NAJNOVIJE
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Novi propisi: Električni dvotočkaši koji mogu da se kreću...
Cene goriva u Srbiji i dalje najviše u regionu
Veštačka inteligencija prepoznaje sklonost ka korupciji u javnom sektoru
Banke i dalje u velikom plusu: Da je bolje...
Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje...
Da li mogu da se „dokupe“ nedostajuće godine radnog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Yettel – najbolja mobilna mreža i kućni internet

by bifadmin 10. мај 2025.

Na najnovijim nezavisnim uporednim merenjima kvaliteta mreža koje sprovodi organizacija umlaut, Yettel je ponovo potvrdio kvalitet svojih usluga – i to duplo. Operator je deveti put osvojio priznanje za najbolju mobilnu mrežu u Srbiji, kao i za najbolji kućni internet, drugi put zaredom.

Testiranje mobilne mreže je sprovedeno tzv. „crowdsourcing“ metodologijom kojom se meri iskustvo u korišćenju usluga na više od 80 miliona uzoraka. U periodu od oktobra 2024. do marta 2025. godine, Yettel je ostvario najviše rezultate na merenju u ključnim kategorijama za obe oblasti – uključujući pokrivenost mobilnim internetom i stabilnost kućnog.

„Mreža je jedan od osnovih razloga zašto nas korisnici biraju i ukazuju svoje poverenje. Nama je 2025. godina definitivno godina razvoja. Korisnici već vide prednosti nedavne akvizicije SBB-a od strane naše grupacije, a tek pripremamo nove ponude i sadržaje. Da bi to i uradili, neophodna nam je kvalitetna, sigurna i pouzdana mobilna i fiksna mreže i to je prioritet od koga nećemo odstupiti“, izjavio je ovim povodom Majk Mišel, generalni direktor Yettela.

Yettel je produžio i strateško partnerstvo sa Gorskom službom spasavanja Srbije na naredne tri godine. Na događaju u Beogradu ugovor o saradnji potpisali su Majk Mišel, generalni direktor Yetttela i Marko Čalija, direktor GSS-a. Prisustvovali i spasioci koji se u svojim svakodnevnim akcijama oslanjaju na stabilan i dostupan mobilni signal – često u situacijama koje doslovno znače razliku između života i smrti.

„Produženje ugovora na još tri godine za nas znači sigurnost i kontinuitet u usavršavanju kako bismo bili još spremniji da odgovorimo na svaki poziv u pomoć. Tokom prethodnog perioda, naša saradnja sa Yettelom je pre svega bila prijateljska, pa tek onda partnerska jer delimo iste vrednosti i imamo isti cilj“, rekao je Čalija.

Saradnja Yettela i GSS-a nije samo formalna – to je partnerstvo koje se gradi na terenu, u realnim situacijama, tamo gde brzina reakcije i dostupnost mreže mogu da budu presudni. Tokom prethodnih godina, zajedničkim aktivnostima Yettel i GSS su ukazivali na važnost bezbedne komunikacije u planinama, zabačenim mestima i van gradskih zona, pokazujući kako tehnologija može biti saveznik i u najizazovnijim uslovima.

„Naša mreža ne povezuje samo uređaje – ona povezuje ljude i pruža osećaj sigurnost i poverenja. Zato je partnerstvo sa GSS-om za nas prirodan spoj. To je deo naše vizije da naši korisnici budu bezbedni, i u digitalnom i u stvarnom svetu“, dodaje Mišel.

10. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Tačni podaci o domenu – odgovorno onlajn poslovanje

by bifadmin 10. мај 2025.

Odgovornost prema klijentima i korisnicima usluga često posmatramo u svetlu povraćaja novca, brzine isporuke, dostupnosti servisa, odziva korisničke podrške ili sigurnosti plaćanja. Međutim, kako klijent da zatraži povrat novca, refundaciju ili tehničku podršku ako ne može da pristupi sajtu ili se obrati imejlom trgovcu ili pružaocu usluge? Telefonom? Ukoliko uspe da pronađe broj, jer je isti obično istaknut u kontakt podacima na sajtu.

Sajt može biti nedostupan zbog niza razloga – od prekida hosting usluge do sajber napada, ali može biti nedostupan i zbog suspendovanog domena usled netačnih podataka registranta.

Međunarodna regulativa sve više insistira na transparentnosti i verifikaciji identiteta onih koji posluju ili se oglašavaju na internetu jer digitalna era ne donosi samo prilike, već i pretnje i različite oblike sajber kriminala. Platforme poput Mete zatražiće u određenim slučajevima identifikaciju zvaničnim dokumentom. Linkedin sugeriše da je profil kredibilniji ukoliko platformi date pasoš na uvid. Da li ste voljni da kopije svojih dokumenata poverite platformi često je uslovljeno time da li je koristite za zabavu ili posao. S druge strane, internet domeni se najčešće koriste za posao, ali se prilikom registracije obično ne prilaže dokument. Ipak, uslovi registracije obavezuju registranta, fizičko ili pravno lice, da dostavi tačne podatke.

NIS 2 direktiva Evropske unije, doneta zarad podizanja nivoa informacione bezbednosti, a koja polako ulazi u zakonodavstvo zemalja članica, previđa da se pri registraciji domena prikupe, verifikuju i redovno ažuriraju podaci o registrantu. Registri domena i njihovi partneri – ovlašćeni registri, dužni su da te podatke verifikuju na efikasan i proporcionalan način u smislu zaštite privatnosti, a osnovni podaci – posebno za pravna lica – moraju biti dostupni javnosti. ICANN, globalno telo nadležno za adresnu strukturu internat – domene, godinama propisuje da se domeni sa netačnim podacima suspenduju ili brišu. Isto predviđaju i nacionalni registri.

Propisi za naše nacionalne domene .rs i .срб nisu drugačiji. Ko registruje domen obavezan je da dostavi tačne i potpune podatke, a u slučaju bilo kakve promene tih podataka, u roku od 15 dana preko ovlašćenog registra podnese zahtev za ažuriranje podataka u bazi RNIDS-a (Registar nacionalnog internet domena Srbije). Ukoliko su podaci neažurni, domen može biti suspendovan, a ako se ne dostave ispravni podaci – i obrisan.

Iz RNIDS-a navode da nacionalni domeni imaju nizak nivo zloupotrebe, te nema mnogo suspenzija i brisanja, ali se dešava da podaci budu neispravni – najčešće  usled neznanja ili nemara korisnika. Recimo, domen registruje treća strana (na primer, programer ili agencija koja je radila sajt) sa kojom firma koja zapravo koristi domen u poslovanju izgubi kontakt, pa ostane i bez kontrole nad domenom. Promena sedišta firme, kontakt podataka ili pravnog statusa firme treba da budu ažurirani i za domen koji firma ima registrovan. RNIDS podseća da se zbog neažurnih kontakt podataka mogu propustiti važna obaveštenja – od produženja registracije do bezbednosnih upozorenja.

Odgovornost ne prestaje nakon registracije domena, registrant je odgovoran za tehničko i administrativno upravljanje domenom kao i za sadržaj koji posredstvom njega objavljuje. Dovoljno je konsultovati WHOIS pretragu na sajtu RNIDS-a ili kontaktirati ovlašćenog registra da se proveri da li su svi podaci ispravni, i da se preduprede eventualne neprijatnosti.

Biti odgovoran prema digitalnim resursima koji se koriste znači biti odgovoran prema svom poslovanju. Tačnost podataka o domenu je samo jedan mali aspekat o kom moderna preduzeća treba da brinu, ali izuzetno važan aspekat ako im je stalo do kontinuirane dostupnosti i kredibiliteta biznisa – i oflajn i onlajn.

10. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Građani Srbije troše više novca za duvan nego za voće

by bifadmin 10. мај 2025.

Građani Srbije su prošle godine trošili oko tri hiljade dinara mesečno na cigarete i duvan, što je za hiljadu dinara više nego što su trošili na voće, pokazala je Anketa o potrošnji domaćinstava.

Prema Anketi o potrošnji domaćinstava u prošloj godini, oko 37 odsto mesečne potrošnje domaćinstava u Srbiji odlazilo je na hranu i bezakoholna pića, a 10 odsto domaćinstava sa najnižim dohocima na hranu je trošilo čak polovinu prihoda.

Pored toga građani Srbije, odnosno domaćinstva, prošle godine su više trošila mesečno na cigarete i duvan, u proseku 3.116 dinara, nego na voće – 2.110 dinara ili odeću, 2.505 dinara.

Sagovornici Danasa ocenjuju da je pitanje kulture, navika, ali i zavisnosti i da za „cigarete uvek mora da bude“.
Žarko Galetin, agroekonomski analitičar kao nepušač ima utisak da se smanjuje broj pušača.

„Kad bih krenuo od sebe, evo ja slabo jedam voće i povrće, ali sam i nepušač. Moj utisak je da je sve manje pušača i da se manje troši na duvan, za razliku od recimo alkohola. Ali to su neki konzumenti koji izazivaju zavisnost i ljudi često ovde govore, pa i teško bolesni, ‘obezbedi mi da ima duvana, drugo me ne zanima’, kaže Galetin.

Stvar je potrošačkih navika, ističe on i podseća na to da će pušač kupovati kutiju cigreta svaki dan, ali da ne veruje da će voće kupovati svaki dan.

2,8 miliona pušača u Srbiji

„Ipak, moj je utisak da barem tinejdžeri nekako manje puše, cigarete nisu više ‘in’ da bi dokazao da si stariji, ali eto statistika je neumoljiva. Dakle, navike i zavisnost“, zaključuje on.

Milan Anđelić, psiholog iz Novog Sada podseća da po nekim ranijim podacima SZO imamo oko 2,8 miliona pušača i da ga taj podatak ne iznenađuje.

„Jeste da su se cene cigareta povećale i to je neke ljude odvratilo da kupuju paklice, ali mnogi od njih nisu prestali da puše, nego su se prebacili na kupovinu duvana na crno. Kada bi došli i do tih podataka, cifra bi bila još i veća“, ističe on.

Kod nas se sem povećanja cena cigareta nije krenulo u efikasnu borbu suzbijanja konzumiranja duvana barem i za početak u javnim prostorima, ističe Anđelić i navodi primer da u Novom Sadu ima do pet kafića gde je zabranjeno pušenje.

„Da ne kažem da ćete po javnim kancelarijama i preduzećima zateći duvanski dim iako je pušenje u ovakvim prostorima navodno strogo zabranjeno. Pušenje je duboko usađeno u kulturu ovih prostora, a tržište je nikad bogatije. Od raznih duvana, stotine vrste cigareta, do ovih novih električnih naprava koje imaju na stotine varijacija. Sa druge strane, voće, barem na novosadskim pijacama, često je bezobrazno skupo, a nema baš zavisnika od konzumiranja banana i jabuka“, ocenjuje sagovornik Danasa.

Ristić: Rezultati ankete su poražavajući za sve

Slađana Ristić, direktorka Zavoda za javno zdravlje „Timok“ u Zaječaru, ističe da ovakvi podaci ukazuju na nedovoljnu edukaciju građana.

„Zdravstveno – vaspitni rad potrebno je da se odvija i među mladima, ali i među starijima. Ljudi nisu dovoljno edukovani o štetnosti duvana i duvanskih proizvoda, ali i o značaju upotrebe voća i povrća, kao i određenih namirnica u pravilnoj ishrani čoveka“, ističe ona.

Voće i povrće su namirnice koja doprinose pravilnoj ishrani i njihova upotreba je veoma značajna. Ako su zaista ovakvi rezultati ankete, onda je to poražavajuće za sve.

„Znači zdrvastveno-vaspitni rad sa ljudima treba češće da se obavlja i da se još više govori o pravilnoj ishrani, ali i štetnosti duvana“, zaključuje Slađana Ristić, direktorka Zavoda za javno zdravlje „Timok“ u Zaječaru.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

10. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nemačko-srpska privredna komora, u saradnji sa KfW i ProCredit Bank Srbija organizuje drugu konferenciju iz serije CLIMATE TALKS

by bifadmin 9. мај 2025.

Nemačko-srpska privredna komora, u saradnji sa KfW i ProCredit Bank Srbija organizuje drugu konferenciju iz serije CLIMATE TALKS pod nazivom Green Hydrogen in Serbia: Challenge the Future. Konferencija se bavi temom zelenog vodonika kao jednim od ključnih elemenata energetske tranzicije.

Konferencija se održava 15.05.2025. godine od 13 – 17 časova u Evropskoj kući, ulica Zmaj Jovina br. 8 u Beogradu.

Program konferencije:
• Ambasadorka Savezne Republike Nemačke u Srbiji, Nj.E. Anke Konrad, će predstaviti nemačku strategiju za vodonik, koja je ključna za razumevanje globalnih trendova i mogućnosti za saradnju
• Predstavljanje inovativnog vodoničnog pilot projekta u Srbiji, koji sprovodi Leipziger Energiesellschaft
• Predstavljanje projekata kompanija lidera u zelenoj tranziciji
• Panel diskusija „Green H2 in Serbia: Myth or Reality“ pružiće priliku da saznate više o tehničkim, ekonomskim i regulatornim izazovima, kao i o mogućnostima za međunarodnu saradnju i finansiranje vodoničnih projekata
• Koktel nakon konferencije

Jezici konferencije su srpski i engleski uz obezbeđen simultani prevod.
Prijavu možete izvršiti putem linka REGISTRACIJA

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Inovacije iz laboratorije spremne za privredu

by bifadmin 9. мај 2025.

Drugi sajam inovacija „Nauka u akciji“ održan u Institutu za primenu nuklearne energije (INEP) okupio je brojne istraživače, privrednike i predstavnike institucija. Na sajmu je predstavljeno ukupno 17 projekata i usluga iz tri renomirane naučne institucije – INEP-a, Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) i Instituta za medicinska istraživanja (IMI).

Sajam je organizovan u okviru projekta Empower Innovation, projekat kompanije Philip Morris International koji sprovodi NALED u partnerstvu sa kompanijom Philip Morris, uz podršku BIO4 kampusa.

Ministar za nauku, tehnološki razvoj i inovacije, akademik Bela Balint, istakao je da je saradnja naučnih institucija i privrede ključ napretka.

– Na sajmu smo videli 17 izuzetnih projekata – od uređaja za praćenje disanja, preko novih metoda za proizvodnju tkanina, do inovacija u lečenju depresije i glavobolje magnetnom stimulacijom. Posebno me raduje istraživanje koje pokazuje da i biljke poput duvana mogu postati izvor lekova – što potvrđuje moć nauke da menja perspektive. Ovi projekti su dokaz da naša nauka ne samo da ima znanje, već i rešenja za potrebe društva i privrede – rekao je ministar.
Jelena Bojović, programska direktorka u NALED-u, istakla je značaj povezivanja nauke i privrede za održivi razvoj Srbije.

– Kroz projekat Empower Innovation želimo da pokažemo da domaća nauka ima šta da ponudi privredi – da imaju spremna, konkretna, tržišno orijentisana rešenja. Naš cilj je da omogućimo istraživačima da pronađu partnere u industriji, a kompanijama da kroz saradnju sa naučnim institucijama unaprede svoje proizvode i procese – objasnila je Bojović i najavila da će do kraja godine biti organizovan još jedan sajam naučnih inovacija.

Smiljana Krivokuća, direktorka BIO4 Kampusa, navela je da je cilj ovog događaja pokretanje i unapređenje saradnje između privrede i naučno-istraživačkih institucija u okviru BIO4 Kampusa.

– Stvaranje ekosistema koji podržava inovacije, kao i kreiranje uslova da nauka pronalazi i predlaže inovativna rešenja za realne izazove koji se nalaže na tržištu, jedan je od naših glavnih ciljeva. Otvoreni smo da čujemo sve ljude iz privrede i industrije, da razumemo njihove izazove i potrebe i da zajedno predstavimo rešenja koja su konkurentna na nacionalnom, regionalnom, kao i na globalnom nivou – istakla je Krivokuća.

Donedavna direktorka Instituta za primenu nuklearne energije (INEP), Marija Gnjatović, istakla je jedinstvenu ulogu ove institucije u razvoju dijagnostičkih testova — od imunohromatografskih i ELISA metoda za detekciju bolesti kod ljudi i životinja, preko testova za nutritivne alergije kod pasa, do inovacija u oblasti dermokozmetike zasnovanih na ekstraktu ovčije placente i polifenola.

– Tokom 65 godina postojanja realizovali smo više od 130 naučnih projekata. Danas smo jedini institut u regionu koji se bavi razvojem i proizvodnjom in vitro dijagnostičkih medicinskih sredstava, naši imunotestovi plod su domaćeg znanja i višedecenijskog istraživačkog rada. Kroz saradnju sa univerzitetima, međunarodnim organizacijama i privatnim sektorom, INEP aktivno doprinosi razvoju inovacija i uspešnoj komercijalizaciji naučnih rezultata – poručila je Gnjatović.

Na događaju su predstavljeni i projekti koji se bave sigurnošću hrane, kao što su detekcija i kontrola alergena, kao i upotreba biofiltera na bazi beta-glukana za uklanjanje aflatoksina iz mleka i sokova. Neke od inovacija oslonjene su na biotehnologiju i primenu nuklearnih tehnologija u zaštiti životne sredine, kao i na razvoj energetskih trava druge generacije, koje mogu doprineti energetskoj tranziciji.

 

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Kućni filteri za vodu: Luksuz ili nasušna potreba?

by bifadmin 9. мај 2025.

Zbog sve lošijeg kvaliteta pijaće vode, u celom svetu raste tražnja za kućnim prečistačima vode, što je slučaj i u Srbiji. Kakvo će rešenje biti ugrađeno zavisi od zatečene situacije, jer prema rečima domaćih proizvođača „voda nigde nije ista”, a njihova prosečna cena se kreće od 350 do 700 evra. To je isplativije nego da se kupuje flaširana voda, potvrđuje i prva zvanična presuda o nadoknadi troškova jednom tročlanom domaćinstvu u Zrenjaninu, zbog štete koju je pretrpelo zato što je u ovom gradu zabranjena voda za piće.

Za pijaću vodu u Srbiji važi obrnuta logika. Tamo gde je voda u gradskom vodovodu najkvalitetnija, vlada i najveća potražnja za kućnim filterima. Beograd prednjači po broju ugrađenih filtera za vodu, a sledi ga Novi Sad. Najmanje filtera ima tamo gde su najpotrebniji, na području Banata, gde je sirova voda iz podzemnih izdani kojom se snabdevaju vodovodi brojnih opština najlošijeg kvaliteta.

„Najgora voda je u Banatu, a tu se niko živ ne interesuje za rešenje, već zovu samo kad ih muka stisne. Najmanji broj ugrađenih filtera je baš u selima između Zrenjanina i Kikinde. Na tom potezu su izvorišta vode kojoj je potreban ozbiljan tretman. Ta voda, zbog prisustva gasova, ume i da se zapali“, skreće pažnju tehnolog za vodu Dragan Dragić, vlasnik firme Aquafilter.

Da li je ugradnja filtera isplativa

Za računicu koliko su isplativi kućni filteri za vodu nabolje može da posluži primer Zrenjanina, gde je voda iz gradskog vodovoda zabranjena 2004. godine. U prvoj zvaničnoj presudi u koju smo imali uvid, u parnici koju je jedan građanin pokrenuo protiv lokalne vlasti i gradskog vodovoda zbog troškova koje je njegovo tročlano domaćinstvo imalo za vodu, činjenično je utvrđeno kolika je bila njihova potrošnja, kako tehničke, tako i flaširane vode.

Sudski veštak je, radi preciznosti, uporedio podatke o optimalnoj količini vode za jednu odraslu osobu i za dete – 5,5 litara, kao i koliko je iznosila prosečna cena flaširane vode od 6 litara za period od 2018. do 2021. godine. U računicu je ušao i podatak o 13,93 kubnih metra mesečne potrošnje za ovo tročlano domaćinstvo. Izračunata je i prosečna cena vode iz vodovoda od 66,56 dinara, poređenjem cenovnika gradskih vodovoda u više gradova Vojvodine.

„Utvrđeno je da je visina štete koju je pretrpeo tužilac, odnosno ukupan trošak za kupovinu vode za navedeni period iznosio 85.937 dinara. Utvrđeno je i da je fabrika vode radila i isporučivala vodu, kubni metar takve vode koštao bi u 2021. godini 150 dinara“, navodi se, između ostalog, u presudi.

Kada se ovi podaci ukrste sa cenama kućnih filtera, postaje jasno da se ugradnja filtera za vodu isplati.

„Računica pokazuje da je povoljnije imati kućni prečistač vode, nego vući flaše i kupovati balone vode. To ekonomski uopšte nije isplativo. U suštini, za nekih 350 evra može da se kupi pristojan uređaj za tretman vode, kojim dobijate vodu za piće. To više nije nikakva nauka, to se svuda u svetu masovno primenjuje. Slažem se da ima svega na tržištu i da se treba dobro raspitati, ali ako se radi ozbiljno i profesionalno, ako se koristi dobra oprema, to funkcioniše bez ikakvih problema“, kaže za B&F Aleksandar Zirojević, vlasnik zrenjaninske firme Zitros, koja ugrađuje kućne i fabričke filtere za vodu.
Prema njegovom iskustvu, u Zrenjaninu i Banatu vlada mnogo manje interesovanje za ovom uslugom nego u drugim gradovima.

„Beograđani su mnogo više zainteresovani za ispravnu vodu, oni ugrađuju filtere ne zato što im je voda loša, naprotiv. Oni brinu o prisustvu mikročestica plastike u vodi i kvalitetu ambalaže. U Zrenjaninu je, opet, mnogo manje interesovanje od očekivanog. Na 20 naših ugrađenih filtera u Beogradu, dođe tek jedan ili dva u Banatu. Mislim da to nema veze sa veličinom grada, već sa svešću ljudi, njihovim obrazovanjem, životnim pogledima, pa i sa standardom u krajnjem slučaju“, konstatuje Zirojević.

Raste tražnja za prečistačima vode

U našoj zemlji nema egzaktnih podataka o tržištu uređaja za prečišćavanje vode, ali zato neke informacije možete da potražite na američkom Univerzitetu Jejl. Ovaj univerzitet na svake dve godine predstavlja procenu globalne održivosti. Prema poslednjem izveštaju iz oktobra 2024. godine, po kvalitetu pijaće vode i sanitacije Srbija je na 34. mestu među 180 zemalja na listi koja je sačinjena na osnovu Indeksa ekoloških performansi.

Ipak, i bez zvaničnih podataka, primetno je da na domaćem tržištu raste broj firmi i preduzetnika koji se bave nabavkom, ugradnjom i održavanjem kućnih i mini filtera za male proizvođače, gazdinstva i baštensku proizvodnju.

„Kod nas ima dosta firmi koje rade filtere za vodu, ali većina njih su samo prodavci. Pošto voda nije svuda ista, ne može svaki filter da reši svaki problem. Mi, koji se time profesionalno bavimo, trebalo bi da edukujemo građane i potencijalne kupce, jer domaće tržište ima mogućnosti za razvoj ukoliko ljudi shvate da je voda pitanje zdravlja i da treba pažljivo da biraju tehnologiju. Do kupaca dolazimo na različite načine, u čemu nam pomažu internet i drugi napredni alati“, objašnjava tehnolog Dragan Dragić.

Ovaj novosadski preduzetnik, koga oni koji ga znaju nazivaju i „doktor za vodu“, ističe da ne nudi rešenja koja su ista za sve. Razlog je u tome što ni voda nigde nije ista, posebno kada kopa bunare na Kosmaju, u Ritopeku ili kod Bečeja i ugrađuje filtere. On problem sa vodom rešava na licu mesta, zavisno od situacije koju zatekne.

„Ja uvozim sirovine od kojih izrađujem komponente i biram tehnološki postupak, u odnosu na to kakva je voda, šta su pokazale potrebne analize i koje probleme prečistač treba da reši. Kod nas se na pravi ništa od toga što ugrađujem, jednostavno Kina sada ima primat. Zbog svega toga, izdaci za komponente iz uvoza učestvuju u našim troškovima sa 60 odsto, što je značajan udeo. To opterećuje poslovanje, kao i administracija i duple sanitarne analize, jer voda mora biti zdravstveno bezbedna, ne samo za ljude, već i za gajenje životinja i biljnu proizvodnju. To mi ne ostavlja prostora da zaposlim više ljudi, zato imam mali tim“, kaže Dragić za B&F.

Proizvođači u Aziji najkonkurentniji

Za dve vrste potrošača, domaćinstva i industriju, specijalizovao se i zrenjaninski privrednik Aleksandar Zirojević.

„Mi radimo i domaćinstva i velike sisteme, to je bitno zbog poređenja ali i zato što ne možemo da se oslonimo samo na jednu oblast. Svuda se koristi moderna tehnologija. Kod reverzne osmoze, sa filterskom membranom, radi se post-tretman vraćanja PH vrednosti. Primetno je da proizvođači, posebno klanice i mlekare, sve više koriste tehnologije za preradu vode. Najčešće se traži omekšavanje vode, jer su ljudi razumeli da je lakše da instaliraju neki omekšivač vode, nega do menjaju kotlove ili grejače koji su jako skupi i da zbog toga prekidaju proizvodnju“, iznosi svoje iskustvo Zirojević.

Kako navodi, njegova firma koristi komponente evropskih proizvođača za kućne filtere, dok za industriju najvećim delom uvozi komponente iz Azije. Tržište prečistača vode u Aziji je ogromno, objašnjava, pa su i tehnologije prerade vode sve savršenije i pristupačnije a proizvođači vrlo konkurentni.

„Ljudi su to tamo razvijali ozbiljno poslednjih 30 godina. Toliko su to usavršili, da mi u Srbiji sad da uzmemo da to isto proizvodimo, ne bismo uopšte mogli da budemo konkurentni, ni sa cenom, ni sa količinom. I Amerikanci su dominantni u tehnologiji prerade vode, bili su do nedavno neprikosnoveni ali je njihova proizvodnja skuplja, pa se dobavljači okreću povoljnijim rešenjima“, objašnjava Zirojević.

Zbog sve lošijeg kvaliteta pijaće vode u svetu, procenjuje se da će tržište prečišćivača vode porasti u narednih pet godina sa 35 milijardi dolara na preko 62 milijarde. Globalna kompanija za istraživanje tržišta Fortune Business Insights predviđa da će rast u narednim godinama najviše pogurati upravo stambeni sektor. Razlog je u tome što povećanje broja stanovnika dodatno opterećuje raspoložive vodne resurse, a urbanizacija i industrijalizacija su uveliko zagadile dostupne izvore vode.

Miroslava Pudar

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Fotografia de alimentos, Unsplash

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa uvodi mini obveznice na tržište Srbije

by bifadmin 9. мај 2025.

Banca Intesa, članica međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, uvodi mini obveznice na tržište Srbije, čime otvara nove mogućnosti za finansiranje malih i srednjih preduzeća kao ključnog segmenta privrede i ujedno doprinosi daljem razvoju domaćeg tržišta kapitala.

Mini obveznice mogu da izdaju mala i srednja preduzeća sa ciljem prikupljanja sredstava za finansiranje rasta i razvoja poslovanja, bilo kroz uvođenje novih proizvoda, proširenje proizvodnih i prodajnih kapaciteta, ulazak na nova tržišta ili pak putem akvizicije drugih kompanija. Banca Intesa u tom slučaju nastupa kao aranžer i pokrovitelj emisije, a ujedno i otkupljuje celokupan iznos obveznica, čime se obezbeđuje brzina realizacije i sigurnost transakcije za sve učesnike.

Ključne pogodnosti koje donose mini obveznice su rok dospeća od sedam godina i grejs period od dve godine, uz ukupan okvir emisije do deset miliona evra i bez zahteva za čvrstim kolateralima. Pojedinačne emisije realizuju se na osnovu procene biznis plana i kreditne sposobnosti klijenta.

„Ovo je snažna poruka poverenja koje Banca Intesa ima u svoje klijente i u budućnost privrede Srbije. Ovim inovativnim finansijskim instrumentom želimo da dodatno unapredimo dostupnost finansiranja za mala i srednja preduzeća i podržimo njihove investicione planove, doprinesemo jačanju konkurentnosti, održivosti i otpornosti privrede i podstaknemo dalji razvoj domaćeg tržišta kapitala“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Uvođenje mini obveznica na tržište Srbije deo je Minibond inicijative grupe Intesa Sanpaolo i šire strategije Banca Intesa, usmerene na pružanje podrške održivom privrednom rastu, u skladu sa najboljim praksama evropskog finansijskog tržišta.

„Nakon izuzetnog uspeha mini obveznica na tržištu Italije, ovo inovativno finansijsko rešenje stavljamo na raspolaganje i kompanijama širom CEE regiona. Prvi rezultati su obećavajući – samo u Hrvatskoj smo za svega šest meseci plasirali 60 miliona evra, a sada širimo inicijativu i na Srbiju i Slovačku. Naš cilj je jasan – da malim i srednjim preduzećima omogućimo jednostavniji i brži pristup tržištu kapitala i omogućimo im da realizuju svoje razvojne i transformativne projekte, uz zadržavanje visokih standarda analize i upravljanja rizikom“, izjavio je Đuzepe Feraro (Giuseppe Ferraro), direktor poslovanja sa privredom, malim i srednjim preduzećima i malim biznisom u Diviziji međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo grupe.

Kao aranžer i pokrovitelj pojedinačnih emisija mini obveznica, Banca Intesa će obezbediti alternativni izvor finansiranja za mala i srednja preduzeća koja žele da diversifikuju izvore kapitala i pristupe sredstvima za razvoj i rast na tržištu novca, bez oslanjanja isključivo na tradicionalne oblike zaduživanja. Ovaj inovativni način finansiranja dodatno učvršćuje poziciju banke kao tržišnog lidera i predstavlja važan korak napred u razvoju i diversifikaciji finansijskog ekosistema u zemlji.

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

EU direktiva o transparentnosti zarada stiže i na Balkan

by bifadmin 9. мај 2025.

Da li bi vaše poverenje u firmu bilo isto kad biste znali plate svojih kolega i šta biste uradili da otkrijete da vaš kolega ima veću platu – bez jasnog razloga? Šta biste rekli šefu kad biste znali kolika je plata vašeg kolege – ili koleginice? Od juna 2026. godine, takva pitanja više neće biti tabu, barem u Evropskoj uniji.

Na snagu stupa Direktiva o transparentnosti plata, kojom se uvode jasna pravila: oglasi za posao moraće da sadrže podatke o visini zarade, zabranjuje se ispitivanje kandidata o prethodnoj plati, a zaposleni dobijaju pravo da traže informacije o zaradama po polu i poziciji. Velike kompanije moraće da izveštavaju o rodnim razlikama u zaradama i, ukoliko postoje neosnovane razlike, preduzmu korektivne mere. Oglasi za posao moraće da koriste rodno-neutralne izraze.

Iako se ova regulativa odnosi na zemlje članice EU, uticaj će se vrlo brzo osetiti i u regionu, smatra stručnjak za ponašanje potrošača i psihologiju rada Danilo Đukanović, izvršni direktor Recrewty doo, podgoričkog startapa koji optimizuje odabir kandidata i MSc Psihologije i MSc Bihejvioralnih nauka.

– Naš region neće ostati pošteđen – posebno jer su mnoge firme deo međunarodnih grupacija koje će morati da primene iste standarde i u svojim lokalnim kancelarijama – kaže Đukanović. On smatra da ova direktiva predstavlja istovremeno korak ka većoj formalizaciji, ali i pozitivan pokušaj demokratizacije tržišta rada, jer transparentnost postaje očekivani standard.

Transparentnost kao adut u borbi za talente

Direktiva, kako Đukanović ističe, neće odmah promeniti zakone u Srbiji, Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori – ali će promeniti očekivanja kandidata.

– Mladi, posebno oni koji rade ili konkurišu za remote pozicije u IT i digitalnim industrijama, traže otvorenost i jasne informacije o platama i uslovima rada. Transparentnost postaje nova norma, a ne samo usklađenost s propisima – objašnjava on.

U tom kontekstu, kompanije koje u oglasima i intervjuima i dalje koriste nejasne izraze poput „zarada po dogovoru“ rizikuju da izgube relevantnost na tržištu rada. One koje se prve prilagode, biće percipirane kao ozbiljni i profesionalni poslodavci – što direktno utiče na kvalitet talenata koje mogu privući.

Interna komunikacija pred novim izazovima

Jedan od većih izazova za poslodavce biće upravljanje internom komunikacijom kada zaposleni dobiju pravo uvida u raspodelu plata po polu i poziciji. Đukanović upozorava da problem neće biti samo u brojkama, već i u njihovom tumačenju.

– Kompanije će morati da objasne razlike koje su godinama bile rezultat neformalnih dogovora, ad hoc bonusa ili razlika u pregovaračkoj snazi kandidata – a koje nisu sistemski evidentirane.

Takve situacije mogu izazvati osećaj nepravde među zaposlenima, pa će HR i menadžment morati da unaprede ne samo platne politike, već i komunikacijske veštine – jasno, empatično i uz spremnost na dijalog o temama koje su do sada bile tabu.

Zabrana pitanja o prethodnoj plati menja paradigmu

Zabrana postavljanja pitanja o prethodnoj plati, koja je do sada često bila osnova za kreiranje ponuda, takođe će promeniti pristup zapošljavanju. Poslodavci će morati unapred da definišu vrednost radnog mesta i plate okvirno, nezavisno od prethodnih primanja kandidata.

– Za HR to znači prelazak iz uloge kontrolora ka ulozi partnera koji gradi poverenje kroz fer i otvorenu komunikaciju – navodi Đukanović.
Međunarodne kompanije diktiraće tempo promene

Prema njegovim rečima, velike međunarodne kompanije će vrlo verovatno početi da primenjuju ove standarde i u svojim regionalnim kancelarijama, i pre nego što oni postanu zakonska obaveza. Ne samo zbog usklađivanja sa regulativama EU, već i zbog reputacijskog rizika – „kompanije ne mogu biti progresivne u Berlinu, a neprozirne u Beogradu.“

Kako se te firme budu izdvajale po transparentnijim praksama, podizaće se i očekivanja kandidata, što će izvršiti pritisak na lokalne firme da prate taj tempo.

– U suštini, regulativa će možda doći sporo – ali tržišna korekcija će se desiti brzo. Kandidati će početi da biraju prema poverenju, a ne samo prema zaradi – zaključuje Đukanović.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Privatni kapital u ćorsokaku: Sawiris kaže da su “najbolji dani prošli”

by bifadmin 9. мај 2025.

Egipatski industrijalac i milijarder Nassef Sawiris poručio je da je industrija privatnog kapitala prošla svoj vrhunac i sada se suočava s ogromnim izazovima – posebno kada je reč o prodaji imovine vredne trilione dolara.

Sawiris, koji je deo svog bogatstva uložio u fondove više firmi za otkup akcija, rekao je da su on i drugi investitori duboko frustrirani nedostatkom isplata u prethodnim godinama. Kompanije se muče da izađu iz postojećih ulaganja usled usporavanja tržišta i slabe aktivnosti inicijalnih javnih ponuda nakon pandemije.

„Privatni kapital je video svoje najbolje dane… Ne mogu da izađu. Izlazi iz investicija su jako teški“, izjavio je Sawiris za Financial Times, prenosi SEEbiz.

„Investitori su izuzetno frustrirani. Govore tim fondovima: ‘Nisam video nikakav povrat, niste mi vratili novac poslednjih pet-šest godina.’“

Nassef Sawiris je mlađi brat Samiha Sawirisa, osnivača i bivšeg izvršnog direktora kompanije Orascom Development Holding AG, podsjeća Investitor.me. Samih je poznat po razvoju luksuznih turističkih destinacija širom sveta, uključujući projekte u Egiptu, Švajcarskoj i Crnoj Gori, gdje realizuje projekat rizorta Luštica Bay.

„Fondovi za nastavak su najveća prevara ikada”

Nassef je posebno kritikovao upotrebu tzv. „fondova za nastavak“ koji omogućavaju recikliranje kapitala – umesto prodaje imovine ili njenog iznošenja na berzu, ona se prenosi u novi fond u kojem menadžeri zadržavaju kontrolu.

„Fondovi za nastavak su najveća prevara ikada. Kažete ‘Ne mogu da prodam posao, pa ću ga samo prepakovati’“, kazao je Sawiris.

Ovakve strukture su poslednjih godina sve popularnije, a njihova ukupna vrednost dostigla je rekordnih 76 milijardi dolara, prema podacima investicione banke Houlihan Lokey.

Sawiris je ove komentare dao u trenutku kada nadgleda rasparčavanje svog hemijskog i đubrivskog konglomerata OCI, kotiranog na berzi u Amsterdamu. Do sada je grupa realizovala četiri velike prodaje, ukupne vrednosti 11,6 milijardi dolara, i to bez učešća fondova privatnog kapitala. Prodata je većina imovine, uključujući globalni biznis s metanolom, udela u biznisu sa đubrivima i projekat niskougljeničnog amonijaka u Teksasu.

OCI koristi ovaj kapital za isplatu akcionara – do sada je isplaćeno 6,4 milijarde dolara, a očekuje se još do milijardu dolara nakon zaključenja finalne prodaje.

Sawiris ističe da je „imao sreće s tajmingom“ s obzirom na tržišne poremećaje, pad cena gasa i rastući otpor prema ulaganjima u fosilna goriva.

Prošle godine je najavio da bi OCI mogao postati kompanija koja raspolaže gotovinom i traži akvizicije u različitim industrijama. Kaže da mu se javilo desetine firmi koje traže prodaju, većinom u vlasništvu fondova privatnog kapitala – ali nijedna nije bila dovoljno atraktivna.

„Proučili smo 70 firmi koje žele da se spoje sa OCI-jem, jer su zadužene, uvrštene na berzu… sve su to slučajevi fondova koji ne mogu da izađu iz investicija“, rekao je. „Zašto bismo rešavali tuđe probleme?“

Oni 90% vremena provode skupljajući novac, a samo 10% upravljajući kompanijama

Sawiris je takođe kritikovao prioritete menadžera fondova, navodeći da mnogo više vremena troše na prikupljanje novog kapitala nego na operativno upravljanje portfolijem.

„Oni 90% vremena provode skupljajući novac, a samo 10% upravljajući kompanijama“, rekao je. „Sednu na bord, imaju bord večeru i to je to. Zato ni ne ispune plan.“

Posle decenije ekspanzije, vrednost imovine pod upravljanjem privatnog kapitala opala je prvi put od 2005. godine, kada je Bain & Co počeo da prati ove podatke. U junu 2024. ukupna imovina pala je za 2% na 4,7 biliona dolara, a otkupni fondovi su se suočili s dodatnim izazovima usled tržišne volatilnosti izazvane američkim tarifama.

U međuvremenu, investicione grupe koje su kupovale skupu imovinu u godinama niskih kamata sada imaju problema da je prodaju, što dodatno otežava prikupljanje novog kapitala.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Živi po meri sopstvenog ritma uz One Two Three

by bifadmin 9. мај 2025.

Život kakav želimo sutra, počinje izborima koje pravimo danas. Onda kada uskladimo sopstvene korake, rezultati dolaze prirodno. I to nije nikakva tajna, već ritam našeg tela.

Dolaskom proleća i sa sve lepšim vremenom kreće i naše uživanje u prirodi, ali upravo u tom periodu naš organizam može biti izložen većem broju alergena. Naše telo tada traži zaštitu, pa je svaki potez važan. Upravo zato je i velika važnost vitamina C, Zn i Quercetin u odbrani našeg organizma i očuvanja našeg imuniteta tokom letnjih meseci kada se javljaju različite alergije. I zato moramo da osluškujemo svoje telo. Jedini način je da naučimo da ga čujemo, jer put ka dobrom zdravlju počinje iznutra.

Balans između dinamičnog života i zdravlja

Naše telo nikada ne misli kako nemamo vremena za zdravlje, već da smo odustali i da smo se predali. Jer, ono sve pamti i sve registruje. Svaki nemar, kada živimo na minimumu svoje energije, ali i svako dobro, kada za njega biramo pažljivo odabranu suplementaciju, kao snažnu podršku svom imunitetu.

Vaše telo nepogrešivo zna, samo mu dajte ono što traži – One Two Three Imunocink

Danas više nego ikad, važno je da prepoznamo signale koje nam telo šalje. Da ga ne iscrpljujemo, već hranimo. Da mu damo ono što mu je zaista potrebno. I tu dolaze na red naši glavni saveznici za snažan imunitet – cink i C vitamin. Optimalan odnos ova dva aktivna sastojka u preparatu One Two Three Imunocink obezbeđuje dnevnu dozu od 300 mg vitamina C i 10 mg cinka.

Tablete za žvakanje prijatnog ukusa narandže, štite ćelije od oksidativnog stresa, smanjuju umor i iscrpljenost, podržavajući prirodnu odbranu organizma protiv virusa i prehlada. Poboljšavaju otpornost organizma, skraćuju vreme trajanja prehlade, čime doprinose bržem oporavku i vitalnosti. Idealan su izbor za sve koji žele da očuvaju imunitet. Posebno su namenjene sportistima, adolescentima, starijim osobama, vegetarijancima, dijabetičarima i osobama koje su izložene dodatnom stresu i naporu.

Pouzdana formula za snažan imunitet – One Two Three Quercetin Plus

U svetu u kojem stres, užurbanost i sezonske promene svakodnevno stavljaju naš organizam na test, jačanje organizma postaje prioritet. Ritam tela je ritam života.

Zašto biste živeli u strahu od sezonskih virusa i alergija? Uvek kada želite da idete korak dalje, pružite sebi dodatni štit u jačanju otpornosti i dišite punim plućima. Preparat One Two Three Quercetin Plus, nudi dodatnu podršku imunitetu zahvaljujući 500 mg kvercetina i 100 mg ekstrakta ploda zove sa dodatkom vitamina C u samo jednoj kapsuli dnevno. Kvercetin je moćan bioflavonoid poznat po izraženom protivzapaljenskom dejstvu, dok crna zova dodatno podržava imunski sistem, naročito u sezoni respiratornih infekcija. Proizvod deluje antioksidativno, obezbeđujući prvu liniju odbrane u borbi protiv alergija i čuva vaš imunitet.

Ne čekajte da prvi znaci iscrpljenosti preuzmu ritam vašeg tela. Poslušajte šta vam organizam poručuje i vratite se jednostavnim navikama, koje imaju moć da naprave veliku razliku. Upravo vam kombinacija Quercetin Plus i Imunocink pruža snagu i sigurnost u svakom trenutku. Ova moćna sinergija brine o vašem imunitetu, štiteći vas od virusa i alergija koji nas često iznenade. Kada je vaše zdravlje na prvom mestu, osećate se snažnije, samouverenije i spremnije da uživate u svakom danu. Uložite u sebe i svoju snagu – jer zaslužujete da se osećate najbolje, svaki dan. Uz One Two Three liniju proizvoda, pronađi balans u svom telu, a ne u tuđim očekivanjima.

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • ProCredit banka pokrenula ProAcademy
  • Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države pooštravaju uslove
  • Visa pretvara telefon u modernu kasu za mala preduzeća širom sveta
  • Sledeća faza razvoja startapa: U pripremi Strategija do 2030. godine
  • Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u Kinu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit