao i proizvode organskih proizvođača.

Učešće na Sajmu donosi značajan broj posetilaca koji imaju priliku da se direktno upoznaju sa proizvodima i proizvođačima sa teritorije Grada, i tako njima pomaže da ostvare profit, a Gradska uprava promoviše mere koje podstiču njihov rad. Proizvođači su napravili neke poslovne dogovore i povratna informacija od njih je da su zadovoljni Sajmom, da vrlo rado učestvuju na njemu i da bi ponovo došli. Bilo je poseta poljoprivrednih udruženja iz Srbije i regiona.

PRIVREDNA KOMORA VOJVODINE

Privredna komora Vojvodine tradiconalno je učestvovala na Sajmu, ove godine je imala 15 kompanija koje su izlagale na štandu. Poseta štanda bila izuzetno velika, izlagači su na Sajmu ostvarili veliki broj poslovnih kontakata, s nadom da će iz njih proisteći i finansijski uspeh, rekao je Mladen Petković, sekretar Udruženja poljoprivrede Privredne komore Vojvodine.

BIH I REPUBLIKA SRPSKA

Privredna komora Republike Srpske u saradnji sa Spoljno-trgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizovala je nastup i predstavljanje devet privrednih društava iz Republike Srpske i BiH iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije. Štand su posetile delegacije resornih ministarstava Srbije i Republike Srpske. Organizovali su B2B sastanke sa privrednicima Srbije, ali i predstavnicima ambasade Španije. Nadaju se nastavku razgovora i uspešnoj poslovnoj saradnji.
Sa zajedničkog štanda BiH svakodnevno se širio miris palačinki pečenih na mašini Crepautomatic za koju je zainteresovano skoro 20 kupaca iz više zemalja, a dve mašine (kupci iz Srbije) su i kaparisane.

KANCELARIJA ZA KOSOVO I METOHIJU

Drugi put su na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu. Predstavili su se proizvođači meda, različitih vrsta džema, slatkog, turšije, ajvara, šarskog sira, pršute, vina i domaćih rakija iz Gnjilana, Kosovske Kamenice, Novog Brda, Vitine, Štrpca, Zubinog Potoka i Leposavića. Predstavljeni su i proizvodi Poljoprivredne škole u Lešku, a na Poljoprivredni sajam je, zahvaljujući Novosadskom sajmu koji je obezbedio ulaznice, stiglo više od 100 đaka te škole, kao i više od 150 poljoprivrednika sa KiM.

Na štandu Kancelarije u Hali 1 nastupila su Kulturno-umetnička društva, recitatori, solo pevači, frulaši i pojci sa KiM. Male porodične vinarije iz Velike Hoče, proizvođači meda iz Leposavića i Kosovskog Pomoravlja, kao i Zemljoradnička zadruga Zubin Potok, koja je prvo učešće na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu iskoristila da promoviše svoje vino.

IZLOŽBA POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

Okosnica Izložbe mehanizacije bilo je Poslovno udruženje uvoznika i izvoznika koje se predstavilo sa svojih 17 članica. Uobičajeno veliku pažnju posetilaca privukla je izložba poljoprivredne mehanizacije sa vodećim svetskim i nadolazećim, veoma konkurentnim- dalekoistočnim brendovima. U velikom cenovnom rasponu od 10-ak hiljada evra za najjeftinije traktore do najskupljeg kombajna za vađenje krompira vrednog 770.000 evra bez PDV-a, svaki poljoprivrednik zainteresovan za obnovu mehanizacije, mogao je da pronađe nešto po svom ukusu.

Izlagač najskuplje mašine na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu, kombajna za vađenje krompira, kompanija ITN Group je tokom Sajma finalizirala dogovor oko prodaje još jednog velikog kombajna za vađenje krompira, šargarepe i luka, kao i srednjeg Masey traktora. Neposedno posle Sajma očekuju i prodaju žitnog kombajna- navodi izvršni direktor ITN Agrotecha Slaven Soldo. -Posebno smo zadovoljni prodajom viljuškara na električni pogon.

U kompaniji KITE, nastup na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu ocenjuju izuzetno uspešnim. Prema rečima menadžera prodaje poljoprivrednih mašina i opreme Borisa Budurina prodali su više od 10 traktora, dva kombajna od kojih i onaj izložen ispred glavnog ulaza na Novosadski sajam, dva telehendlera, više od 20 sistema za navodnjavanje i veći broj priključnih mašina.

-Poljoprivredni sajam smo iskoristili i za promociju projekata Kite Sektora „Agronomija“, a posebnu pažnju posetilaca privukla je mogućnost da deo mašina otplate merkantilnom robom. Verujem da smo uspeli u tome jer nam je tokom celog Sajma štand bio izuzetno dobro posećen – rekao je izvršni direktor Kite Sektora „Agronomija“ Vlastimir Filijović.

Kompanija VGP je drugi put na Poljoprivrednom sajmu ponudila južnokorejske traktore KIOTI, uz beskamatne dinarske kredite i sedmogodišnju garanciju. -Prodali smo više od 20 traktora, oko 50 sejalica i pet prikolica – rekao jek zamenik generalnog direktora Goran Vasiljević.

Štand IMT-a je bio izuzetno posećen, a više od trećine posetilaca bili su iz bivših republika SFRJ. – Mehanizaciju prodajemo posredstvom dilera, a Sajam nam služi da razmenimo mišljenja sa potencijalnim kupcima i na osnovu toga unapredimo ponudu- kaže direktor prodaje i marketinga IMT Dragan Galečić.

Na štandu kompanije Delta Agrar prodaju ocenjuju osrednjom.Ugovorili su prodaju više traktora i sejačica, te jednog tifona. Pred realizacijom je prodaja još 4-5 tifona, a dogovorena je i prodaja nekoliko velikih mašina za navodnjavanje.

U kompaniji Milurović komerc su zadovoljni posetom, posebno zbog većeg broja direktih kupaca, izdali su veliki broj predračuna i prodali 6 – 7 priključnih mašina.

Vlasnik kompanije MBV iz Vršca Vukašin Milinković kaže da je prodaja na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu bila iznad svih očekivanja. -Prodali smo više od 50 podrivača, desetine sejalica i kratkih tanjirača, kao i ostalih priključnih mašina, naveo je Milinković.

Na štandu kompanije FPM Agromehanika ocenjuju da su i poseta i poslovnost na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu nadmašili prethodne dve priredbe. Na osnovu subvencija Pokrajine izdali su mnogo predračuna, prodali su 6 traktora i 10-ak priključnih mašina.

U kompaniji Kljakić ovogodišnji Poljoprivredni sajam ocenjuju boljim od lanjskog i prave efekte očekuju u narednim nedeljama. Tokom Sajma prodali su po jedan traktor, plug i traktorski generator.

Mašinska radionica Tupanjac, Futog je tokom Sajma prodala desetak priključnih mašina.
Fabrika mašina Morava Požarevac je izložila prskalice i atomizere i zadovoljni su posetom i brojem izdatih predračuna.

Iz godine u godinu, sve zapaženije mesto na Poljoprivrednom sajmu zauzimaju izlagači dronova. Na štandu kompanije Dron Agrar iz Jermenovaca kažu da su posetiocima svakodnevno prenosili svoja iskustva u upotrebi dronova, izdali su mnogo predračuna i prave efekte očekuju posle Sajma.

Veliki broj upita vezanih za dronove i zadovoljavajuću posetu, od kojih efekte očekuju u narednim nedeljama i mesecima beleže i na štandu DOO Precizna poljoprivreda.

Više posetilaca i pozitivnija atmosfera među ratarima karakterišu 92. međunarodni poljoprivredni sajam, ocenjuju na štandu kompanije Livona. Prodali su 10-ak dronova i izdali trostruko više predračuna za navigacijsku opremu od očekivanja.

KESEN
Za kinesku kompaniju KESEN jedan od rezultata prvog učešća na MPS je više od 50 kontakata sa zainteresovanima za direktnu kupovinu kosilica sa daljinskim upravljačem, ali i potencijalnim distributerima za Srbiju i za Bosnu i Hercegovinu. Na štandu izložena kosilica se posle Sajma ne vraća u Kinu. Iz Novog Sada se seli u Beograd, gde će u jednoj kompaniji, čiji je vlasnik zainteresovan za distribuciju kosilice, biti predstavljena potencijalnim kupcima.

INDONEZIJA

Na štandu Indonezije imali su više poslovnih B2B sastanaka sa potencijalnim distributerima, ali i predstavnicima kompanija koje su zainteresovane da u proizvodnji svojih konditorskih proizvoda koriste palmino ulje proizvedeno u Indoneziji. Nadaju se da će posle Sajma napravitiiI neke konačne dogovore i da će njihovo palmino ulje biti na rafovima prodavnica u Srbiji, BiH, Albaniji i Crnoj Gori. Osim za palmino ulje veliko je interesovanje distributera za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makednoiju i za indonežanski cimet kao i za beli i crni biber.

INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO

Na štandu Instituta u Hali 1 održano je više poslovnih sastanka od kojih izdvajaju sastanak sa delegacijom Kube, sa kojom su za poslednji dan Sajma dogovorili i nastavak razgovora u prostorijama Instituta na Rimskim šančevima. Na Sajmu su ih posetili I dugogodišnji poslovni partneri iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Slovenije, a bilo je i novih kontakata sa zainteresovanima za sortiment za sledeću setvenu sezonu.

NEKONVENCIONALNO STOČARSTVO

Ove godine je nekonvencionalno stočarstvo zauzelo važno mesto na 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, a koje su posetioci mogli da pogledaju u Hali 23. Najzastupljeniji predstavnici ove grane svakako su pčelari, koji su u Novi Sad stigli iz svih delova Srbije. I dok je jednima učešće na našoj manifestaciji postala tradicija, mnogi su se ove godine prvi put pridružili sajamskoj porodici, izlažući razne vrste meda, kao i slasne kremiće i kombinacije koje su posebno privukle pažnju najmlađim posetiocima.

Degustirani su lipov ili bagremov med, livadski ili onaj od uljane repice, kao i medići od kakaoa i propolisa. Naravno, osim probavanja i kupovine, posetioci su imali priliku da saznaju sve o svetu meda, ali i benefitima koji slede nakon konzumacije.

U nekonvencionalno stočarstvo spadaju i akva farme za ribe i akvaponija koju je ove godine predstavila firma “Marko Kalmar”, a kako nam je vlasnik rekao, na Sajmu je uspeo da stekne kontakte i saradnju koja će mu obezbediti posao za naredne tri godine!

NA MANJEŽU ORGANIZOVANO PREPONSKO JAHANJE I FIJAKERIJADA

Nezaobilazni Manjež je ove godine bio u centru pažnje svim ljubiteljima konjičkih sportova. Zelenim hopodromom prekaskalo je skoro 200 konja koji su se u najboljem izdanju pokazali kroz Vojvođansku preponsku ligu, ali i reviju i takmičenje zaprega. Kada je reč o preponašima, publika je videla oko 150 startova 50 najboljih grla iz naše zemlje, dok je ukupno 29 dvoprega i četvoroprega prošpartalo Manježom.

NOVO !!! – SAJAMSKI SALAŠ 

Otvoreni prostor ispred Hale 13 iskorišćen je za predstavljanje brojnih festivala, uz degustacije domaćih proizvoda i druženje uz muziku. Starinsko seosko dvorište i vojvođanske kućice okrečene kao nekad, valjkom na šare, stolovi koji podsećaju na nekadašnje astale, stara peć na drva, nekada korišćeni bokali i šerpe sada su eksponati, uz uzdah nostalgije dočekivali su posetioce voljne da saznaju ili da se sete, kako je to bilo nekad. Degustacije svih proizvoda su se podrazumevale – putera, pita ispod sača, gulaša od gljiva, pastrmke, ali i domaćih kraft piva, slovačke pikantne kobasice Bilo je i čvaraka na pogačicama, kuvao se pasulj s butkicama, na tacnama su poslužene i oblatne…. Poseban program je organizovan za najmlađe posetioce, uz promociju manifestacija i udruženja koja čuvaju tradiciju i zaljubljenike u selo.

STRUČNI I POSLOVNI SUSRETI

Održavani su mahom u Kongresnom centru „Master” Novosadskog sajma, ali i na štandovima izlagača. Od 17. do 22. maja priređeno je oko 90 događaja za koje su zakazane satnice, a daleko veći broj je bio onih koji su se ponavljali na štandovima izlagača.

Samo u Kongresnom centu „Master” bilo je organizovano više od 30 događaja, kao što su oni posvećeni zadrugarstvu, Dan žitara, Dan voćara i vinogradara… Bilo je tu i konferencija kao što je „Stanje i perspektive zadrugarstva u regionu u međunarodnoj godini zadruga“, „Inteligentna rešenja za poljoprivredne preduzetnike“, potom, „Izazovi globalnih klimatskih promena“… Bilo je mnogo sastanaka i uručenja prizanja najboljima na ocenjiivanju kvaliteta koje je Novosadski sajam organizovao u susret Poljoprivrednom sajmu.

Edukacija i stručnih događaja ove godine je bilo daleko više i na štandovima izlagača, posebno Štandu Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, Voda vojvodine…

OCENJIVANJE KVALITETA PROIZVODA I USLUGA organizovano uoči i tokom Sajma, realizovano je u 30 robnih grupa. Veče šampiona je održano u Kongresnom centru „Master”, u četvrtak, 22. maja, kada su uručena vrhunska priznanja i proglašeni Najbolji u agrobiznisu. Zvanje Apsolutnog šampiona kvaliteta 92. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, ponela je Kompanija KITE DOO Novi Sad – jedan od lidera u sektoru agrara.
Posebna priznanja dobili su Generalni sponzor Globos osiguranje, Zlatni sponzor Al Dahra, Banka partner Banka „Poštanska štedionica“, Darodavac u Poklon-igri Kompanija Kite DOO i Strateški partner Poljoprivrednog sajma Italija. Novinarska nagrada Novosadskog sajma „Petar Davidović“ za 2024. godinu uručena je Stevanu Davidoviću, novinaru Radio Novog Sada.

POSETA

Brojne su privredne, naučne i političke delegacije stigle su na Novosadski sajam – iz Srbije, Argentine, Kube, Češke, Italije… Sajam je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić. U poseti je bila i Adrijana Mesarović, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka privrede, kao i Balint Juhas, predsednik Skupštine AP Vojvodine… Susreti u Kabinetu generalnog direktora organizovani su sa zamenikom ministra poljoprivrede Češke, sa delegacijom Komore italijansko-srpskih predstavnika, uglednim italijanskim privrednicima, teritorijalnim predstavnikom za jug Srbije, Draganom Cvetkovićem, predsednikom Komore organskih proizvođača Makedonije i Bobijem Krstevskim, članom Upravnog odbora…

Prema evidenciji Novosadskog sajma, u organizovanim dolascima, Sajam su posetili članovi zadruga – ratari, stočari, proizvođači, članovi udruženja poljoprivrednih proizvođača, đaci, studenti, zaposleni iz preduzeća koja su u oblasti agrara i srodnih delatnosti, iz Srbije ali i regiona, odnosno Evropske unije.

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Enagage Game Jam -Unleash your imagination-

by bifadmin 23. мај 2025.

Engage Game Jam je projekat koji organizuje Udruženje studenata elektrotehnike Evrope – EESTEC, lokalni komitet Beograd. Sastoji se iz dva dela: konferencije i hakatona.

Cilj Engage Game Jam-a jeste da studente kojima je razvoj video igara zanimljiv motiviše da se u njemu i oprobaju. Učesnicima će biti dostupni resursi potrebni za rad, kao što su 3D modeli i mehanike neophodne da se napravi jedna video igra. Jedina, takmičarima neophodna stvar, jeste mašta, koju preporučujemo da ponesu sa sobom.

Izazov sa kojim će se učesnici Engage-a susreti jeste da naprave video igru na već zadatu temu u periodu od 48h, počevši od 06. juna sve do 08. juna. Za ovo takmičenje se mogu prijaviti svi studenti zainteresovani za razvoj video igara, bez obzira na prethodno znanje.

Učesnici će biti podeljeni u 3 kategorije:

• Solar Novices – potpuni početnici u svetu razvoja video igara
• Galactic Pioneers – takmičari srednjeg nivoa znanja
• Cosmic Veterans – takmičari koji poznaju materiju na visokom nivou

Drugi deo projekta čini konferencija koja će se održati 29. i 30. maja na kojoj će svi zainteresovani studenti moći da učestvuju na različitim predavanjima i radionicama zanimljive tematike iz ove oblasti. Profesionalci iz gejming industrije podeliće svoja iskustva i znanja.

Prijave su otvorene od 19.maja do 31. maja u ponoć i mogu se naći na sledećem linku

Udruženje studenata elektrotehnike Evrope – Istek (EESTEC) predstavlja apolitičnu, nevladinu i neprofitnu volontersku organizaciju. Istek je osnovan 1986. godine u Ajndhovenu, u Holandiji, a danas postoji u 46 gradova u 24 države Evrope. Istek okuplja studente elektrotehnike i računarstva širom Evrope sa ciljem unapređenja njihovog akademskog, profesionalnog i društvenog života. Kroz brojne aktivnosti, uključujući stručne radionice, kulturne razmene i internacionalne konferencije. Udruženje podstiče širenje mreže internacionalnih kontakata, kao i razmenu ideja između budućih inženjera. Istek Lokalni komitet Beograd je punopravan član Udruženja od 2000. godine i trenutno je jedan od najbrojnijih i najbolje organizovanih komiteta u Evropi.

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Banka za privredu Srbije – Trade Finance Gate unapređuje upravljanje dokumentarnim poslovanjem
  • Banke i dalje u velikom plusu: Da je bolje ne bi valjalo
  • Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
  • Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
  • U Bogovađi počeo inkluzivni kamp za decu sa cerebralnom paralizom

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit