NAJNOVIJE
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Novi propisi: Električni dvotočkaši koji mogu da se kreću...
Cene goriva u Srbiji i dalje najviše u regionu
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Kako Orion eMobility olakšava odluku vozača za prelazak na električne automobile

by bifadmin 24. април 2025.

Donedavno je vožnja električnog automobila u Srbiji bila retkost, a odluka da se kupi takvo vozilo delovala je kao veliki korak u nepoznato. Gde se puni? Koliko traje punjenje? Da li postoji podrška? Koliko to sve košta? Danas su odgovori na ta pitanja jasniji nego ikada, a doneti odluku o prelasku na električni automobil – neuporedivo je lakše nego pre samo nekoliko godina.

Razlog za to nije samo u padu cena vozila ili državnim subvencijama, već u tome što se oko vozača konačno izgradila prava podrška – od infrastrukture, preko aplikacija, do servisa. Na tom putu ključnu ulogu ima domaća kompanija Orion eMobility, koja gradi sistem zbog kojeg električna mobilnost više nije izazov, već logičan sledeći korak.
Na ovogodišnjem Sajmu automobila u Beogradu zabeležen je primetan rast prodaje električnih vozila, a u razgovorima sa posetiocima isticala su se dva razloga: sve je jasnije kako električni automobil funkcioniše, i sve je lakše doći do potrebne infrastrukture.

“Danas više ne pričamo o viziji budućnosti. Pričamo o realnim prednostima koje ljudi već koriste – niži troškovi, jednostavno punjenje, subvencije i tiha, čista vožnja”, kaže Jelena S. Benić, direktorka za razvoj eMobility poslovanja. “Naš zadatak je da pokažemo da ne morate da znate sve – mi smo tu da vas provedemo kroz ceo proces”.
Vozači koji imaju parking mesto ili garažu mogu da pune automobil i dok spavaju. Za sve ostale, Orion eMobility nudi aplikaciju koja omogućava korisnicima da lako pronađu najbliži punjač, provere njegov status, rezervišu ga i prate punjenje. Mreža pokriva više od 400.000 lokacija u zemlji i širom Evrope, a mnoge lokacije nude i besplatno punjenje, kao na primer, u tržnim centrima ili duž glavnih koridora.

Kompanija nudi čitav spektar AC i DC punjača – od sporijih, pogodnih za domaćinstva, do brzih, komercijalnih rešenja do 400 kW snage. Uz instalaciju i tehničku podršku dostupnu 24/7, korisnik ne mora da se brine ni o jednom koraku u procesu.

Poseban benefit postoji i za firme – kroz Corporate billing opciju koja omogućava zaposlenima ili flotnim vozilima punjenje na svim lokacijama u mreži, uz mesečnu fakturaciju, odnosno post paid račun.

Upravo je ta kombinacija pristupačne tehnologije i pouzdane podrške ono što današnju odluku čini lakšom. Građani Srbije više ne donose odluku u nepoznatom. Donose je u trenutku kada imaju pouzdanog partnera koji je već razmišljao o svemu – unapred.

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Čak 67 odsto startapa u Srbiji nije profitabilno

by bifadmin 24. април 2025.

Polovina tih novoosnovanih privrednih društava ili preduzetnika koji obavljaju inovacionu delatnost i koji imaju potencijal brzog i velikog rasta nemaju ponavljajuće prihode, pokazalo je istraživanje Inicijative Digitalna Srbija čiji su rezultati danas objavljeni.

Osnivači startapa u proseku imaju 36,5 godina, a visoko obrazovanje ima 80 odsto njih.

Dve trećine njihovih timova ima isključivo muške osnivače (65,2 odsto), dok 26,3 odsto startapa u osnivačkom timu ima samo jednu ženu.

Povratnici iz inostranstva čine 22 odsto osnivača, što je porast od pet u odnosu na 2023. godinu. Četvrtina osnivača su serijski preduzetnici, dok je 27 odsto osnivača prethodno radilo u drugim startapima.

Istraživanje „Startap skener 2025“ je pokazalo i da 41 odsto startapa radi u oblasti veštačke inteligencije, 19 odsto u obradi i analitici podataka, a 24 odssto razvija inovacije u sektorima poput BioTech, MedTech, FoodTech i AgriTech.

Većina startapa (67 odsto) još nije profitabilna, od kojih 68 odsto postoji manje od tri godine, dok među onima koji postoje više od tri godine 6,6 odsto ne plasira proizvode, a 33 odsto ostvaruje godišnji prihod manji od milion evra.

Među startapima bez mesečnih prihoda 69 odsto planira da se u 2025. osloni na grantove, dok 70 odsto startapa sa rastom mesečnih pridoda do 10 odsto planira da se finansira iz sopstvenih sredstava, a 67 odsto startapa sa rastom mesečnih prihoda preko 10 odsto cilja na investicione fondove.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mastercard, OTP banka, Supernatural i JP Srbijašume obnavljaju zaštićeno prirodno dobro Beograda – šumu Košutnjak

by bifadmin 23. април 2025.

Na Dan planete Zemlje više od 60 volontera kompanije Mastercard i OTP banke Srbija, uz stručnu podršku i vođstvo predstavnika JP Srbijašume – Šumsko gazdinstvo Beograd, zasadilo je 500 sadnica hrasta kitnjaka u šumi Košutnjak. Ova simbolična, ali konkretna akcija pošumljavanja prirodnog dobra Grada Beograda, predstavlja snažnu poruku: održivi razvoj ne dolazi kroz reči – već kroz dela.

OTP banka i Mastercard nastavili su i dodatno osnažili svoje dugogodišnje partnerstvo kroz ovu volontersku akciju kroz koju su pružili podršku ekološkoj organizaciji Supernatural. Na događaju je ujedno najavljen nastavak inicijative kompanije Mastercard, Priceless Planet Coalition. Reč je o globalnom programu koji je pokrenut s ciljem sadnje 100 miliona stabala širom sveta gde je to najpotrebnije, a u kom OTP banka učestvuje peti put zaredom.

Partnerstvo kompanije Mastercard i OTP banke ogleda se i kroz višegodišnju saradnju na najpoznatijem i najnagrađivanijem programu OTP banke, Generator, koji promoviše inovativna i društveno odgovorna rešenja. Mastercard je bio podrška u različitim ciklusima ovog programa – od Generator ZERO koji je bio usmeren na smanjenje karbonskog otiska, do aktuelnog Generator EDU čija je misija uvećanje finansijskih znanja dece i mladih.

Na događaju posvećenom volontiranju i pošumljavanju u Košutnjaku, Milica Babić, vodeći konsultant za komunikacije, CSR i održivost u OTP banci, istakla je važnost angažovanja finansijskih institucija u održivim inicijativama.

„Možda zvuči neobično da finansijska institucija učestvuje u pošumljavanju, ali mi u OTP banci verujemo da finansijski rezultati nemaju pravi smisao ako ne idu ruku pod ruku sa odgovornošću prema zajednici i planeti. Posebno nam je važno kada na tom putu imamo partnera kao što je Mastercard – pouzdanog, dugoročnog saveznika sa kojim delimo viziju održivog razvoja. Upravo zahvaljujući toj saradnji možemo da ostvarimo snažnije i trajnije rezultate. Ova akcija u Košutnjaku, realizovana sa takođe našim partnerom organizacijom Supernatural uz podršku JP Srbijašume, simbol je takve saradnje. Dodatno nas raduje što su u sadnji učestvovali i naši volonteri, zaposleni OTP banke, jer je osećaj kada lično doprinosite zelenijoj budućnosti poseban. Zaista, svako drvo je važno i svako od nas može biti deo promene – za prirodu, zajednicu i budućnost“, izjavila je Babić.

Prema rečima Jelene Sretenović, direktorke kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, pošumljavanje nije „samo“ borba protiv klimatskih promena – to je obnavljanje života tamo gde je najpotrebnije.

„Sadnja 500 stabala u Košutnjaku jeste lokalna akcija, ali njen uticaj je višeslojan – doprinosi kvalitetu vazduha, obnavlja ekosistem, podržava biodiverzitet i vraća prirodu u urbano okruženje. Kao globalna tehnološka kompanija, Mastercard veruje da održiva budućnost zahteva konkretne korake, ovde i sada. Zato smo sa velikim zadovoljstvom, zajedno sa našim partnerom OTP bankom, postali deo ove lokalne i važne volonterske akcije, dok istovremeno kroz našu inicijativu Priceless Planet Coalition omogućavamo svima u Srbiji da na jednostavan način postanu deo globalnog okvira i doprinesu pošumljavanju širom sveta. Jer kad se udruže snage, postoji volja i jasan cilj, možemo da postignemo velike promene – kako lokalno, tako i globalno.“

23. април 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lafarge Srbija donirala opštini Beočin sadnice drveća povodom Dana planete Zemlje

by bifadmin 23. април 2025.

Povodom obeležavanja Dana planete Zemlje, kompanija Lafarge Srbija, deo Holcim grupe, u saradnji sa opštinom Beočin, realizovala je posebnu ekološku akciju donacije i sadnje 186 sadnica drveća na teritoriji opštine. Ova brojka simbolično predstavlja 186 godina postojanja fabrike cementa u Beočinu, ukazujući na snažnu povezanost tradicije, odgovornog poslovanja i dugoročne održivosti.

Sadnja je realizovana uz aktivno učešće učenika i nastavnika biologije iz OŠ „Jovan Grčić Milenko“ iz Beočina, koji su svojim doprinosom dodatno osnažili poruku ove inicijative – da je briga o planeti odgovornost svih nas, a da obrazovanje i uključivanje mladih igraju ključnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti.

„Održivi razvoj i zaštita životne sredine predstavljaju temeljne vrednosti našeg poslovanja. Ova inicijativa ima za cilj ne samo oplemenjivanje javnih površina, već i dugoročan doprinos kvalitetu života lokalne zajednice. Ponosni smo što ovakve projekte realizujemo u partnerstvu sa lokalnom samoupravom i obrazovnim institucijama, jer verujemo u snagu zajedništva“, izjavila je Dušica Jovanović, menadžer komunikacija i odnosa sa javnošću kompanije Lafarge Srbija.

Predsednica opštine Beočin, Biljana Janković, istakla je važnost partnerstava između javnog i privatnog sektora: „Zahvalni smo kompaniji Lafarge Srbija na donaciji i partnerskom pristupu u realizaciji ove značajne ekološke akcije. Sadnja drveća nije samo doprinos estetskom uređenju javnih površina – to je ulaganje u zdraviju životnu sredinu, kvalitetniji život građana i podizanje svesti o važnosti zaštite prirode, posebno među najmlađima. Verujemo da je ovo lep primer uspešne saradnje koji bi trebalo slediti i u budućnosti.“

Sadnice različitih vrsta drveća posađene su na više lokacija u Beočinu i okolnim selima na pažljivo odabranim mestima koja će u budućnosti doprineti unapređenju urbanog pejzaža, stvaranju prirodnih hladovina, poboljšanju kvaliteta vazduha i podsticanju biodiverziteta. Ova akcija je deo šire strategije Lafarge-a usmerene na očuvanje prirodnih resursa, smanjenje ekološkog otiska i podršku održivim praksama u svim segmentima poslovanja.

Lafarge Srbija, kao deo Holcim grupe, ostaje posvećena cilju da kroz inovacije, saradnju i odgovorno poslovanje doprinesu stvaranju otpornijih, zelenijih i inkluzivnijih zajednica u skladu sa dugoročnom misijom da gradi napredak za ljude i planetu.

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Niko ne planira da vozi pijan, ali u tom jednom trenutku pomisli da može

by bifadmin 23. април 2025.

Drugu godinu zaredom, brend Tuborg kompanije Carlsberg Srbija u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja otvara važne razgovore o odgovornoj konzumaciji alkohola, kroz kampanju „Uncool Friend“. Kampanja na autentičan i angažovan način preispituje pojam društvene prihvaćenosti i ističe da ponekad treba imati hrabrosti da ne pratimo stav većine, već da uradimo ono što je ispravno, posebno ukoliko ti postupci osiguravaju bezbednost svih nas.

Kampanja podseća da oni koji prijateljima ne dozvoljavaju da voze pod dejstvom alkohola, koji pozovu taksi ili uzmu ključeve od automobila nisu dosadni i „nekul”, već heroji. Njihov glas je možda tiši, ali njihov uticaj je nekada presudan – jer niko ne planira da vozi pijan, ali u tom jednom trenutku pomisli da može.

U Nedelji prevencije povreda u saobraćaju Tuborg je objavio video spot koji se mladima obraća njima prijemčivim jezikom. Spot slavi „nekul“ prijatelje – one koji preuzimaju odgovornost i brinu o našoj bezbednosti, onda kada je to najvažnije. U ulozi naratora pojavljuje se Mašan Lekić, čuveni novinar i voditelj, koji svojim autoritetom i pristupom dodatno osnažuje poruku o važnosti odgovorne vožnje i konzumacije alkohola.

Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, u saobraćajnim nezgodama u Srbiji svake godine strada u proseku oko 100 mladih osoba, dok više od 6000 biva povređeno. Tokom 2023. godine život je izgubilo 90 mladih, dok je taj broj do kraja 2024. porastao na 115. U periodu letnjih meseci, naročito tokom juna i jula, dolazi do najvećeg broja stradanja mladih u saobraćaju. Najviše nezgoda dešava se vikendom, tokom noćnih sati, posebno između 23 časa i ponoći, što je vreme koje se u velikoj meri poklapa sa noćnim izlascima i žurkama.

„U današnje vreme kada su mladi ljudi konstantno „pod lupom“ svojih vršnjaka na društvenim mrežama, veoma je važno ohrabriti ih da deluju odgovorno i reći im da uvek treba da postupaju ispravno čak i kada društvo u datom trenutku to ne odobrava. Naši uncool prijatelji su naši heroji, jer svojim delovanjem čuvaju bezbednost svih nas”, izjavila je Jovana Vještica, menadžerka za korporativne poslove kompanije Carlsberg Srbija.

„Alkohol je jedan od najčešće evidentiranih uticajnih faktora nastanka saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povređenim licima, koji utiče na vreme reagovanja, smanjuje koncentraciju, koordinaciju i preciznost pokreta, izaziva pospanost i utiče na promenu svesti i pravilno donošenje odluka. Od 39 država koje su učestvovale u ESRA istraživanju stavova, Republika Srbija se posebno izdvaja u stavovima po pitanju konzumiranja alkohola i bezbednosti u saobraćaju. Iako većina ispitanika smatra da je neprihvatljivo da vozač upravlja vozilom pod uticajem alkohola, svaki sedmi vozač ipak priznaje da je bar jednom to učinio u poslednjih mesec dana”, istakao je Veljko Ćurčić, načelnik odeljenja za planiranje, prevenciju i edukaciju Agencije za bezbednost saobraćaja i dodao da ovaj podatak ukazuje na značajnu razliku između teorijskih stavova o bezbednosti i praktičnog ponašanja u saobraćaju, koje može imati ozbiljne posledice.

Kampanja „Uncool Friend“ ima za cilj da izgradi drugačiju kulturu ponašanja među mladima – onu u kojoj se prijateljstvo, briga i odgovornost prepoznaju kao prave vrednosti. Biti „uncool“ u društvu je ponekad upravo suprotno – najkul stvar koju možeš da uradiš.

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

U kineskim školama će se učiti o veštačkoj inteligenciji

by bifadmin 23. април 2025.

Kina će ovog septembra u obrazovni sistem uvesti predavanja o upotrebi veštačke inteligencije prilagođena uzrastu dece.

O ovoj tehnologiji će se učiti u primarnom, sekundarnom i tercijarnom obrazovanju sa ciljem da učenici izađu iz škola osposobljeni za tržište rada ali i za kreiranje inovacija.

Prva mesta na kojima će se predavati o veštačkoj inteligenciji biće pekinški fakulteti gde će studenti pohađati godišnje minimum osam časova predmeta koji imaju veze sa AI. Oni će pored toga učiti i osnove mašinskog učenja, kodiranja i robotike.

U osnovnim školama će se pak deca upoznavati sa konceptom veštačke inteligencije. U kasnijem školovanju će učiti kako da primene ovu tehnologiju u sticanju znanja i u svakodnevnom životu, a potom će pohađati kurseve na kojima će učiti kako da poboljšaju AI aplikacije i da budu inovativniji.

Izvor: Greek Reporter

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Gde je najskuplje, a gde najjeftinije zaposliti radnika u Evropi?

by bifadmin 23. април 2025.

Jeste li se ikada zapitali koliko se razlikuje cijena zapošljavanja radnika širom Evrope? Odgovor je – mnogo. Razlika između najviših i najnižih troškova je veća od pet puta, što ukazuje na ozbiljne regionalne nejednakosti.

Prema podacima Eurostata, u 2024. godini sat rada u EU koštao je prosečno 33,5 eura, dok je raspon išao od 10,6 eura u Bugarskoj do 55,2 eura u Luksemburgu.

Sever i Zapad prednjače po ceni rada

Najviši troškovi rada zabilježeni su u sjevernoj i zapadnoj Evropi. Pet nordijskih zemalja, uključujući Norvešku, Island i Dansku, premašuju prosek EU. Ove tri zemlje imaju trošak rada veći od 50 eura po satu. Uz njih, Belgija (48,2 €), Holandija (45,2 €), Austrija (44,5 €), Francuska (43,7 €) i Njemačka (43,4 €) nalaze se među najskupljima.

Najniži troškovi u Istočnoj Evropi

Na drugoj strani, najniži troškovi rada su u istočnoj Evropi – Bugarska (10,6 €), Rumunija (12,5 €) i Mađarska (14,1 €). U južnoj Evropi, troškovi su umereni, ali i dalje znatno niži u poređenju sa severom: Italija (30,9 €), Španija (25,5 €), Portugal (18,2 €) i Grčka (16,7 €).

Kada se uračuna kupovna moć, razlike su manjeKada se troškovi rada preračunaju u standard kupovne moći (PPS), razlike se značajno smanjuju. U tom slučaju, opseg između najniže i najviše vrednosti među zemljama EU pada sa više od 5 puta na nešto više od 2 puta. Tako, sat rada u PPS iznosi od 19,1 u Bugarskoj do 40,3 u Belgiji, dok Norveška ostaje na vrhu sa 40,7.

Šta sve ulazi u trošak rada?

Trošak rada ne podrazumeva samo plate, već i „neplatne“ komponente kao što su socijalni doprinosi i porezi povezani sa zapošljavanjem. Učešće tih neplatnih troškova značajno varira: od svega 5% u Bugarskoj i Litvaniji do 32% u Francuskoj i Švedskoj. Prosek EU je 25%.

Ove razlike, kako ističu stručnjaci iz ETUI i ILO, odražavaju razlike u modelima socijalne zaštite. Zemlje sa univerzalnim sistemima, poput Francuske i Švedske, imaju znatno veće doprinose jer nude duže i bolje plaćene odsustva (roditeljska, bolovanja) i šire osiguranje od nezaposlenosti.

Zašto su razlike tolike?

Prema stručnjacima, razlike u radnim troškovima određuju:

Produktivnost i ekonomska struktura – razvijenije ekonomije mogu podneti veće plate;

Institucije tržišta rada – sindikati, kolektivni ugovori i minimalne plate imaju snažan uticaj;

Troškovi života – zemlje sa većim cenama generalno imaju više plate.

U suštini, rad u Luksemburgu i Norveškoj poslodavce košta više od pet puta nego u Bugarskoj i Rumuniji, ali ta razlika postaje znatno manja kada se uzme u obzir realna kupovna moć.

Izvor: Euronews Business/Investitor
Foto: Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Crne kokoške gaje se u selu Pojate kod Paraćina

by bifadmin 23. април 2025.

Crne kokoške u selu Pojate, kod Paraćina, pre 5 godina stigle su u domaćinstvo Manojlović i tu su se odomaćile. Vrsta, ajam cemani potiče iz Indonezije, a u Srbiju su stigle zahvaljujući Milanu Manojloviću koji od malih nogu obožava živinu.

– Ja sam počeo sa osam jaja. Iskreno, nisam bio u mogućnosti da više, počeo sam sa osam jaja, posle je to bilo i prodaje, kupovine, zamene, nabavka nove genetike, tako da smo u jednom trenutku došli do dosta velike brojke. Međutim, posle toga smo smanjili da bi bila što bolja selekcija. Sada smo na toj selekciji, ali u planu je jedna velika farma, sa glavnim naglaskom na ajam cemani, ali biće tu i druge živine – kaže Milan Manojlović za RTS.

Neobičnog izgleda, ali i genetike, kokoška ajam cemani poznata je po svojoj izrazito crnoj boji, koja obuhvata perje, kožu, meso, pa čak i organe.

– Ko nema averziju prema boji mesa, meso je stvarno ekstra kvaliteta. Supa je prelepa, jaja su potpuno bela, znači uopšte se ne razlikuju od ostale živine što se jaja tiče. Prošla godina je bila baš onako uspešna za nas što se tiče te brojke koju smo postigli. Tu je, boga mi, bilo oko nekih 200 komada – kaže Slađana Manojlović.

Manojlovići ističu da ove koke nisu teške za uzgoj. Trude se da im daju ono najbolje za njih, a to su žitarice. Puštaju ih da kljucaju sve ono što je priroda podarila svakom selu, a poseban slatkiš su im kalifornijske gliste koje Manojlovići takođe proizvode.

– Moja delatnost su ajam cemani koke i prepelice, da kažem, bavim se živinom. A dok moji čuvaju ovce, čuvaju te kalifornijske gliste za proizvodnju glistenjaka i tako – kaže Milan, a njegova majka dodaje:

– Jedu sasvim običnu hranu, znači koncentrate izbegavamo maksimalno. Jaja su oplođena, u jatu su pevci koje menjamo, vodimo računa o krvnom srodstvu. Znači, inače jedu pšenicu, kukuruz, ječam, apsolutno neki miks sasvim obične hrane, ništa posebno. To je po meni organsko jaje.

Ajam cemani važi za jednu od najskupnijih živina na svetu. U pojedinim zemljama za ovu vrstu kokoške je potrebno izdvojiti čak vrtoglavih 500 EUR po komadu.

– Čak ih zovu Lamborgini živina, verovatno je to zbog cene. Mislim, to je, tako da, ko voli, svako zadovoljstvo se plaća, znači, šta da vam kažem. Nisu one neke nosilje, da se hvalimo time. To je neka brojka možda od 100 do 120 komada, da je to teško sada i tačno precizirati i reći. Ali, otprilike, nosivost u prošloj godini je bila fantastična. Nosile su tokom cele godine. Od nekih 12 meseci u godini one su nosile 11. Samo pauza je bila nekih mesec dana – pojasnila je Slađana.

Izvor: Blic
Foto: Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova aplikacija Via Normale dostupna svim korisnicima u Srbiji

by bifadmin 23. април 2025.

A1 Srbija predstavlja novu mobilnu aplikaciju Via Normale, osmišljenu da motiviše i osnaži pojedince i porodice da više vremena provode na otvorenom – navođenjem kroz aktivnosti, uz jednostavan pristup pouzdanim informacijama. Aplikacija omogućava korisnicima da lako otkriju proverene staze za šetnju, planinarenje i biciklizam, kao i lokacije za piknik i prirodne atrakcije – bilo da planiraju kratak izlet ili aktivni odmor.

Sve potrebne informacije nalaze se na jednom mestu, a aplikacija je dostupna svim korisnicima u Srbiji. Trenutno su pokrivene najposećenije destinacije: Avala, Kosmaj, Fruška gora, Divčibare, Zlatibor i Kopaonik.

Naziv aplikacije inspirisan je međunarodnim alpinističkim terminom via normale, koji označava najlakši i najpristupačniji pravac kretanja do planinskog vrha, bez potrebe za dodatnom opremom. U tom duhu, aplikacija nudi praktična rešenja za samostalno istraživanje prirode – uključujući navigaciju u online i offline režimu kroz proverene rute različitih dužina i težina, prilagođene različitim potrebama, detaljan opis rute, informacije o potrebnoj opremi, kao i dostupnom parkingu u blizini.

Kroz razvoj inovativnih digitalnih rešenja, A1 Srbija nastoji da obezbedi dodatnu vrednost za korisnike – da doprinosi svakodnevnom životu, ohrabruje bolje izbore i osnažuje zajednice. Via Normale nastala je iz te vizije – kao alat koji olakšava boravak u prirodi, podstiče zdravije životne navike i omogućava svakome da na jednostavan način slobodno vreme u prirodi provede aktivno i doživi nova iskustva.

„Svesni smo da je za planiranje kvalitetnog boravka u prirodi često potrebno mnogo vremena, a dostupne informacije nisu uvek pouzdane. Koristeći tehnologiju u službi dobra, kroz našu aplikaciju Via Normale omogućavamo svim korisnicima da bez prethodnog planiranja i velikih priprema imaju aktivniji i zdraviji stil života. Ovo je još jedan primer kako A1, kao najbrža i pouzdana mreža, povezuje ljude i zajednice inovativnim rešenjima – kroz održiv razvoj i društvenu odgovornost, gradeći svet kakav želimo“, izjavio je Đorđe Vuksanović, glavni direktor za transformaciju, A1 Srbija.

Via Normale nije samo digitalni vodič za boravak u prirodi – aplikacija podstiče korisnike da svojim aktivnostima doprinesu očuvanju i unapređenju prirodnih prostora.

Via Normale nagrađuje poenima individualne aktivnosti korisnika koji onda doprinose zajedničkom cilju: izgradnji novih odmorišta u prirodi.

Kroz ovu inicijativu, A1 Srbija nastavlja svoju misiju započetu kroz platformu #BoljiOnline – da promoviše odgovornu i korisnu primenu digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu.

Aplikacija Via Normale potpuno je besplatna i dostupna je korisnicima za preuzimanje na Google Play i App Store, i prilagođena je svima – od početnika do iskusnih planinara.

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Počela naplata ulaska na Frušku goru

by bifadmin 23. април 2025.

Nacionalni park Fruška gora počeo je da naplaćuje naknadu za ulazak u zaštićeno područje koja iznosi 100 dinara za fizičko lice i 300 dinara za motorno vozilo.

Pomoćnik direktora NP „Fruška gora“ Dragan Vidović rekao je za Tanjug da je naplata predviđena Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara, a cilj je zaštita prirode i životne sredine.

Pomoćnik direktora NP „Fruška gora“ Dragan Vidović rekao je za Tanjug da je naplata predviđena Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara, a cilj je zaštita prirode i životne sredine.

„Ulažemo dalje u ovo područje kako bismo ga oplemenili i kako bi naši posetioci svaki put bili sve zadovoljniji“, rekao je Vidović i dodao da se od tih sredstava sređuju mobilijar, staze, travnjaci…

On je napomenuo da se može kupiti i godišnja karta za pešake od 600 dinara i vinjeta za vozila koja košta 1.200 dinara. Godišnja karta predviđena je za one koji prolaze svaki dan preko Fruške gore.

Postoje i poprečni pravci koji i dalje ne podležu naplati, a to su Irig – Sremska Kamenica, Vrdnik – Rakovac, Beočin – Bešenovo, Sviloš – Ležimir, ali je u planu da rampe budu svuda postavljene.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine
  • Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja osvaja kontinente
  • Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još zaostaju
  • Pepco Group – Izveštaj o poslovanju za treći kvartal

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit