NAJNOVIJE
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Novi propisi: Električni dvotočkaši koji mogu da se kreću...
Cene goriva u Srbiji i dalje najviše u regionu
Veštačka inteligencija prepoznaje sklonost ka korupciji u javnom sektoru
Banke i dalje u velikom plusu: Da je bolje...
Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje...
Da li mogu da se „dokupe“ nedostajuće godine radnog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Rezultati MOL Grupe za prvi kvartal: stabilni rezultati uprkos ekonomskim izazovima

by bifadmin 9. мај 2025.

MOL Grupa danas je objavila finansijske rezultate za prvi kvartal 2025. godine. Dobit pre oporezivanja iznosila je 546 miliona američkih dolara, što predstavlja rast od 23% u odnosu na isti period prošle godine.

Svi ključni poslovni segmenti ostvarili su bolje rezultate, uprkos usporavanju ekonomije, doprinoseći otpornosti MOL Grupe u uslovima nepovoljnih makroekonomskih kretanja – zahvaljujući snažnim rezultatima u segmentu istraživanja i proizvodnje, stabilnim operacijama u preradi, rastu potrošačkih usluga i doslednoj realizaciji aktivnosti u cirkularnoj ekonomiji, uprkos izazovima.

Predsednik i generalni direktor Zsolt Hernádi izjavio je:

„U periodu obeleženom geopolitičkim tenzijama i ekonomskom transformacijom, uspeli smo da ostvarimo stabilne performanse. Ohrabrujuće je što su naši rezultati pretežno posledica unapređenja internih procesa i rada u gotovo svim poslovnim segmentima. To nam pruža čvrstu osnovu za suočavanje sa budućim izazovima, koji neće izostati. Da bismo ih prevazišli, oslanjamo se na proverenu MOL formulu: finansijsku disciplinu, promišljena ulaganja, diverzifikaciju, integrisani operativni model i dosledno sprovođenje strateških ciljeva. Ne skrećemo sa puta – naš fokus ostaje usmeren na efikasnost i unapređenje internih performansi, bez kompromisa, kako bismo dodatno ojačali konkurentnost. Naš cilj ostaje nepromenjen: stvaranje vrednosti za akcionare na kratak rok, i izgradnja održive MOL Grupe za budućnost.“

egment istraživanja i proizvodnje (Upstream) zabeležio je poboljšanje u odnosu na prethodni kvartal, uz podršku viših cena gasa. Prosečna dnevna proizvodnja iznosila je 93 hiljade barela ekvivalentne nafte, što je u sredini projektovanog raspona (92–94), i blago niže u odnosu na prethodni kvartal, usled smanjene proizvodnje u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Istovremeno, nastavljen je razvoj portfolija u Mađarskoj – uspešno je završena akvizicija ležišta Endrőd, dok je bušotina Som-8 puštena u rad.

Rezultati segmenta prerade i petrohemije (Downstream) blago su poboljšani u poređenju sa istim periodom prethodne godine, uprkos nižim rafinerijskim maržama i generalno izazovnom poslovnom okruženju. Negativni faktori ublaženi su većim obimom prerade i rastom sopstvene prodaje – delimično zahvaljujući planiranim remontima u baznom periodu – kao i boljim korišćenjem kapaciteta. Petrohemijski deo poslovanja zabeležio je oporavak u obimu prodaje, ali je i dalje bio u zoni gubitka, što je posledica i dalje izazovnih tržišnih uslova. Marže rafinerija na bazi Brent nafte stabilizovale su se oko dugoročnog proseka, dok su petrohemijske marže ostale slabe.

Potrošačke usluge (Consumer Services) nastavile su sa rastom, uz doprinos i goriva i ne-gorivnih proizvoda, uprkos signalima otežanog makroekonomskog okruženja. Prodaja goriva ojačala je na tržištima Rumunije i Hrvatske. Iako je rast marži kod ne-gorivnih proizvoda bio sporiji u odnosu na prošlu godinu, osnovni trendovi ostaju pozitivni. Mreža Fresh Corner prodajnih mesta nastavila je da se širi i dostigla je 1.341 lokaciju do kraja prvog kvartala 2025. godine, što predstavlja rast od 1% kvartalno i 6% na godišnjem nivou.

Usluge cirkularne ekonomije (Circular Economy Services) donele su pozitivan EBITDA doprinos u prvom kvartalu 2025, pretežno zahvaljujući jednokratnim efektima. Kapitalna ulaganja bila su usmerena na širenje sistema povratne ambalaže (Deposit Return System – DRS), sa više od 4.800 aktivnih lokacija i dnevnim obimom povraćenih pakovanja od oko 6,5 miliona jedinica – što je rast od 10% u odnosu na prethodni kvartal. Nastavljeni su i radovi na drugim infrastrukturnim projektima, uključujući izgradnju sledećeg reciklažnog dvorišta u Komáromu (uz još osam planiranih), kao i pripremne aktivnosti i tenderski postupci za projekat energetske valorizacije otpada.

Segment prenosa gasa (Gas Midstream) zabeležio je pad EBITDA rezultata u prvom kvartalu 2025, uprkos snažnoj potražnji za uslugama prenosa, usled pogoršanih makroekonomskih uslova.

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje firme su najveći dužnici za struju u Srbiji

by bifadmin 9. мај 2025.

Najveći dužnici za neplaćenu električnu energiju – njih 20 – Elektroprivredi Srbije duguju ukupno 22,3 milijarde dinara, pokazuju podaci EPS sa presekom na dan 25. april 2025. Među njima je i Politika AD koja je od početka prošle godine svoj dug za struju uvećala za čak 1,2 milijarde dinara.

Iako nije prva, već peta na listi firmi najvećih dužnika Elektroprivrede Srbije, Politika AD je jedina koja je svoj dug od januara prošle godine do kraja aprila ove godine, uvećala za čak 1,2 milijarde dinara, što je šest puta veći iznos u odnosu na onaj s kojim je ušla u 2025.

Prema podacima EPS-a o najvećim dužnicima, sa presekom na dan 25. april 2025, ukupno šest preduzeća za neplaćenu stuju duguje pojedinačno više od milijardu dinara.

Najviše, čak 6,3 milijarde dinara, duguje stečajna masa Železare Smederevo. Na drugom mestu je Infrastruktura Železnice sa gotovo upola manjim iznosom – 3,3 milijarde dinara duga.

Sledi kragujevačko preduzeće za daljinsko grejanje „Energetika“ sa 2,33 milijarde dinara i Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica sa dugom od 2,29 milijardi dinara.

Politika AD je na petom mestu sa dospelim dugom od 1,41 milijarde dinara, dok je za neplaćenu struju 1. januara 2024. godine dugovala „svega“ 230.938.274,95 dinara.

Šesto mesto drži Infostan sa 1,12 milijardi dinara duga.

Među ostalim najvećim dužnicima, od preduzeća koja nisu u stečaju i likvidaciji nalaze se Beogradski vodovod i kanalizacija za 718 miliona dinara duga (takođe veliki rast duga u odnosu na januar 2024. kada je stanje bilo 60,66 miliona dinara), zatim JPKP Lazarevac sa 543 miliona dinara duga, Beogradske elektrane sa 333 miliona dinara duga, ali i Vaterpolo klub Partizan koji duguje 300 miliona dinara, koliko i Grad Novi Pazar.

Fabrika Zastava oružje nije platila struju u iznosu od 281 milion dinara, pokazuju podaci EPS.

Konverzija duga Politike u kapital

„Potraživanje od kupca Politika AD Beograd zaključno sa 27. julom 2024. godine je obuhvaćeno pravosnažno usvojenim UPPR-om, kojim je definisana konverzija duga u kapital, a što će biti sprovedeno nakon emitovanja akcija od strane Politika AD Beograd i prenosa na vlasnički račun EPS AD“, navela je Elektroprivreda Srbije u napomenama uz listu najvećih dužnika na kraju aprila 2025.

Izvor: N1

Tabela: EPS

Foto: Pixabay

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Do 15.maja rok za podnošenje prijave za porez na dohodak građana

by bifadmin 9. мај 2025.

Rok za podnošenje poreske prijave za godišnji porez na dohodak građana za 2024. godinu i uplatu poreza ističe u četvrtak, 15. maja, saopštila je danas Poreska uprava

Poreska prijava na Obrascu GPDG podnosi se elektronskim putem, isključivo preko portala ePorezi.

Portalu ePorezi moguće je pristupiti na tri načina: korišćenjem kvalifikovanog elektronskog sertifikata, korišćenjem eID naloga, odnosno mobilne aplikacije ConsentID i sertifikata u klaudu, ukoliko poseduje eID korisnički nalog na portalu za elektronsku identifikaciju ili korišćenjem kvalifikovanog elektronskog serifikata i SmartBox aplikacije.

Detaljnija uputstva i dodatne informacije u vezi sa utvrđivanjem godišnjeg poreza na dohodak građana i procedurom podnošenja prijave dostupna su u Poreskom informatoru na sajtu Poreske uprave purs.gov.rs.
Poreska uprava upozorila je da nepostupanje u propisanom roku povlači prekršajnu odgovornost u skladu sa odredbama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Izvor: Fonet
Foto: Pixabay

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Susret u maju – na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu

by bifadmin 8. мај 2025.
U susret 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, koji će biti održan od 17. do 22. maja, danas su na konferenciji za novinare u Medija centru u Beogradu, saopšteni detalji o priredbi i najavljene brojne aktivnosti.
Uz najveći agrobiznis događaj kao i ranije su Globos osiguranje – Generalni sponzor, Al Dahra – Zlatni sponzor, Banka Poštanska štedionica – Banka partner, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Pokrajinska vlada sa sekretarijatima za poljoprivredu i privredu, Grad Novi Sad i Darodavac u Poklon-igri Kompanija Kite DOO. Ove godine Međunarodni poljoprivredni sajam, nosilac oznake „Najbolje iz Vojvodine“ ima snažnu podršku Italije kao Strateškog partnera Poljoprivrednog sajma.
-Ova značajna saradnja realizuje se zahvaljujući Italijanskoj agenciji za spoljnu trgovinu (ITA/ICE), u partnerstvu sa FederUnacoma – udruženjem italijanskih proizvođača poljoprivredne mehanizacije. Na kolektivnoj izložbi, koja će biti smeštena u Hali 1 Novosadskog sajma, na površini od 350 m², biće predstavljeno 15 kompanija, kaže Milija Orlandini iz Italijanske agencije za spoljnu trgovinu.  – Ovaj nastup ističe tehnološku ekspertizu Italije u sektoru poljoprivrede, sa posebnim naglaskom na inovacije i održiva rešenja. U okviru sajamskog programa, a povodom odluke Ujedinjenih nacija da 2025. godinu proglasi Međunarodnom godinom zadruga, ITA/ICE Agencija organizuje seminar „Razmena inovacija: uloga zadruga u savremenoj poljoprivredi i predstavljanje sajma Agrilevante 2025“, koji će se održati 20. maja u 12 časova u Kongresnom centru Novosadskog sajma, dodaje Orlandini. – Kolektivni nastup Italije obuhvata i dodatne aktivnosti poput informativnih radionica, medijske promocije i poslovnog povezivanja. Zahvaljujući mreži svojih kancelarija, ITA/ICE je omogućila dolazak oko 30 specijalizovanih uvoznika i distributera iz 10 zemalja Balkana, koji će u periodu od 19. do 22. maja imati priliku za direktne susrete sa italijanskim i domaćim izlagačima, zaključila je Milija Orlandini.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, tradicionalno je podrška Poljoprivrednom sajmu. Kao i ranije, Ministarstvo će aktivnosti predstaviti na štandu u Hali „Master“, dok će u Hali 1a organizovati Izložbu proizvoda sa dodatom vrednošću. – Posebno ističemo našu halu na Sajmu, u potpunosti posvećenu organskoj proizvodnji i održivom agraru. To je mesto gde će biti predstavljeni najbolji organski proizvođači iz Srbije, kao i konkretni koraci koje Ministarstvo preduzima u pravcu razvoja ovog sektora – od podsticaja do unapređenja izvoza i sertifikacije, rekla je prof. dr Tatjana Brankov, posebna savetnica ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. – Tokom sajma organizujemo i sedam stručno fokusiranih konferencija iz različitih sektora poljoprivrede. Teme obuhvataju  bezbednost i kvalitet hrane, investicije i subvencije u stočarstvu, regenerativnu i preciznu poljoprivredu. Govoriće se i o obnovljivim izvorima energije u agraru, ulozi mladih žena u ruralnom razvoju, savremenoj izvoznoj strategiji i agraru. Posebna konferencija biće posvećena medijima i agraru, u organizaciji novinara Agropress, dodala je Brankov.
Generalni sponzor 92. međunarodnog poljoprivrednog sajma je Globos osiguranje. Na Poljoprivrednom sajmu će iskoristiti priliku da predstave proizvode i usluge. – Globos osiguranje je domaća osiguravajuća kuća sa tradicijom dugom preko 30 godina, a na prvom mestu je u rešavanju odštetnih zahteva sa 98,6% rešenih šteta, rekao je Nenad Tonić, savetnik predsednika Izvršnog odbora Globos osiguranja.  – Naš sektor za poljoprivredu nastao je kao odgovor na sve veće potrebe proizvođača u Srbiji za zaštitom njihovog rada, ulaganja i proizvodnje. Svedoci smo da klimatske promene, elementarne nepogode i drugi nepredvidivi faktori sve više utiču na poljoprivredu i zato smatramo da je kvalitetno osiguranje danas neophodno, gotovo jednako važno kao i seme ili mehanizacija. U okviru naše ponude obezbeđujemo usluge osiguranja ratarskih i povrtarskih kultura, voćnjaka i vinograda, čime štitimo najvrednije delove poljoprivredne proizvodnje. Pored toga, za naše klijente kreirali smo i specijalan paket osiguranja koji u okviru jednog gazdinstva obuhvata osiguranje domaćinstava, mehanizacije i opreme – sve na jednom mestu, sa jednostavnom i efikasnom procedurom, naglasio je Tonić. – Takođe, naši proizvodi omogućavaju fleksibilnost u plaćanju i prilagodljivost u pokriću, u skladu sa specifičnostima svakog gazdinstva – bilo da je reč o manjim porodičnim imanjima ili većim poljoprivrednim sistemima, dodao je Tonić.
Banka Poštanska štedionica, kao Banka partner Poljoprivrednog sajma, već nekoliko godina podržava najveću agrarnu priredbu u ovom delu Evrope. Od 17. do 22. maja predstaviće usluge i pogodnosti koje su pripremili.  – Kao banka koja razume značaj poljoprivrede za ekonomski razvoj Srbije, Poštanska štedionica je ponosna što će i ove godine biti partner ovog prestižnog događaja, rekao je Aleksandar Čortan, član Izvršnog odbora Banke Poštanska štedionica. – Kroz različite finansijske usluge, kao i savetodavnu podršku, nastojimo da omogućimo našim poljoprivrednim partnerima da rastu, inoviraju i unaprede svoje poslovanje. Do sada smo uveli u ponudu različite kredite za mehanizaciju, obrtna sredstva i investicije, koji su podržali brojne poljoprivrednike u njihovom svakodnevnom radu, dodao je Čortan. – Međutim, danas je posebno važno naglasiti da poljoprivrednicima prvi put omogućavamo pristup subvencionisanim stambenim kreditima za mlade. Do sada je ova kategorija bila lišena ovakve podrške, ali uz novi kreditni proizvod, uz vlasništvo nad zemljištem i građevinsku dozvolu, moguće je finansirati i izgradnju montažne kuće, čime se značajno poboljšava kvalitet života. Ovo je još jedan značajan iskorak u podršci poljoprivrednicima, koji će doprineti ne samo unapređenju poljoprivrednih gazdinstava, već i poboljšanju životnih uslova, naglasio je Čortan. –  Uz već dobro poznate kredite Poštanske štedionice za kupovinu zemljišta, koji su prilagođeni potrebama poljoprivrednika, ovaj novi korak pokazuje našu posvećenost da budemo partner u razvoju ovog važnog sektora, zaključio je Čortan.
Kompanija Al Dahra prati Novosadski sajam već nekoliko godina. I ovoga puta kao  – Zlatni sponzor Poljoprivrednog sajma. Nikola Stanić, direktor Sektora biljne proizvodnje Al Dahre je rekao da mu je posebno drago što je ovogodišnji Strateški partner Poljoprivrednog sajma Italija. – To je država koja je poznata po kvalitetnoj hrani, a imajući u vidu da je jedan od glavnih ciljeva Al Dahrinog poslovanja upravo postizanje stabilnog i efikasnog lanca snabdevanja hranom, verujem da ćemo moći mnogo da naučimo jedni od drugih. Kada sam pomenuo jedan od važnih ciljeva naše kompanije, voleo bih da podsetim na još neke. Pridržavajući se najviših standarda u zaštiti životne sredine, Al Dahra odgovorno upravlja otpadom, zemljištem i vodama. U Srbiji smo pokrenuli brojne inicijative za ublažavanje uticaja svog poslovanja na životnu sredinu – dajemo prioritet smanjenju potrošnje energije kroz ugradnju solarnih panela, istraživanju tehnologija za hvatanje ugljenika, nabavci opreme koja troši manje energije, i optimizaciji potrošnje energije pomoću naprednih tehnologija, naglasio je Stanić. On je podsetio da značajnim ulaganjima i kapitalnim projektima Al Dahra ubrzava srpsku agroindustriju i na taj način utiče na rast srpske poljoprivrede. Od dolaska u Srbiju 2018. godine, kompanija je uložila više od 85 miliona evra, dok su za 2025. planirane investicije koje će taj iznos povećati na ukupno 100 miliona evra, dodao je Stanić.
Jedan od najvažnijih i najinteresantnijih segmenata Poljoprivrednog sajma je i Izložba poljoprivredne mehanizacije, uz nju tu je svakako i Poklon-igra za posetioce sa kupljenim ulaznicama. Kompanija Kite DOO, članica Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije, kao Darodavac poklanja traktor John Deere 5045D, a na štand postavlja i premijere i novitete.
– Kompanija Kite DOO Novi Sad, kao zvanični John Deere diler i serviser na tržištu Srbije će tokom 92. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu izložiti više od 70 eksponata, na površini od preko 2.460 kvadratnih metara. U okviru ponude traktora vodećeg i najpopularnijeg proizvođača poljoprivredne mehanizacije na svetu, kompanije John Deere, na izložbenom prostoru kompanije Kite DOO će biti izloženi traktori koje ste čekali  – nova John Deere 6M serija, novo poglavlje u poljoprivredi.  Nije u pitanju samo običan redizajn, u pitanju je zapravo potpuna transformacija, rekao je Predrag Aćimović, komercijalno finansijski direktor u Kompaniji Kite DOO. Biće tu i novih modela, različitih šasija, različitih transmisija sa opcijom brzine kretanja i do 50km/h. Izložiće i modele traktora raspona snage od 45 do 450 KS, John Deere univerzalni žitni kombajni, prskalice i balirke, John Deere mašine za održavanje travnatih površina iz popularnog TURF programa, sa akcentom na ponudu najsavremenijih tehnoloških rešenja i na koncept precizne poljoprivrede… – U oviru sektora „Agronomija“ spremne su ponude semena, mineralnih hraniva, sredstava za zaštitu bilja i susreti sa partnerima u oblasti trgovine merkantilnim robama. Za posetioce željne saznanja u vezi sa novim tehnologijama biće organizovan kutak gde će biti promovisane najnovije tehnologije koje kompanija Kite DOO razvija i primenjuje na parcelama širom Srbije, a koje omogućavaju ekološki i ekonomski održiviju poljoprivrednu proizvodnju, dodao je Aćimović.  – Pripremljene su i specijalne sajamske pogodnosti pri kupovini, ponude finansiranja putem poslovnih banaka, uz mogućnost dobijanja korisnih finansijskih informacija i informativnih obračuna na samom izložbenom prostoru Kompanije Kite DOO, istakao je Aćimović.
Višedecenijski brend Novosadskog sajma, ali i Grada Novog Sada i Srbije, devedeset drugi put će otvoriti svoja vrata izlagačima i posetiocima iz celog sveta.
-Više od 1000 izlagača iz oko 40 zemalja nastupiće se na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu koji organizujemo od 17. do 22. maja. Među njima su brojne i one koje će se predstaviti kolektivnim izložbama – Holandija, Španija, Mađarska, Italija, EU, Češka, Severna Makedonija, Crna Gora, Privredna komora Republike Srpske i Ambasada Indonezije, rekao je generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković. – Želim da naglasim da smo zadržali standardni format priredbe. Poslovno udruženje uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije premijerno će prikazati tridesetak noviteta; kombajne, traktore, sejalice, prskalice, dronove… Posetioci će moći da vide mehanizaciju i iz Austrije, Slovenije, Kine, Italije i drugih zemalja. Najskuplja mašina ove godine je samohodni kombajn za krompir Grimme Varitron 470 treće generacije čija je vrednost 770.000 eura plus PDV, a biće izložen na štandu kompanije ITN Group. Ocenjivanje kvaliteta proizvoda počelo je krajem februara, a trajaće i prvih dana Poljoprivrednog sajma. Najboljima će biti uručena priznanja na Večeri šampiona u četvrtak, 22. maja, dodao je Cvetković. – Ove godine, nažalost nismo u mogućnosti da održimo Nacionalnu izložbu stoke zbog trenutnih zdravstvenih okolnosti u regionu. Zato smo na osnovu preporuke Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede  otkazali Izložbe živih eskponata zbog nepovoljne epizootiološke situacije u okruženju (Rumunija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Bugarska.) Da bi smo na neki način ipak imali životinje na Poljoprivrednom sajmu, u subotu 17. i nedelju 18. maja na Manježu, biće održana Vojvođanska preponska liga gde će nastupiti brojni konjički klubovi iz cele Srbije. Preponaši će se, tokom ta dva dana, publici predstaviti kroz 9 preponskih utakmica, od kojih najjača nosi naziv „Pehar Novosadskog sajma“. Organizator ovog događaja je Konjički savez Vojvodine, u tehničkoj organizaciji Konjičkog centra Novosadski sajam. Tokom šest dana Poljoprivrednog sajma, u Kongresnom centru „Master“ očekuje se veliki broj konferencija, poslovnih i stručnih skupova, savetovanja, okruglih stolova, promocija, prezentacija, uručenja nagrada, istakao je Cvetković.
Porodični dan na 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu je sreda 21. maj. Biće to prilika da da cela porodica poseti Sajam uz jednu ulaznicu kupljenu za 800 dinara. U organizovanim posetama cena karte je 600 dinara. Ulaznice za organizovane posete škola i fakulteta, decu od 7 do 14 godina i penzionere koštaju 400 dinara. Posetioce sa kupljenim ulaznicama očekuje vredan poklon dar Kompanije Kite DOO – traktor John Deere 5045 D. Izvlačenje kupona sa imenom srećnog dobitnika/dobitnice je u četvrtak u 17 časova.
Očekuje se definisanje kompletnog programa na Manježu Novosadskog sajma.
Sajam će za posetioce biti otvoren od 9 do 18 časova.
Ulaznice se pre početka i tokom priredbe mogu kupiti onlajn, na blagajnama GigsTixa, a moguće ih je poručiti i na sajtu Novosadskog sajma. Tokom Poljoprivrednog sajma biće u prodaji na blagajnama Novosadskog sajma
8. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DIGITAL DAY 2025: AI i ljudska kreativnost – transformacija marketinga danas

by bifadmin 8. мај 2025.

Najznačajniji regionalni događaj iz oblasti digitalnog marketinga, Digital Day 2025, sprema se da otvori vrata posetiocima 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda. Pod sloganom „U centru pažnje“, ovogodišnji događaj donosi dubinsku analizu uloge veštačke inteligencije u transformaciji marketinške industrije kroz predavanja vodećih stručnjaka i tematske panele.

Digital Day 2025 okuplja eksperte koji će podeliti praktična znanja o implementaciji AI rešenja u marketinškim strategijama i pomoći učesnicima da bolje razumeju kako iskoristiti prednosti novih tehnologija bez gubitka ljudske kreativnosti.

Inspirativni govornici koji pomeraju granice digitalnog marketinga

Ovogodišnju konferenciju predvode stručnjaci koji oblikuju budućnost industrije:
Đurađ Caranović iz Fundus Heritage Ventures dolazi sa ozbiljnom pričom – preko 220.000 AI agenata implementiranih širom sveta koji svakodnevno uče o ponašanju korisnika. U svom predavanju „Šapat između klika i odluke“, Đurađ će otkriti šta ovi AI agenti znaju o korisnicima, a što tradicionalna analitika propušta da vidi. Njegov metodološki okvir koji spaja veštačku inteligenciju, bihevioralnu ekonomiju i podatke u realnom vremenu već je transformisao strategije brojnih globalnih kompanija.

Filip Baranjski iz Google-a donosi dve decenije bogatog iskustva u svim komunikacionim kanalima i sveže poglede na primenu AI rešenja. Radio je sa gigantima kao što su SABMiller, Pepsico i Amazon, a predvodio je digitalne transformacije velikih brendova u čak 25 zemalja. U svom predavanju „Modern marketing in AI era“, Filip će otkriti kako se suočiti sa dramatičnim promenama u marketingu i iskoristiti najnovije AI alate za bolje povezivanje podataka i timova.

Aleksandar Nikolić, čovek iza AIChatBot.rs, predstaviće kako su njegovi AI četbotovi osvojili call centre i kompanije širom Evrope, Srbije i Latinske Amerike. Kao najmlađi internacionalni direktor marketinga u Evropi, Aleksandar donosi jedinstvenu perspektivu o konverzacijskom AI marketingu i automatizaciji procesa kroz savremene tehnologije.

Anđelko Trpković, koji već osam godina vodi Publicis Groupe Adriatic, podeliće iskustva iz svoje 25-godišnje karijere u industriji komunikacije. Anđelko je radio na očuvanju i razvoju kreativnih agencija Leo Burnett, Publicis i Saatchi & Saatchi, kao i medijskih agencija Zenit i Starcom. U svom izlaganju govoriće o balansu između kreativnosti i tehnologije u savremenom marketingu, sa dozom skepticizma u pogledu upotrebe AI.

Paneli koji otkrivaju budućnost marketinga

Ovogodišnji program donosi tri specijalizovana panela koji će dubinski istražiti različite aspekte AI revolucije:
Panel „AI influenseri“ bavi se fenomenom virtuelnih ličnosti koje sve više preuzimaju digitalni prostor. Diskusija će obuhvatiti kritičko preispitivanje poverenja publike prema „nepostojećim“ ličnostima i izazovima sa kojima se suočavaju tradicionalni influenseri kada se takmiče sa digitalnim avatarima koji „nikada ne prave greške“. Poseban fokus biće na etičkim dilemama koje prate ovaj rastući trend.

„Medijski AI panel“ suočava se sa stvarnošću u kojoj korisnici digitalni sadržaj konzumiraju brzinom svetlosti. Stručnjaci će predstaviti napredne AI strategije za privlačenje pažnje publike u eri u kojoj je prosečno vreme zadržavanja na sadržaju svega 1.7 sekundi. Panel će ponuditi konkretne savete za implementaciju prediktivnog media buying-a i kreiranje sadržaja koji ima moć da zaustavi beskonačno skrolovanje.

„Kreativni AI panel“ istražuje tanku liniju između efikasnosti i autentičnosti u marketinškim kampanjama. Učesnici će razmotriti kako brendovi mogu iskoristiti moć veštačke inteligencije za personalizovana iskustva, a istovremeno ostati verni svom identitetu i vrednostima koje su izgradili godinama. Panel će ponuditi praktične smernice za balansiranje između AI inovacija i očuvanja brend identiteta.

AdEx istraživanje – realna slika tržišta

Konferencija će započeti predstavljanjem rezultata AdEx istraživanja za prethodnu godinu. Ova godišnja analiza tržišta digitalnog oglašavanja pruža učesnicima dragocene podatke o trendovima i aktuelnom stanju industrije, što je ključno za strateško planiranje marketinških aktivnosti u narednom periodu.

Digital Day 2025 je nezaobilazna prilika za sve koji žele da ostanu u koraku sa najnovijim trendovima i praktičnim primenama veštačke inteligencije u digitalnom marketingu. Kroz dva dana inspirativnih predavanja i interaktivnih diskusija, učesnici će dobiti znanja i alate potrebne za uspešno navigiranje kroz izazove koje donosi AI era.
Pridružite se vodećim stručnjacima 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda i postanite deo važnog dijaloga o budućnosti digitalnog prostora gde je čovek u centru pažnje. Za više informacija i kotizacije posetite DigitalDay.rs.

8. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Ford prvi podigao cene zbog carina

by bifadmin 8. мај 2025.

Ford je prvi američki proizvođač automobila koji je podigao cene svojih vozila zbog trgovinskog rata, odnosno uvođenja carina.

Naime, Rojters je imao uvid u pismo koji je ova kompanija poslala trgovcima vozilima. U tom dokumentu se navodi da Mustang Mach-E, Maverick pikap i Bronco Sport u radnjama ubuduće treba da koštaju do 2.000 dolara više. Ove cene važiće od kraja juna.

Da podsetimo, Tramp je uveo carine od 25 odsto na vozila i delove za vozila koji se uvoze u SAD. Ford je sračunao da će ga te carine ove godine koštati dodatniih 2,5 milijardi dolara i iz tog razloga je podigao cene svojih vozila. I to ne dovoljno, kaže Fordov portparol za javnost, jer samo deo tih gubitaka je prenet na kupce a drugi deo će apsorbovati sama kompanija.

Izvor: Kvarc

Foto: Designbymickey, Pixabay

8. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Fič rejtings: Studentski protesti fokusirani na korupciju i centralizaciju vlasti, bez uticaja na ekonomsku politiku

by bifadmin 8. мај 2025.

Slabiji izgledi za globalni ekonomski rast i kontinuirana domaća politička neizvesnost predstavljaju prepreke za srpsku ekonomiju, navodi Fitch Ratings (Fič rejtings) u jučerašnjem saopštenju. I pored toga oni očekuju da Srbija nastavkom primene kombinacije mera očuva kreditni rejting BB+ koji ima kod Fiča BB+ još od septembra 2019. godine.

„Fič je već smanjio svoje prognoze rasta realnog BDP-a za 2025. godinu na 3,8 odsto u martu sa 4,2 odsto na poslednjem pregledu rejtinga u januaru zbog pogoršanja spoljašnjeg okruženja. Ako se potvrdi, procena za prvi kvartal 2025. godine ukazivala bi na dalje rizike za našu prognozu usred ozbiljne eskalacije globalnog trgovinskog rata, što značajno slabi globalne i ekonomske izglede evrozone,“ navodi se u izveštaju.

Značajno usporavanje rasta

Brza procena BDP-a Srbije za prvi kvartal 2025. godine od samo dva odsto, koju je objavio Republički zavod za statistiku, „ističe značajno usporavanje rasta“, kažu iz Fiča. U ovoj agenciji ukazuju na usporavanje industrijske proizvodnje, stabilizaciju maloprodaje i slabljenje ekonomskog raspoloženja, posebno u sektoru usluga ove godine.

Raspodela faktora koji doprinose BDP-u u prvom kvartalu, kada bude dostupna početkom juna, trebalo bi da pomogne da se pokaže koliko trendovi u visokofrekventnim podacima mogu odražavati domaća, a ne globalna dešavanja, procena je agencije.

Visokofrekventni indikatori su oni koji se objavljuju često, mesečno ili čak nedeljno, i stoga mogu pružiti blagovremeniji uvid u ekonomske uslove.

Spoljašnji „baferi“ Srbije ostaju jaki, sa međunarodnim rezervama od 31,6 milijardi evra. Međutim, rezerve su smanjene za 894 miliona evra u prvom kvartalu 2025. godine, sa neto prodajom Narodne banke Srbije od 955 miliona evra zbog povećane potražnje za devizama usled kombinacije domaćih i spoljašnjih neizvesnosti, kao i sezonskih pritisaka na srpski dinar, stav je ekonomista Fiča.

Iako agencija kaže da protesti u Srbiji traju duže nego što su očekivali, kao i da su rašreniji u odnosu na prethodne antivladine demonstracije, ipak ih i dalje prvenstveno vode studenti. Kako kažu iz Fiča, oni su fokusirani na percipiranu centralizaciju moći i korupciju, a ne na ekonomsku politiku, što znači da je trenutno malo verovatno da će dovesti do bilo kakve značajne promene.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

 

 

8. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija više nije zemlja sa najjeftinijim energentima u Evropi

by bifadmin 8. мај 2025.

Iako se često u izjavama domaćih zvaničnika ponavlja da Srbija ima najniže cene struje i gasa u Evropi, podaci Eurostata o cenama energenata govore drugačije.

Iza zavese svakodnevnih tvrdnji, statistika govori da Srbija više nije zemlja sa najjeftinijim energentima na kontinentu. Na toj mapi naše mesto nije na dnu lestvice, već bliže sredini, piše Danas.

Tako, na primer, kada je reč o cenama struje za domaćinstva, nižu cenu od one koju su naši građani plaćali u drugoj polovini prošle godine, a koja je iznosila 0,1260 evra po kilovat-času, imali su građani Turske, Gruzije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Bugarske i Holandije.

Eurostat nema objavljene podatke za Severnu Makedoniju i Ukrajinu, a prema ranijim objavama i ove dve zemlje imale su nižu cenu struje od Srbije.

Najskuplje cene struje za domaćinstva u drugoj polovini 2024. imale su Irska, Nemačka i Danska.
Srbija prošle godine nije nijednom uvećala cenu struje za domaćinstva, poslednja korekcija cena od osam odsto bila je u novembru 2023. godine.

Kada je reč o cenama struje za privredu, situacija je nepovoljnija i pokazuje da je cena ovog energenta za privredu veliki teret, što privrednici često i ističu. Jeftiniju cenu struje za privredu od Srbije, a koja je iznosila 0,1593 evra po kilovat-času, imale su Norveška, Gruzija, Finska, Crna Gora, Švedska, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Turska, Malta, Albanija i Bugarska. Eurostat ni za ovu kategoriju nema objavljene cene za Crnu Goru i Ukrajinu.

Najskuplje cene struje za privredu u Evropi u drugoj polovini prošle godine imale su Kipar, Danska i Mađarska.

Cena gasa u Srbiji povoljnije od cena struje

Situacija je nešto povoljnija kada je reč o cenama gasa, ali ne do mere da „Srbija ima najpovoljniji ugovor sa Rusijom“, kako državni zvaničnici to često ističu.

Podaci Eurostata pokazuju da, na primer, Mađari imaju nižu cenu gasa za domaćinstva, što bi moglo da znači da su oni napravili povoljniji dogovor sa Rusima.

Osim Mađara, nižu cenu gasa za domaćinstva od cene u Srbiji imaju Gruzija, Turska i Hrvatska. Cena gasa nije objavljena za Albaniju i Poljsku.

I cena gasa za domaćinstva u Srbiji poslednji put je uvećana kad i cena struje, odnosno u novembru 2023. godine, za 10 odsto.

Najskuplje cene gasa za domaćinstva u drugoj polovini 2024. godine u Evropi imale su Švedska, Holandija i Italija.

Srbija je pri dnu lestvice i kada je reč o ceni gasa za privredu. Zemlje koje imaju nižu cenu gasa za ovu kategoriju su Gruzija, Turska, Grčka, Bugarska i Hrvatska.

Međutim, Mađarska, iako ima nižu cenu gasa za domaćinstva, ima dosta višu cenu gasa za privredu, što je svrstava na sredinu rang liste. Na primer, dok je cena gasa za privredu u Srbiji u drugoj polovini prošle godine u proseku iznosila 0,0557 evra po kilovat-času, u Mađarskoj je bila 0,0750 evra po kilovat-času.

Najskuplju cenu gasa za privredu u Evropi imale su Švedska, Lihtenštajn i Finska.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay

8. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nove cene cigareta, u proseku skuplje za 10 dinara

by bifadmin 8. мај 2025.

Nove cene dolaze kao posledica izmena akciza, koje su od 1. maja usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom
Od  7. maja, na snazi su nove cene cigareta, objavljene u Službenom glasniku.

Nove cene dolaze kao posledica izmena akciza, koje su od 1. maja usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.

U skladu sa ranijom praksom, proizvođači su reagovali očekivano – paklice cigareta skuplje su za 10 dinara u proseku.

Za pušače u Srbiji ovo su još jedne loše vesti. Iako su cigarete kod nas među najjeftinijima u regionu, učešće akciza i PDV-a u krajnjoj ceni iznosi čak 77 odsto.

Država trenutno prihoduje 90,99 dinara po paklici, a cilj je da se do 2025. godine dostigne evropski standard od 1,8 evra po paklici (90 evra na 1.000 cigareta).

Izvor: 24sedam
Foto: Pixabay

8. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Portal MaxBet Sport novi partner Crvene zvezde

by bifadmin 8. мај 2025.

Fudbalski klub Crvena zvezda i portal MaxBet Sport, jedna od vodećih sportskih onlajn platformi u Srbiji su danas na svečanoj konferenciji ozvaničili saradnju u Medija centru stadiona „Rajko Mitić“.

Ugovor o saradnji potpisali su predsednik Fudbalskog kluba Crvena zvezda, Svetozar Mijailović i ispred portala MaxBet Sport Savo Bakmaz, čemu je prisustvovao i Marko Petrović, operativni direktor Crvene zvezde. Ova saradnja je zvanično otpočela simboličnim udarcem lopte sa centra terena na stadionu „Rajko Mitić“.

Ispred portala MaxBet Sport obratio se Savo Bakmaz i istakao zadovoljstvo povodom ostvarivanja ove saradnje.

„Snaga jednog brenda meri se doslednošću, ne samo u tome šta komunicira, već i kako to radi. Sa Crvenom zvezdom delimo isti stav, da kvalitet sadržaja mora da prati ozbiljnost, kao i ambiciju. Ovu saradnju nismo tražili po inerciji, već smo je prihvatili po principu uzajamnog kredibiliteta“ istakao je Savo Bakmaz.

Predsednik Crvene zvezde, Svetozar Mijailović, naglasio je da klub dosledno bira saradnju isključivo sa najuspešnijima.
„Danas je poseban dan za nas u Fudbalskom klubu Crvena zvezda, jer potpisujemo ugovor sa uglednim portalom MaxBet Sport u cilju ostvarivanja zajedničkih poslova, koji će omogućiti da naš klub na najbolji mogući način predstavi sve ono što radi. Verujem da će i pomenuti portal, takođe imati mogućnosti da kroz praćenje Crvene zvezde dostigne svoje ciljeve i planove. Crvena zvezda sarađuje sa najuspešnijima. Smatramo da će ova saradnja biti podsticaj i portalu da pored toga što je već postigao, napreduje u svom poslu i da na taj način ostvarimo zajedničke ciljeve. Ono što bih posebno istakao jeste da je blagovremena informacija značajna za poslovanje, rad i za pravovremeno edukovanje sportske javnosti. Pre svega, da bi se ono što je za nas u Zvezdi najvažnije postigao sportski cilj, a to je da u svom poslu budemo najbolji. Želim da potpisivanjem ugovora o saradnji obezbedimo rezultate na obe strane i da Zvezda, kao i MaxBet Sport, budu najuspešniji u svom daljem radu“ izjavio je Svetozar Mijailović.

Značaj buduće saradnje je naglasio i operativni direktor Crvene zvezde, Marko Petrović.

„Pre svega bih se zahvalio portalu MaxBet Sport na odluci da uđu u klub partnera Fudbalskog kluba Crvena zvezda. U ime menadžmenta Fudbalskog kluba želim da istaknem da je i nama veliko zadovoljstvo zbog potpisivanja ovako nama važnog partnerskog ugovora. Ugovor je potpisan na period nešto duži od dve godine, te se mi nadamo da je ovo zapravo samo početak jedne dugoročne strateške saradnje. Verujem da su svi sportski i poslovni uspesi našeg kluba uticali i bili jasan signal za odluku portala MaxBet Sport da pristupimo ovom ugovoru i da uđu u tim naših partnera. U poslovnom svetu se izuzetno ceni profesionalizam, koji danas krasi Fudbalski klub Crvena zvezda i izuzetno se poštuju rezultati, a Zvezda je uspela da dođe do vrha, da bude lider, ne samo u Srbiji već u čitavom regionu, da bude klub koji redovno nastupa u Ligi šampiona i verujemo da takvi uspesi i kontinuitet jesu bili jasan pokazatelj da današnje partnerstvo treba da se realizuje, kao i mnoga druga. Mislim da je potpisivanje današnjeg ugovora rezultat jasne vizije i Fudbalskog kluba Crvena zvezda i portala MaxBet Sport, da budemo lideri svako u svom domenu. Verujem da će naša saradnja doprineti, da će portal svakog jutra imati brojne zvezdaše na stranici, da će doneti mnogo toga dobrog i klubu i zahvaljujem se u ime kluba i u ime menadžmenta Fudbalskog kluba Crvena zvezda još jednom na ukazanom poverenju“ rekao je Marko Petrović.

MaxBet Sport je onlajn platforma usmerena na izveštavanje o sportskim dešavanjima i aktuelnostima iz sveta sporta. Kao digitalno lice kompanije, platforma predstavlja važan deo njene strategije rasta i pozicioniranja. Od osnivanja 3. maja 2018. godine, MaxBet Sport se profilisao kao jedan od vodećih sportskih portala u Srbiji, sa preko 50.000 objavljenih tekstova, među kojima se posebno izdvajaju ekskluzivne vesti i intervjui koji su značajno doprineli njegovoj prepoznatljivosti.

Saradnja portala MaxBet Sport sa klubom Crvena zvezda zasniva se na zajedničkoj težnji ka kontinuiranom rastu, vidljivosti i razmeni sadržaja od značaja za sportski auditorijum. Kroz partnerski odnos sa Crvenom zvezdom, MaxBet Sport će pružiti dodatnu medijsku podršku u praćenju aktivnosti kluba, aktuelnosti i sportskih dostignuća, čime će doprineti jačanju prisustva Crvene zvezde u digitalnom prostoru.

8. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • ProCredit banka pokrenula ProAcademy
  • Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države pooštravaju uslove
  • Visa pretvara telefon u modernu kasu za mala preduzeća širom sveta
  • Sledeća faza razvoja startapa: U pripremi Strategija do 2030. godine
  • Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u Kinu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit