NAJNOVIJE
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Novi propisi: Električni dvotočkaši koji mogu da se kreću...
Cene goriva u Srbiji i dalje najviše u regionu
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

U prvom kvartalu 2025. prodaja novih električnih automobila porasla je za 23,9 odsto

by bifadmin 25. април 2025.

Asocijacija proizvođača automobila Evrope (ACEA) je objavila podatke o registracijama novih automobila u prvom kvartalu 2025. godine. Podaci koji su dostavljeni i Srpskoj asocijaciji uvoznika novih vozila su potvrdili očekivanja i prognoze analitičara koji su upozoravali da će veoma složena globalna ekonomska situacija znatno uticati i na automobilsku industriju Evrope.

U prva tri meseca ove godine registracija novih automobila u EU opala je za 1,9 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Prodato je 2.715.008 automobila što je za 53.974 automobila manje nego u prvom kvartalu 2024. kada je prodato 2.768.982 automobila.

U prvom kvartalu 2025. prodaja novih električnih automobila porasla je za 23,9 odsto na 412.997 jedinica, zauzimajući 15,2% ukupnog tržišnog udela u EU. Registracije plug-in hibridnih automobila porasle su za 1,1% u prvom kvartalu 2025, sa ukupno 207.048 jedinica. Ovo je prvenstveno podstaknuto značajnim povećanjem obima za ključna tržišta kao što su Nemačka (+41,8%) i Španija (+30,7%). Kao rezultat toga, plug-in hibridni automobili predstavljaju 7,6% ukupnih registracija automobila u EU, u odnosu na 7,4% u istom periodu 2024.

Sa 779.817 do sada registrovanih novih automobila, tržišni udeo benzinaca je pao na 28,7%, što je pad sa 35,5% u istom periodu prošle godine. Slično tome, tržište dizel automobila je opalo za 27,1%, što je rezultiralo tržišnim udelom za dizel vozila od 9,5% u ovom kvartalu. Ukupno gledano, dvocifreni pad je primećen na većini tržišta EU. Prodato je 258.728 dizelaša (u istom periodu lane 354.755).

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

CBS International beleži rekordne rezultate

by bifadmin 25. април 2025.

Vodeća konsultantska kuća za nekretnine, CBS International, deo Cushman & Wakefield grupacije, 15. godinu liderstva potvrđuje izvanrednim poslovnim rezultatima koji neuporedivo nadmašuju konkurentske kuće u Srbiji.

U protekloj godini, koju su obeležili tržišna neizvesnost i promene investicionih prioriteta, CBS International je zabeležio rekordan rast prihoda i još jednom pokazao sposobnost da predvodi industriju – ne samo po obimu već i po kvalitetu i relevantnosti usluga koje pruža. Ovi rezultati pokazuju reputaciju strateškog partnera i prioritetnog savetodavca za vodeće domaće i međunarodne klijente u svim segmentima nekretnina.

– Ostvareni rezultati su odraz poverenja koje godinama gradimo s klijentima i našeg fokusa na stručnost, preciznost i tržišno znanje. Naš tim ostaje posvećen kreiranju rešenja koja imaju konkretan poslovni efekat i dugoročnu vrednost – rekao je Goran Živković, regionalni direktor CBS Internationala, koji jednako uspešno posluje u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Austriji.

Kompanija je tokom 2024. godine dodatno unapredila operativne procese, proširila portfolio usluga i ojačala rad na ESG inicijativama, čime je dala jasan signal o pravcu u kojem tržište treba da ide.
U 2025. CBS International nastavlja da radi na strateškom razvoju i širenju prisustva sa istim temeljom koji je i do sada donosio rezultate: kontinuirana analiza i razumevanje tržišta, integrisana ekspertiza i posvećenost kvalitetu.

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje su najzaduženije zemlje u EU

by bifadmin 25. април 2025.

Prema najnovijim podacima Eurostata za četvrti kvartal 2024. godine, Grčka i dalje prednjači kao najzaduženija članica Evropske unije, sa udelom konsolidiranog duga opšte države od čak 153,6 odsto BDP-a. Slede Italija sa 135,3 odsto i Francuska sa 113,1 odsto.

Više od 100 odsto duga u odnosu na BDP beleže i Belgija (104,7 odsto) i Španija (101,8 odsto).

U gornjoj polovini lestvice nalaze se i Portugalija (94,9 odsto), Finska (82,1 odsto) i Austrija (81,8 odsto), dok prosek zaduženosti na nivou Evropske unije iznosi 81,0 odsto.

Hrvatska se nalazi nešto ispod sredine, s udelom duga od 57,6 odsto BDP-a, što je manje od proseka, ali i dalje osetno iznad brojki u najštedljivijim članicama.

Najmanje zadužene države su Estonija (23,6 odsto), Bugarska (24,1 odsto) i Luksemburg (26,3 odsto), dok među finansijski stabilnijima prema ovom kriterijumu još prednjače Danska (31,1 odsto) i Švedska (33,5 odsto).

Podaci upućuju na snažne razlike među članicama, što i dalje ostaje izazov za fiskalnu politiku i stabilnost unutar evrozone i šire Evropske unije.

Izvor:Telegraf Biznis/HRT
Foto: Pxabay

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Fabrika čarapa „Proleter“ otišla u stečaj

by bifadmin 25. април 2025.

Privredni sud u Čačku doneo je rešenje o otvaranju stečajnog postupka u fabrici čarapa „Proleter“ u Ivanjici, zbog trajne nesposobnosti plaćanja, a oko 300 radnika fabrike ostalo je bez posla.

Proizvodnja u fabrici obustavljena je početkom februara ove godine, a radnici su 10. februara poslati na prinudni odmor.
Radnici su održali više protesta ispred fabrike zahtevajući isplatu zaostalih dugovanja, a na njihov zahtev imali su sastanke i sa predstavnicima Ministarstva privrede i Ministarstva rada koji nisu pronašli rešenje za njihove probleme.

Među radnicima „Proletera“ je najviše žena.

Fabrika za proizvodnju čarapa je privatizovana 2006. godine, kada je većinski vlasnik postala nemačka kompanija „Atair“.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Indeks digitalnog razvoja Srbije: Privreda digitalizovana „napola“

by bifadmin 24. април 2025.

Domaća preduzeća su sa primenom digitalnih alata u poslovanju stigla tek na pola puta, pokazuje prvi sveobuhvatni Indeks digitalnog razvoja Srbije. Zahvaljujući zajedničkom projektu RNIDS-a i agencije Plum Mark, sada na portalu индекс.срб svaki privrednik u Srbiji može da sazna koliko je njegova firma digitalizovana u odnosu na uporediva preduzeća i na prosek cele zemlje.

Marketinške priče da onaj ko nije na internetu taj u stvarnosti ni ne postoji puki su – marketing. Tvrdnje da se ceo poslovni svet preselio na internet uverljivo demantuje primer Srbije. Kod nas 190.000 preduzetnika i oko 25.000 preduzeća nema ni svoj veb sajt. Dakle, to je preko 200.000 privrednih subjekata, koji čine oko 45% cele srpske privrede.

Pomenuti podatak nije jedini koji ukazuje da to što se svaki čas priča o digitalizaciji, ne znači i da su njome „zaraženi“ svi u Srbiji. Kakva je stvarna slika i zašto je napravljen sveobuhvatni Indeks digitalnog razvoja Srbije, na ovogodišnjoj DIDS konferenciji objasnili su Predrag Milićević, savetnik za marketing i komunikacije u Registru nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) i Nikola Jovanović, direktor agencije Plum Mark, specijalizovane za istraživanja tržišta u oblasti digitala.

Zahvaljujući zajedničkom projektu RNIDS-a i agencije Plum Mark, sada na portalu индекс.срб svaki privrednik može da sazna koliko je njegova firma digitalizovana u odnosu na uporediva preduzeća i na prosek cele zemlje. Indeks digitalnog razvoja Srbije opisuje kako srpska preduzeća koriste digitalnu tehnologiju na internetu. To uključuje i pokazatelje o tome da li imaju poslovni sajt, koliko za komunikaciju koriste elektronsku poštu, društvene mreže i druge komunikacione alate, kao i da li primenjuju onlajn plaćanja u svom poslovanju.

Kako je definisan indeks

Predrag Milićević iz RNIDS-a napominje da u Evropi postoje indeksi koji na različite načine mere „digitalno zdravlje“ privrede. Za definisanje srpskog digitalnog indeksa korišćena je metodologija koja je prilagođena našoj realnosti i ne zasniva se na utiscima privrednika kao kod nekih drugih primera, već na objektivnim pokazateljima.

„Pokušali smo da definišemo jedan broj jednostavan za poređenje, a definisali smo ga na osnovu rezultata istraživanja i različitog vrednovanja pojedinih digitalnih alata, kako bismo izmerili koliko naša preduzeća koriste internet tehnologije u poslovanju. Mi privrednike nismo pitali da li misle da je njihov sajt ili nastup na društvenim mrežama bolji ili lošiji od konkurencije. Nismo ih pitali za utiske, već šta koriste od digitalnih alata i na koji način“, pojašnjava Milićević.

„Primera radi, ako u Irskoj 70% firmi koristi veb sajt i isto toliko njih ima Fejsbuk stranu, oba podatka imaju istu težinu u formiranju njihovog indeksa. Mi smo stvari postavili drugačije i definisali različite težinske faktore za različite digitalne alate, jer smatramo da je za onlajn poslovanje mnogo bitnije da preduzeće ima veb sajt, nego Fejsbuk stranu ili koristi četbot na svom sajtu. Jedno od ranijih istraživanja je pokazalo i da korisnici interneta mnogo više veruju firmama koje sa njima komuniciraju sa imejl adrese koja u sebi sadrži sopstveni domen, bez obzira koji, nego kada to čine sa besplatnih servisa, kakav je gmail. Iz tog razloga, pored činjenice da li preduzeće koristi imejl u komunikaciji, posebno smo vrednovali i to da li je ta imejl adresa na sopstvenom domenu“, precizira Milićević.

Za formiranje indeksa bili su važni i drugi podaci iz istraživanja koji daju jasniju sliku o razlici između stvarne digitalizacije i površne upotrebe tehnologije. Prema rečima Nikole Jovanovića iz agencije Plum Mark, istraživanje je urađeno na slučajnom i reprezentativnom uzorku od 662 preduzetnika i preduzeća u Srbiji. Osim po formi poslovanja, firme su dodatno klasifikovane i prema veličini, dužini poslovanja, oblasti poslovanja i regionu u kojem su registrovane.

Ko je iznad, a ko ispod proseka

Rezultati su pokazali i da ona preduzeća koja imaju svoj veb sajt, isti daleko više koriste za predstavljanje proizvoda i usluga a znatno ređe za komunikaciju ili kao kanal prodaje. Čak 64% firmi ne promoviše proizvode i usluge preko interneta, 79% koristi društvene mreže za komunikaciju, 55% aplikacije za dopisivanje, a tek 24% ima čet softver na svom sajtu. Kada su društvene mreže u pitanju, Fejsbuk upotrebljava 80% preduzeća, a svega 8,5% TikTok i 8% mrežu Iks. Linkedin, verovatno najvažniju mrežu za poslovne subjekte, koristi samo 31% firmi, ističe Jovanović.

On dodaje da je na osnovu ovih i drugih podataka iz istraživanja dobijena mnogo jasnija slika o tome koliko je digitalizovana privreda u Srbiji. „Ali, kada vlasnici preduzeća posmatraju zbirne podatke za celu zemlju, uvek imaju problem kako da odmere koliko je njihovo poslovanje digitalizovano u odnosu na druge, tih 350.000 preduzetnika i još 130.000 preduzeća u našoj zemlji. Upravo zato smo formirali Indeks digitalnog razvoja Srbije, koji iznosi 46,97 od mogućih 100. Znači, ukupna vrednost svih ocenjenih parametara iznosila je 100, od toga je posedovanje veb sajta iznosilo 20 i to je najveća vrednost među parametrima koji su uključeni u ovaj indeks“, navodi Jovanović.

Prema njegovim rečima, postoje bitna odstupanja u indeksu shodno razlikama između samih preuzeća. U poređenju sa prosekom cele privrede (46,97), znatno viši indeks imaju preduzeća koja posluju od tri do 10 godina, a on je daleko niži kod novih firmi (19,25). Dalje, taj indeks je viši u proizvodnim preduzećima (50,82) a niži u sektoru usluga (44,11). Preduzeća koja posluju sa inostranstvom imaju značajno viši indeks (58,26) u odnosu na prosek u zemlji i u poređenju sa firmama koje rade samo na domaćem tržištu. Kao što se moglo i očekivati, digitalni indeks značajno je niži kod preduzetnika (36,55) u odnosu na velika preduzeća (59,13).

Podrška za zdraviji „digitalni puls“

Izneti pokazatelji i krajnji rezultat koji oslikava prosek cele privrede jasno govore da je Srbija po primeni digitalnih alata u poslovanju tek na pola puta od maksimuma, ocenjuju Milićević i Jovanović. Da bi se postigao napredak, privrednicima je sada omogućeno da na vrlo jednostavan način sami sebi izmere „digitalni puls“.

Dovoljno je da posete adresu индекс.срб na kojoj je ukratko objašnjeno šta predstavlja Indeks digitalnog razvoja Srbije i dostupna je anketa koja sadrži 14 kratkih pitanja. Kada privrednik popuni tu anketu dobiće svoj digitalni indeks koji može da poredi sa sličnim preduzećima, odnosno sa onima sa kojima takvo poređenje ima smisla. Parametri za poređenje su dužina poslovanja, oblast poslovanja, ciljno tržište, broj zaposlenih, veličina preduzeća i region u kojem je firma registrovana.

Privrednici koji ustanove da zaostaju u određenim aspektima digitalnog razvoja, mogu na ovom portalu da pristupe edukativnim sadržajima koji će im pomoći da te segmente poboljšaju.

Plan je da se na osnovu novih istraživanja koja bi se periodično sprovodila, Indeks digitalnog razvoja Srbije ažurira za taj period, kako bi se pratio napredak na nivou cele zemlje, po regionima i na nivou pojedinačnih preduzeća, najavljuju Predrag Milićević i Nikola Jovanović.

Zorica Žarković

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Da li ste previše stari za promenu posla?

by bifadmin 24. април 2025.

Najkraći odgovor bi bio ne, jer mnogi danas poznati ljudi su tek u kasnijim godinama otkrili za šta su zapravo talentovani i odvažili se da se upuste u nove karijere, piše Infostud.

Neki od primera su Ray Kroc koji je osnovao Mc Donalds u 52. godini života, Henri Ford koji je pokrenuo Ford Motor sa 45 godina ili na primer Semjuel L Džekson koji je postao glumac u 46. godini.

Međutim, oni nisu jedini. Čak 66% zaposlenih u kasnim tridesetim razmišlja o promeni karijere, kao i 60% onih u kasnim četrdesetim. Samo što se ne odvaži svako od njih da promeni posao. Strah od promene karijere u kasnijim godinama je sasvim prirodan i obično je sačinjen od nekoliko posebnih strahova:

  • Strah od neizvesnosti: pozicija u kojoj se nalazimo, sve i kad nije sasvim zadovoljavajuća, sigurna je i izvesna i pruža određeni osećaj stabilnosti. Pomisao o napuštanju takvog konteksta prirodno stvara strah od neuspeha, nesigurnosti, gubitka „tla pod nogama“. Taj strah je sasvim opravdan i prirodan i nije odraz slabosti ili kukavičluka nego upravo zrelosti i odgovornosti.
  • Strah od osude okoline: društvena konvencija je da do određenih godina svi treba da imamo „sređenu profesiju“, stabilan posao. Plašimo se da ćemo naići na komentare: „Zar se sad igraš sa poslom? Zar u tim godinama krećeš iz početka?“ i slično.
  • Strah od mladih/konkurencije: kada napravite promenu, logično je da postoji osećaj „zaostatka“ za onima koji su u oblasti duže ili za mladima koji brže usvajaju nova znanja, nove tehnologije. Ovaj strah je takođe odraz odgovornosti. Postoje „prenosiva znanja i veštine“ koje iskusnim ljudima pomažu da brže nadoknade ono što ne znaju a iskustvo, u bilo kojoj oblasti, ima podjednaku važnost za uspeh kao i specifična znanja.

„Šta bi bilo da sam probao?“

Koliko god da je strah od promene veliki i osnovan, treba izmeriti potencijalnu dobit i potencijalne rizike i doneti odluku zrelo i promišljeno. Na putu do odluke treba razmisliti i o aktivnostima koje mogu smanjiti rizike i napraviti „plan B i plan C“ za određene scenarije koje je moguće predvideti. Na odluku treba da utiče i vaše sadašnje stanje odnosno kako se osećate oko vašeg trenutnog posla. Ako ste duže vreme nezadovoljni, godinama vas ništa na poslu ne inspiriše i ne vidite u perspektivi da možete biti srećni radeći ono što trenutno radite… To bi trebalo da bude jedan od faktora odluke.

Dodatno, ako postoje oblasti u kojima leži vaša prava strast, znanje i interesovanje, definitivno bi trebalo razmotriti opciju da vam to postane karijera jer u tom slučaju sigurno znate da biste bili srećniji. Mogućnost zarade odnosno kapacitet za zaradu od vaše nove izabrane oblasti sigurno predstavlja još jedan faktor odluke. Nesumnjivo, kada se menja karijera iz korena to podrazumeva mnogo odlučivanja i razmišljanja, ali tako je sa svim životno važnim odlukama, a ova jeste jedna od njih. Nije lako početi karijeru iz početka, ali nije lako ni proživeti ceo svoj profesionalni vek sa pitanjem „Šta bi bilo da sam probao – probala?“.

Kako pristupiti promeni karijere?

Ako odlučite da „okrenete novi list“ postoje akcije koje možete preduzeti da tranzicija bude manje rizična ili stresna:

  • Postavite realna očekivanja: san koji imate, probajte da sagledate kroz manje ciljeve ili korake, bez idealizovanja. Optimizam je OK ali u ovom slučaju, treba napraviti i realne, racionalne projekcije i gde god je moguće, „sigurnosnu mrežu“ („safety net“) za situacije kada ne krene sve kako je planirano.
  • Ako imate intervju za sasvim novu karijernu oblast, prihvatite da će intervjuer možda biti začuđen i radoznao i da će vam biti postavljena pitanja poput: „Otkud da želite sada da promenite karijeru?“ ili „Molim vas pojasnite mi vaše razloge da promenite karijeru iz korena. Na ova pitanja nemojte gledati negativno jer su očekivana i prirodna. Bolje se posvetite veštinama predstavljanja sebe na intervju a u ovim, novim okolnostima.
  • Odnosi i kontakti: dok ne pokrenete svoju novu karijernu priču, uložite vreme da stvorite mrežu potrebnih kontakata, stručnih lica koja mogu da vam pomognu ili kontakata iz oblasti generalno. Gledajte to kao pripremu odnosno postavljanje baze.
  • Finansijska sigurnost: ako imate način da obezbedite sebi neku vrstu ušteđevine za „crne dane“ ili dodatne investicije, tranzicija će vam biti manje stresna.

I ono najvažnije:

Ne zaboravite da ste tokom života i rada stekli veliki broj „mekih“ i drugih veština koje ne treba da pošaljete u prošlost zajedno sa prethodnom karijerom. Pored specifičnih stručnih znanja, čovek stiče veštine i znanja koja su na izgled nevidljiva, a igraju ključnu ulogu u promeni karijere. Te veštine se nazivaju „prenosivim“ i omogućavaju nam konkurentsku prednost, lakše prilagođavanje novim okolnostima, to su na primer: komunikacione veštine, pregovaranje, analiza podataka, prezentacione veštine, javni nastup, liderstvo, delegiranje, razvoj drugih ili sebe, rešavanje konflikata, vođenje projekata, upravljanje vremenom, korišćenje digitalnih alata, budžetiranje, procena rizika itd.

Prema Bettina Seidman (SEIDBET Think Over 40 Means Your Finished? Not A Chance – Career Intelligence), zaposleni u svojim kasnim četrdesetim, a koji ulaze u nove karijerne vode imaju mnogo toga da ponude: obrazovanje, posvećenost kvalitetu obavljanja posla, zrelost i stabilnost, iskustvo u mnogim oblastima, kontakte koje su ostvarili, obično su dobri i mentori a fluktuacija ovih zaposlenih je manja.

Ivana Canić

Izvor: Infostud

Foto: mhouge, Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Čuli ste za automatizaciju poslovanja, ali da li znate šta je hiperautomatizacija?

by bifadmin 24. април 2025.

U eri kada se tehnologije rapidno razvijaju, klasična automatizacija poslovanja više nije dovoljna. Sa ubrzanim tržišnim promenama i sve snažnijom konkurencijom, kompanije tragaju za naprednijim rešenjima. Hiperautomatizacija je upravo to – donosi suštinsku promenu u načinu na koji organizacije funkcionišu donoseći brže, pametnije i znatno efikasnije poslovne procese.

Prevaziđeni radni procesi sve češće postaju glavna prepreka u svakodnevnom poslovanju i zato hiperautomatizacija postaje novi standard. Prema procenama, do 2028. godine tržište ove tehnologije premašiće vrednost od trilion dolara.

Razlog za to su regulatorne promene, potreba za analizom neformatiranih podataka i kontinuiranom digitalizacijom, naročito u sektorima kao što je finansijski.

Svet automatizacije neretko može da deluje konfuzno, posebno sa sve češćom upotrebom termina poput robotske automatizacije procesa (RPA), inteligentne automatizacije (IA) ili sada, hiperautomatizacije. Iako se često koriste kao sinonimi, zapravo označavaju različite nivoe zrelosti i složenosti automatizacije. Da bismo razumeli zašto je hiperautomatizacija danas toliko važna, neophodno je da se vratimo korak unazad — na to kako je nastala i kako se razvijala.

Kratki osvrt na automatizaciju

Osnovna ideja automatizacije jeste da tehnologija preuzme rutinske zadatke i time smanji potrebu za ljudskom intervencijom. Predstavlja inovaciju koja je transformisala različite industrije unapređivanjem efikasnosti, smanjenjem operativnih troškova i ubrzavanjem poslovnih procesa. Ipak, tradicionalni sistemi bili su ograničeni – rešavali su jednostavne i predvidive zadatke, često izolovano i bez mogućnosti da odgovore na kompleksnije izazove savremenog poslovanja.

Zamislite „botove“ koji kopiraju podatke iz jednog sistema u drugi, generišu izveštaje ili šalju automatske mejlove. Brzo, tačno, ali samo u okviru unapred definisanih pravila. Problem nastaje kada se pojavi potreba za uvezivanjem više procesa, izvora podataka i sektora – upravo zato je nastala hiperautomatizacija.

Dobro došli u eru hiperautomatizacije

Hiperautomatizacija predstavlja značajno unapređenje u odnosu na automatizaciju, imajući u vidu da automatizuje čitave procese poslovanja, i to često kroz više različitih sistema, izvora podataka i sektora unutar organizacije. Za razliku od tradicionalne automatizacije, koja jednostavno izvršava zadate zadatke, hiperautomatizacija ide korak dalje: prepoznaje neefikasnosti, identifikuje slabosti u poslovnim tokovima, i samostalno predlaže ili čak sprovodi unapređenja. Njena suština je u povezivanju različitih tehnologija u jedinstven, „pametni“ sistem koji funkcioniše skladno i koordinisano.

Na kojim tehnologijama se zasniva hiperautomatizacija?

Ova evolucija u transformaciji poslovanja oslanja se na strateški pristup koji spaja automatizaciju sa naprednim tehnologijama kao što su RPA sistemi, veštačka inteligencija (AI), mašinsko učenje (ML) i „pametna“ orkestracija procesa.
Ključni pokretač hiperautomatizacije jeste cloud computing. Zahvaljujući cloud tehnologijama, organizacije mogu da prošire automatizaciju na velika i složena okruženja, uz besprekornu integraciju podataka i aplikacija u realnom vremenu.

To im omogućava brzo uvođenje novih automatizacionih rešenja i njihovo skaliranje po potrebi, a da pritom zadrže neophodnu fleksibilnost u uslovima stalnih tržišnih promena.

Cloud tehnologija dodatno olakšava korišćenje low-code i no-code alata, što kompanijama omogućava da brzo implementiraju i prilagode automatizaciona rešenja – bez potrebe za angažovanje IT podrške. Ovo zapravo predstavlja prekretnicu za biznise koja žele da uvode inovacije brzo i efikasno, bez tehničkih ograničenja u tom procesu.

Hiperautomatizacija na delu

Uticaj hiperautomatizacije vidljiv je u različitim industrijama – od finansijskog sektora do zdravstva. U finansijama, na primer, omogućava bržu obradu transakcija, bolje usklađivanje sa regulatornim zahtevima i otkrivanje prevara u realnom vremenu. U zdravstvu, pojednostavljuje administrativne zadatke, poboljšava kvalitet nege kroz uvide zasnovane na podacima i unapređuje operativnu efikasnost u svim sektorima.

Kako da kompanije pređu sa reči na dela?

Uvođenje hiperautomatizacije podrazumeva izgradnju povezanog i „pametnog“ sistema u kom su podaci, procesi i ljudi usklađeni i funkcionišu kao celina. Da bi to bilo moguće, neophodna je digitalna osnova dovoljno fleksibilna da integriše tehnologije poput veštačke inteligencije, RPA sistema i mašinskog učenja, i istovremeno bude prilagodljiva specifičnostima i dinamici svakog pojedinačnog biznisa.

Tu na scenu stupaju platforme poput Beyond 360 ERP – ne samo kao softversko rešenje, već kao strateška infrastruktura. Razvijen od strane kompanije M&I Systems Co, članice Seyfor Group, ovaj sistem u potpunosti oslikava principe hiperautomatizacije: objedinjavanje poslovnih operacija, donošenje odluka zasnovanih na podacima i kontinuirana optimizacija procesa. Dizajniran je da bude skalabilan, prilagodljiv i jednostavan za korišćenje – upravo to je neophodno savremenim kompanijama koje žele da ostanu agilne u uslovima brzih promena.

Bilo da poslujete u proizvodnji, maloprodaji ili sektoru usluga, platforma se prilagođava specifičnostima industrije bez potrebe za dodatnim alatima. Raste zajedno sa poslovanjem – od startapa do velikih sistema – i lako se usklađuje sa lokalnim zakonodavstvom i tržišnim specifičnostima.

Hiperautomatizacija nije daleka budućnost niti još jedan prolazni tehnološki trend – ona je strateška nužnost za kompanije koje žele da ostanu relevantne, otporne i spremne za ono što tek dolazi. Suština hiperautomatizacije nije u parcijalnim unapređenjima, već u izgradnji organizacija koje uče iz podataka, prilagođavaju se u hodu i neprekidno napreduju – bez zastoja.

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Gde je skuplja hrana na pijacama ili u marketima?

by bifadmin 24. април 2025.

Dok miris prolećnog povrća mami na pijace, sve više građana odlazi u markete, u potrazi za nižim cenama. Da li su pijace u Srbiji postale luksuz, ili su razlog dublji problemi u prehrambenom sistemu?

Proleće je stiglo, a sa njim i sezonsko povrće: mladi luk, rotkvice, krompir. I dok su tezgama zavladale boje, kupci sve češće komentarišu – i cene. U marketima, kažu, ista roba često košta manje. Da li pijace zaista gube trku s velikim lancima?
Prema rečima profesorke Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu Tatjane Brankov, razloga za poskupljenja ima mnogo – od globalne energetske krize do domaćih strukturnih problema.

„Prosečna marža pet najvećih hipermarketa kod nas iznosi 27 odsto, dok je u Evropi 22,5. Uz to, slabost domaće proizvodnje direktno utiče na cene“, ističe Brankov.

„Pogrešan je utisak da je uvek jeftinije u marketima. U sezoni su cene slične, a pijace nude širi spektar kvaliteta i porekla. Na pijaci možete birati – domaći sir od mleka ili industrijski sa palminim uljem. To su velike razlike“, objašnjava Brankov.

Kako podstaći domaću proizvodnju?
Upravo tu se krije ključ: kvalitet i transparentnost. Kupci često nisu svesni šta zaista kupuju.
„Ne želimo piletinu sa 18 odsto vode. Želimo meso. Želimo da znamo šta plaćamo“, dodaje naša sagovornica.
Iza sve praznijih tezgi stoji i problem urbanizacije i promenjenih životnih navika.

„Ljudi rade, žene su zaposlene, nema se vremena za pijace. Pijace moraju da se prilagode radnom vremenu i obeležavanju proizvoda“, navodi Brankov.

Jedan od predloga je jasno razdvajanje proizvođača od preprodavaca i uvođenje oznaka „garantovano domaće“. To bi, kako kaže, vratilo poverenje potrošača i podstaklo lokalnu proizvodnju.

Rešenje – ombudsman za hranu i cenovna transparentnost?

Modeli iz regiona, poput Mađarske i Albanije, pokazuju da postoji rešenje.

„Mađarska uvodi nedeljno objavljivanje cena za više od 100 proizvoda, ograničava cene osnovnih namirnica, a deo PDV-a vraća penzionerima. Potrebna nam je slična strategija“, ističe Brankov.
Društvo agrarnih ekonomista već godinama predlaže uvođenje institucije ombudsmana za hranu – koja bi nadgledala poštene odnose u lancu proizvodnje i distribucije. Transparentnost, kaže Brankov, smanjuje prostor za korupciju.

Iako se često najviše komentariše skok cene kafe, Brankov upozorava da je mnogo opasniji rast cena mesa, mlečnih proizvoda i svežeg voća i povrća.

„Cena kafe je odraz klimatskih promena i špekulacija na tržištu, ali kada nemamo dovoljno domaćeg mesa, rastu troškovi osnovne ishrane.“

Uprkos izazovima, Brankov veruje da pijace neće nestati.

„Postoji grupa potrošača koja je spremna da plati više za kvalitet. Pijace i marketi mogu koegzistirati, posebno uz pomoć digitalnih platformi koje povezuju proizvođače i kupce“, zaključuje naša sagovornica.

Izvor: Euronews
Foto: BIF

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sajber imunitet – obećavajuća strategija u borbi protiv sajber kriminalaca po mišljenju 73% stručnjaka

by bifadmin 24. април 2025.

Na događaju GITEX Asia 2025, kompanija Kaspersky je predstavila rezultate svog najnovijeg istraživanja, navodeći da 73% stručnjaka za sajber bezbednost smatra da je sajber imunitet efikasna strategija za minimiziranje sposobnosti sajber kriminalaca da prodru u mreže i ugroze sisteme. Ovi uvidi ukazuju na rastuće interesovanje za razvojem sistema koji su sigurni po dizajnu (secure by design), umesto oslanjanja isključivo na dodatna rešenja za sajber bezbednost.

Ovo istraživanje koje je naručila kompanija Kaspersky ima za cilj da razume kako se kompanije pripremaju za sve nepredvidljivije sajber okruženje i koja nova pitanja oblikuju budućnost IT bezbednosti. U okviru studije, anketirano je 850 stručnjaka za sajber bezbednost iz regiona Azije i Pacifika, Bliskog istoka, Turske i Afrike, Evrope, Amerike i Rusije .

Jedna od ključnih tačaka istraživanja kompanije Kaspersky bila je koliko su ispitanici upoznati sa pojmom „sajber imunitet“ i kako procenjuju njegovu potencijalnu efikasnost u pružanju pouzdane zaštite od sajber pretnji. Kompanija Kaspersky je prvobitno definisala sajber imunitet kao koncept IT i OT sistema koji su sigurni po dizajnu zbog specifične metodologije razvoja i arhitektonskih zahteva, i koji imaju ugrađenu otpornost na sajber napade, čime se minimizuju troškovi u vezi sa spoljnim rešenjima za sajber bezbednost. Istraživanje otkriva da je čak 62% ispitanika iz Evrope upoznato sa ovim pojmom i tačno razumeju njegovo značenje.

Među onima koji poznaju taj termin, skoro polovina ispitanika (47%) smatra da je sajber imunitet veoma efikasna strategija za minimizovanje kapaciteta sajber kriminalaca koji pokušavaju da prodru u mreže i ugroze sisteme. Na pitanje o konkretnim prednostima koje pruža u oblasti sajber bezbednosti 28% anketiranih je izjavilo da sajber imunitet može značajno smanjiti učestalost sajber napada, dok čak 71% smatra da može minimizovati negativne posledice takvih napada. Zanimljivo je i da čak 66% ispitanika veruje da sajber imunitet može postići oba rezultata istovremeno. Ovi uvidi ističu rastuću potrebu kompanija za potencijalnim prelaskom sa sajber bezbednosnih rešenja za tradicionalne sisteme koji reaguju na ranjivosti ka perspektivnijim sistemima koji su sigurni po dizajnu.

Kao odgovor na to, kompanija Kaspersky je najavila da će njihov operativni sistem, KasperskyOS, sa ugrađene platforme biti prilagođen i za opštu upotrebu. Prvobitno kreiran kao platforma za izradu rešenja sa sajber imunitetom za specifične industrije koje zahtevaju strogu zaštitu, KasperskyOS je sada prepoznat u širem kontekstu u svim sektorima koji koriste savremene IT sisteme. KasperskyOS ne samo da rešava izazove u oblasti sajber bezbednosti, već i poboljšava otpornost infrastrukture.

Omogućavajući korisnicima da razvijaju rešenja direktno na sigurnoj platformi, kompanija Kaspersky nudi sledeći evolutivni korak u oblasti sajber bezbednosti, što je korak dalje od pukog krpljenja ranjivosti nakon što se pojave i njihovog ublažavanja samo spoljnim rešenjima za sajber bezbednost.

„Uzbuđeni smo što možemo da podelimo ove uvide sa globalnim IT liderima na GITEX Asia 2025. Nalazi potvrđuju pomak koji smo dugo očekivali: organizacije prelaze sa reaktivnih alata na sisteme koji su sigurni po dizajnu. Naš pristup sajber imunitetu omogućava bezbednost u samom razvoju sistema — korak dalje od pukog otkrivanja pretnji, jer ih sprečava već kroz samu strukturu. Sa transformacijom KasperskyOS iz ugrađene platforme u osnovu platforme za opštu upotrebu, pomažemo korisnicima da izgrade otporna digitalna okruženja koja su lakša za upravljanje, sigurnija za rad i spremna za izazove budućnosti“, rekao je Dmitrij Lukijan, šef poslovne jedinice KasperskyOS.

Kompanija Kaspersky se pridružuje GITEX Asia kao partner za sajber imunitet i 24. aprila će organizovati specijalnu konferenciju o sajber imunitetu na mestu održavanja događaja. Konferencija će predstaviti uvide stručnjaka iz ove oblasti koji će govoriti o konvergenciji IT i OT sistema, pristupu sajber imunitetu i drugim temama u oblasti sajber bezbednosti. Posetioci će takođe dobiti pregled pretnji u oblasti sajber bezbednosti i istražiti ključne trendove i pojavu novih rizika za 2025. godinu.

Foto: Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji objekti su isključeni iz procesa legalizacije

by bifadmin 24. април 2025.

U 2025. godini, legalizacija bespravno izgrađenih objekata u Srbiji ostaje prioritet za vlasti, ali postoje jasni zakonski okviri koji određuju koje nekretnine nije moguće legalizovati. Prema Zakonu o ozakonjenju objekata, koji je na snazi od 2015. godine, određeni objekti su isključeni iz procesa legalizacije. Ove promene ostaju relevantne i u tekućoj godini, jer je zakonom predviđeno da objekti koji nisu u skladu sa određenim kriterijumima neće biti legalizovani, već će biti uklonjeni.

Koji su to objekti koji se ne mogu legalizovati?

Postoji nekoliko kategorija objekata koji su izuzeti od legalizacije. U nastavku su navedeni ključni faktori.

Objekti izgrađeni na zemljištu koje nije u vlasništvu investitora: Ukoliko je objekat izgrađen na tuđem zemljištu, bilo da je to privatno ili državno zemljište, legalizacija nije moguća. To je osnovni uslov koji se mora ispuniti kako bi se započeo proces legalizacije.

Objekti izgrađeni u zaštićenim područjima: Svaka izgradnja u zaštićenim prirodnim područjima, kao što su nacionalni parkovi, ekološke zone ili druga zaštićena područja, automatski isključuje mogućnost legalizacije. Ovaj zakonski okvir osigurava očuvanje prirodnih resursa.

Objekti izgrađeni na javnom zemljištu: Ako je objekat izgrađen na zemljištu koje je u vlasništvu države ili lokalne samouprave, legalizacija nije moguća. Javno zemljište nije moguće koristiti za privatnu gradnju bez odobrenja, što znači da takvi objekti ne mogu biti legalizovani.

Objekti izgrađeni na opasnim lokacijama: Građevine koje su smeštene na klizištima, opasnim terenima ili u neposrednoj blizini objekata koji predstavljaju rizik, takođe se ne mogu legalizovati. Bezbednost stanovništva je prioritet, te je jasno da objekti u nesigurnim područjima ne mogu biti ozakonjeni.

Objekti izgrađeni bez potrebnih dozvola: Ukoliko objekat nije izgrađen u skladu sa važećim urbanističkim planovima ili bez potrebnih građevinskih dozvola, legalizacija nije moguća. Ovo se odnosi i na objekte koji su izgrađeni u suprotnosti sa zakonodavstvom koje reguliše gradnju.

Proces legalizacije

Za sve objekate koji ispunjavaju uslove za legalizaciju, potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju. Međutim, proces legalizacije može biti dug i zahteva puno strpljenja. Prvo, vlasnik objekta mora dokazati svoje vlasništvo nad zemljištem, a zatim podneti zahtev za legalizaciju sa kompletnom dokumentacijom. Rok za dostavu svih potrebnih dokumenata je obično 30 dana.

Taksa za legalizaciju

Taksa za legalizaciju zavisi od vrste i površine objekta. Na primer, taksa za legalizaciju stambenih objekata do 100 m2 iznosi 5.000 dinara, dok za objekte veće od 300 m2 može dostići 50.000 dinara. Za poslovne objekte, takse mogu biti mnogo veće, zavisno od površine i namene objekta.

Iako legalizacija bespravno izgrađenih objekata u Srbiji i dalje predstavlja realnu mogućnost, veoma je važno da vlasnici budu upoznati sa zakonskim ograničenjima. Objekti koji su izgrađeni na nepravilnim lokacijama ili bez potrebnih dozvola neće biti legalizovani. Vlasnici nekretnina koji žele da legalizuju svoje objekte treba da se konsultuju sa nadležnim organima ili stručnjacima kako bi bili sigurni da ispunjavaju sve uslove za legalizaciju.

Ukoliko objekat ispunjava sve uslove, postupak legalizacije može da bude uspešno završen, a vlasnici će moći da uživaju u bezbednoj i zakonitoj imovini.

Izvor: Ozon/Ekapija
Foto: Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine
  • Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja osvaja kontinente
  • Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još zaostaju
  • Pepco Group – Izveštaj o poslovanju za treći kvartal

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit