NAJNOVIJE
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Novi propisi: Električni dvotočkaši koji mogu da se kreću...
Cene goriva u Srbiji i dalje najviše u regionu
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Zastareli sistem plaćanja poreza i doprinosa pravi problem kod preduzetnika

by bifadmin 23. април 2025.

U Srbiji danas posluje 137.668 privrednih društava i preko dva i po puta više preduzetnika – njih 351.003, pokazuju podaci Agencije za privredne registre (APR). Broj preduzetnika kontinuirano raste iz godine u godinu, što se može pripisati rastućem trendu samozapošljavanja.

Međutim, iako preduzetništvo postaje sve popularniji oblik poslovanja, birokratske prepreke i administrativni troškovi i dalje otežavaju njihovo poslovanje.

Zastareli sistem plaćanja poreza i doprinosa

Veliki problem preduzetnika u Srbiji je zastareli sistem plaćanja poreza i doprinosa, koji zahteva četiri odvojene uplate na četiri različita računa. Ovakav sistem ne samo da stvara administrativni teret, već i generiše dodatne troškove zbog bankarskih provizija.

– Za razliku od zaposlenih u firmama, gde se porezi i doprinosi plaćaju kroz objedinjenu uplatu na jedan uplatni račun, preduzetnici paušalci i oni koji vode poslovne knjige, a ne isplaćuju ličnu zaradu, svakog meseca moraju da vrše četiri odvojene uplate – za porez na dohodak građana na prihode od obavljanja samostalne delatnosti, doprinose za PIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Kada se to pomnoži sa brojem aktivnih preduzetnika, dolazimo do preko devet miliona uplata godišnje – objašnjava Marija Suzić, savetnica za inovacije i preduzetništvo u NALED-u.

Pored toga što je ovakav sistem nepraktičan, učestale greške pri uplati dodatno komplikuju poslovanje.

-Ako preduzetnik greškom uplati sredstva na pogrešan račun, mora da podnese zahtev za preknjižavanje. Poreska uprava godišnje obrađuje desetine hiljada takvih zahteva, što opterećuje i preduzetnike i samu administraciju. Analiza NALED-a pokazuje da svaki četvrti paušalac i preduzetnik bez lične zarade podnosi zahtev za preknjižavanje, dok je kod onih koji imaju mogućnost objedinjene uplate taj broj tek jedan od sto – ističe Suzić.

Još jedan veliki izazov sa kojim se preduzetnici suočavaju jeste evidentiranje radnog staža. Čak i kada redovno plaćaju poreze i doprinose, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje ne upisuje im staž automatski, već tek nakon prestanka rada. Mnogi preduzetnici nisu upoznati sa tim da moraju podneti zahtev za upis staža, zbog čega neki ostaju bez evidentiranog osiguranja, što kasnije može dovesti do problema prilikom ostvarivanja penzije.

Uvođenje objedinjene uplate za sve preduzetnike

Kako bi se rešili ovi problemi, NALED se već nekoliko godina zalaže za uvođenje objedinjene uplate za sve preduzetnike, i to je jedna od 10 prioritetnih preporuka Sive knjige u nadležnosti Ministarstva finansija (preporuka 1.3). Po uzoru na model koji već funkcioniše za one koji isplaćuju ličnu zaradu, umesto četiri odvojene transakcije preduzetnici bi uplaćivali sredstva na jedan račun, odakle bi se ona automatski raspoređivala na odgovarajuće budžetske stavke.

– Za sprovođenje ove reforme ne bi bile potrebne velike promene – dovoljno je izmeniti Pravilnik o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i uspostaviti protokol između Poreske uprave i Uprave za trezor kako bi se sredstva pravilno knjižila. Time bismo eliminisali višak administracije i omogućili uštede na nivou celog sistema -naglašava Suzić.

Predložene izmene smanjile bi broj uplata za čak 6,9 miliona transakcija godišnje i eliminisale potrebu za preknjižavanjem, čime bi se rasteretili i preduzetnici i Poreska uprava. Takođe, integracijom informacionih sistema Poreske uprave i PIO fonda, doprinosi bi se automatski evidentirali, što bi sprečilo probleme sa upisom staža.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nastavak saradnje Argentine i Novosadskog sajma

by bifadmin 22. април 2025.

Novosadski sajam je, u susret 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, danas posetio ambasador Argentine u Srbiji NJ. E. Osvaldo Marsiko, u pratnji saradnice Jelene Spasojević. Dočekao ih je generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković, sa Borisom Nadlukačem, izvršnim direktorom za sajamsku delatnost.

Nakon prošlogodišnjeg uspeha i dobrih rezultata dveju argentinskih firmi, koje su se predstavile na 91. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, ove godine je najavljen dolazak predstavnika 13 kompanija, kao i članova relevantnih institucija i organizacija. Biće to najveća argentinska delegacija koja će posetiti našu zemlju u skorije vreme. U ovom trenutku se ne zna tačan spisak članova delegacije, ali se zna da su to uglavnom predstavnici proizvođača i distributera poljoprivredne mehanizacije, delova i opreme koji u Novom Sadu, na Poljoprivrednom sajmu, žele da pronađu partnere za proširenje poslovanja.

Kako je rekao ambasador Marsiko oni dolaze na talasu dobrih prošlogodišnjih rezultata, ali su sada i očekivanja veća. Od Poljoprivrednog sajma žele najbolje što mogu da dobiju, a veruju da su Novosadski sajam i rukovodstvo Novosadskog sajma idealna povezna tačka za njih. On je dodao i da će predložiti da Argentina sledeće godine, uprkos mogućim logističkim poteškoćama, organizuje kolektivni nastup svojih kompanija.

Generalni direktor Novosadskog sajma, Slobodan Cvetković je istakao da Novosadski sajam i Poljoprivredni sajam i jesu pravo mesto za povezivanje i uspostavljanje novih kontakata. U tom smislu predloženi su susreti sa nekoliko udruženja, institucija, organizacija i kompanija, kako grupni, tako i oni „jedan na jedan“. Ti sastanci će svakako biti organizovani na obostrano zadovoljstvo, a svakako dobre tačke za nastavak i dosadašnje privredne saradnje Srbije i Argentine. Naglasio je i da će Novosadski sajam učiniti sve što je u moći najstarije sajamske kuće u ovom delu Evrope, da svi susreti proteknu onako kako je i planirano.

Međunarodni poljoprivredni sajam će na Novosadskom sajmu biti održan od 17. do 22. maja.

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvoren 14. NLB Organic konkurs Tri miliona dinara za najbolje projekte iz organske poljoprivrede

by bifadmin 22. април 2025.

Još jedna sezona inovacija, promocije i nagrađivanja najboljih projekata organske poljoprivrede u ukupnom iznosu od tri miliona dinara, stiže sa 14. Organic konkursom NLB Komercijalne banke, koji će ove godine biti otvoren do 31. maja.

Dve glavne nagrade, svaka vredna milion dinara, dodeljuju se za najbolji projekat organske biljne i organske stočarske proizvodnje ili prerade. Pored toga, banka dodeljuje i dve specijalne nagrade od po 500.000 dinara – jednu za mlade poljoprivrednike do 40 godina, a drugu za ženu – lidera u organskoj proizvodnji ili preradi hrane.

Pravo učešća imaju registrovani poljoprivredni proizvođači koji su sertifikovani ili su u procesu sertifikacije za organsku proizvodnju, uključujući i one sa grupnim sertifikatom ili ugovorom sa organizatorom proizvodnje. Prijave se šalju elektronskim putem na organic@nlbkb.rs, sa naznakom „Prijava za 14. NLB Organic konkurs”.

Kao sistemska banka, NLB Komercijalna banka nastavlja da pruža konkretnu podršku poljoprivrednicima koji su izabrali teži, ali održiv način poslovanja. U proteklih 13 godina, konkurs je nagradio brojne projekte sa potencijalom da oblikuju zdraviju i održiviju budućnost. Ova inicijativa deo je šire strategije banke za podršku održivom razvoju i očuvanju prirodnih resursa.

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MaxBet obeležio Dan planete sadnjom šuma

by bifadmin 22. април 2025.

Kompanija MaxBet je povodom Dana planete Zemlje simbolično spojila brigu o ljudima i prirodi – sadnjom 6.000 stabala širom Srbije, uključujući i završnu sadnju na Košutnjaku. Time je svako od 3.000 zaposlenih dobio svoja „kisikova pluća”, a priroda trajnu investiciju u budućnost.

Ovom završnom događaju, osim menadžmenta i zaposlenih, pridružili su se i fudbaleri FK Partizan i FK Vojvodina – klubova koje MaxBet sponzorski podržava. Njihovo učešće potvrđuje da se snažno partnerstvo proteže i van terena – kroz zajedničke ciljeve i vrednosti. Sadnjom stabala koja će rasti decenijama, simbolično je najavljena i zajednička želja MaxBeta i sportskih klubova da i njihova saradnja bude isto tako dugoročna i održiva – poput šuma koje ostaju za generacije koje dolaze.
U okviru velike akcije sadnje MaxBet je ove godine posadio po dve sadnice za svakog od svojih 3.000 zaposlenih, simbolično spajajući brigu o ljudima i odgovornost prema planeti.

Sadnja je realizovana na pažljivo odabranim lokacijama u saradnji sa šumarskim stručnjacima iz JP „Srbijašume”. Na teritoriji Kraljeva, u Gazdinskoj jedinici „Stolovi Ribnica” posađeno je 2.000 sadnica crnog bora. U okolini Niša, u Gazdinskoj jedinici „Mali Jastrebac II” zasađeno je 2.000 sadnica smrče, dok je u okolini Beograda, u Gazdinskoj jedinici „Progarska ada – Crni lug” posađeno 2.000 sadnica hrasta lužnjaka.

Prema stručnim procenama, dva stabla godišnje proizvedu dovoljno kiseonika za potrebe jedne osobe. Sadnjom 6.000 stabala, MaxBet je praktično obezbedio „pluća“ za sve svoje zaposlene, ukazujući na snažnu vezu između zdravlja ljudi i zdravlja prirode.

Ova inicijativa je deo globalnog programa „Uradi više“ (Do More), koji kompanija MaxBet sprovodi kao deo Flutter International grupe. Cilj ovog programa je da se do 2030. godine unaprede životi 10 miliona ljudi širom sveta, kroz podršku lokalnim zajednicama, inicijative za zdravlje i dobrobit, i ulaganjem u održivu budućnost.

„Ova akcija ima poseban značaj za nas. Svako stablo koje smo posadili simbol je naše posvećenosti ljudima koji grade našu kompaniju, ali i odgovornosti prema svetu u kom živimo. U MaxBetu verujemo da posao ne treba da ostavlja trag na prirodu, već da doprinosi njenom očuvanju. Zato ćemo u okviru Flutter inicijative „Uradi više“ nastaviti upravo to – da dajemo i radimo još više za dobrobit naše planete, zajednice i generacija koje dolaze“, izjavio je Savo Bakmaz, generalni direktor kompanije MaxBet.

Sadnjom šuma koje će rasti decenijama, MaxBet ulaže u održivu budućnost svih nas, a saradnja sa JP „Srbijašume“ garantuje da će radove na nezi i održavanju sadnica i budućih stabala sprovoditi stručnjaci ovog preduzeća.

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Koliko su privrednici zadovoljni kurirskim službama?

by bifadmin 22. април 2025.

Dok kurirskim službama kod nas značajno rastu prihodi usled uvećanog obima posla, sve više privrednika se žali da im se gomilaju troškovi zbog neisporučenih pošiljaka. Iz sektora odgovaraju da su pritužbe na kvalitet dostave preuveličane i da kao i svako tržište u razvoju, i ovo mora da preboli dečije bolesti. Koliko je i kakvo tržište dostave u Srbiji ilustruje i podatak da kompanija Amazon u Beču za jedan dan isporuči pošiljaka kao cela Srbija.

Prema poslednjem dostupnom izveštaju Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) za 2023. godinu, obim dostave pošiljaka u Srbiji povećao se za skoro 44%, dok su prihodi u toj delatnosti porasli za više od 32%. Iako se izveštaj RATEL-a za 2024. očekuje tek sredinom tekuće godine, procenjuje se da će rezultati koje su lani ostvarila preduzeća za ovu vrstu usluga daleko nadmašiti one iz 2023.

Razlog je ulazak kineske kompanije Temu na srpsko tržište. Poznavaoci prilika kažu da je od jula prošle godine u Srbiju dnevno ulazilo po 40.000 paketa ovog kineskog onlajn trgovca, da bi se kasnije taj broj ustalio na oko 30.000. Toliko povećanje obima posla nije palo samo na pleća domaćih kurirskih službi, već se prelilo i na korisnike kroz lošiji kvalitet usluga, iako malo ko o tome hoće javno da priča.

Ovu industriju je pogurao i rast kupovina preko interneta. Prošle godine bilo ih je više od 80 miliona, što je rast od skoro 40% i za te namene je potrošeno oko 2,3 milijarde evra, podaci su NBS.

Koncentracija na tržištu jača od konkurencije

RATEL u svom izveštaju ocenjuje da je tržište ekspres usluga u Srbiji oligopolističko, jer pet poštanskih operatera realizuje skoro 98% prometa. Na to je ranije ukazala i Komisija za zaštitu konkurencije, u analizi o tržištu ostalih poštanskih usluga u periodu od 2019. do 2021. godine. Iako je od posmatranog perioda prošlo nekoliko godina, ne bi se reklo da se stanje na tržištu drastično promenilo, jer nije bilo ulazaka novih, većih igrača.

Državni Post expres i dalje je na čelnoj poziciji po učešću u prihodu i dobiti, slede Dexpress koji je možda malo odskočio zahvaljujući tome što ga je u međuvremenu preuzela onlajn platforma Shopster, zatim Aksexpress, Bexexpress i City express. Prema proračunu Komisije, četiri najveća igrača na tržištu imala su udeo od preko 80%, što ukazuje na visoku koncentraciju. Iako je Komisija procenila da nema dominantnog učesnika na tržištu, upozorila je da je državni Post express povlašćen jer je oslobođen PDV-a.

Ipak, tržište se menja i ima još prostora za nove igrače, ocenjuju u eCommerce Asocijaciji Srbije. „Došlo je do velikog pomaka u tom segmentu usluga u poslednjih četiri-pet godina. Kupci očekuju isporuku brzo, zato se pojavljuju i Wolt i Glovo koji dopunjuju segment dan za dan isporuka ili isporuka u naredna dva sata. Pre četiri godine nismo imali nijednu firmu za paketomate, danas imamo tri. Ušao je na tržište GLS, velika međunarodna služba za isporuku, koja radi dostavu do kupaca ali i druge stvari u oblasti logistike“, kaže za B&F Ivan Tanasković, direktor eCommerce Asocijacije Srbije.

Faktura za poštare u štrajku

Vlasnica izdavačkog preduzeća koja preko kurirskih službi pretplatnicima dostavlja mesečnik koji štampa kaže da je situacija gora nego pre desetak ili petnaest godina. Tada je isporuka od danas za sutra bila uobičajena stvar, dok je sada Pošta Srbije to produžila na čak sedam dana. Sa privatnim operaterima je to i po dve nedelje. Svi kubure sa ljudima. Kurirske službe za kuririma, pošta sa poštarima. A usluga je sve lošija.

Najveći problem je što neki korisnici dobiju primerak a neki ne, pri čemu je dokazivanje zbog čega plaćena pošiljka nije stigla na željenu adresu mukotrpno i potpuno jalovo. Pošta Srbije se pravda da nema dovoljno ljudi, a njene službe prebacuju odgovornost jedna na drugu. Za vlasnicu izdavačke kuće to je dupli trošak, jer se novi primerak šalje preporučeno i po dvostruko višoj ceni. Onda je skuplja dara nego mera, jer samo troškovi slanja premašuju cenu časopisa. Vrhunac bezobrazluka bila je po njenim rečima odluka Pošte da uredno ispostavi fakturu a zatim i opomenu za usluge koje nikada nisu izvršene jer su poštari bili u štrajku.

Ivan Tanasković, međutim, smatra da se problemi sa dostavom pošiljki preuveličavaju. Naime, podaci koji nisu javni ali su dostupni zainteresovanim stranama, firmama koje koriste usluge dostave i preduzećima koja vrše te usluge, pokazuju da se neisporučene pošiljke mere u promilima u odnosu na ukupan broj isporuka. Druga je stvar, kaže Tanasković, što se uvek mnogo više komentariše jedan negativan primer, nego sto pozitivnih.

Da je potrebno više razumevanja na obe strane smatra i direktorka logistike i onlajn prodaje N Sporta Dijana Filipović. Ona je na nedavnoj konferenciji Retail horizons u Beogradu kazala da je i na njima, kao trgovcima, da krajnjem kupcu približe probleme koje ima kurirska služba kako bi isporučila proizvod na vrata. „Svako od nas želi da dobije proizvod na kućnu adresu, ali to nekada zaista nije moguće“.

Platiš od danas za sutra, dobiješ za pet dana

Koliko je tolerancije u tom smislu potrebno? Vlasnica jednog razvijenog onlajn šopa za B&F kaže da kvalitet usluge veoma varira čak i kod istih pružaoca usluga. „Ako je naš stalni kurir na bolovanju ili odmoru, eto problema u najavi. Mi u firmi imamo procedure. Ako kurir ne dođe do 15 časova zovemo ga, ako se ne javi zovemo kontrolora, ako se ne javi on, zovemo upravnika. Dobiti korisničku službu na zvaničnim kontaktima nekad je nemoguća misija, ali kada se uputi zvanična reklamacija putem mejla, onda se stvari polako i reše“.

Ona napominje da rade sa svim najvećim kurirskim službama i sa Poštom uglavnom imaju pozitivna iskustva, izuzimajući povremene štrajkove koji traju i više nedelja, veliku fluktuaciju radne snage i ad hoc poskupljenja. DHL pruža visok kvalitet usluga, a kako na našem tržištu nema ravnopravnog konkurenta drži i jako visoke cene. Naša sagovornica smatra da se u uslovima značajno veće potražnje od ponude za ovom vrstom usluge, cene donekle mogu i razumeti. Međutim, razumevanja ponestaje kada dostavljač probije garantovane i plaćene rokove isporuke, pa se usluga od danas za sutra produži za tri ili pet dana. Ili pošiljka nikada ne stigne. A sve to utiče na rast troškova i preliva se na poslovanje.

Iako se privreda žali na visoke cene kurirskih službi, podaci konsultantske kuće PwC pokazuju da su one kod nas niže nego u celoj jugoistočnoj Evropi, osim za usluge dostave direktno do paketomata. Treba, ipak, istaći da je ovo analiza u apsolutnim iznosima i da nije prilagođena prihodima po glavi stanovnika, niti prosečnim primanjima.

Da ima i onih koji su zadovoljni saradnjom sa dostavljačima, pokazuje primer Ane Nešić, vlasnice onlajn prodavnice domaće hrane, Ona pohvalno govori o kvalitetu rada jedne manje kurirske službe, koja dostavlja pošiljke samo u Beogradu. Nešić navodi da iako njihovi proizvodi zahtevaju hladni lanac, pojedinačna dostava košta 380 dinara, što je manje od cene najobičnije dostave Pošte Srbije od 420 dinara. „Niži su nam troškovi dostave, nemamo problema da kuriri neće da dostave hranu do vrata, vraćaju se više puta, može da se promeni adresa“, nabraja Nešić.

Najava dolaska i drugog kineskog onlajn trgovca Shein, o kojoj se šuška u poslovnim krugovima, kao i planovi domaćeg Ananasa navode na zaključak da će se kurirske službe u Srbiji razvijati kako bude odgovaralo velikima. A koliko je i kakvo tržište dostave u Srbiji ilustruje i podatak koji je na pomenutoj Retail horizons konferenciji izneo Dušan Kovačević, koji je radio za Amazon u Beču a sada razvija dostavu u Ananasu. „Cela Srbija ima potencijal od 300.000 pošiljaka na dan, mi smo u Beču dnevno radili 250.000 do 300.000 pošiljaka. Jedna firma unutar jednog grada je dostavila pošiljaka koliko celokupna naša država“. Samo još da Srbija postane kao Amazon.

Jelena Stjepanović

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Curology, Unsplash

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

JYSK dostigao veliki cilj: Svi proizvodi od drveta, kartona i papira dolaze isključivo iz održivih izvora

by bifadmin 22. април 2025.

Danski maloprodajni lanac JYSK ostvario je jedan od svojih najvažnijih ciljeva u oblasti održivosti – svi novonabavljeni proizvodi i ambalaža od drveta, kartona i papira potiču isključivo iz FSC®-sertifikovanih izvora (FSC® N001715).

FSC sertifikat garantuje da drvo dolazi iz šuma kojima se upravlja odgovorno – zadovoljavaju se trenutne potrebe za ovim resursom, a istovremeno se čuva zdravlje šuma i njihova dostupnost budućim generacijama kroz plansku seču, obavezno pošumljavanje, zaštitu biodiverziteta i brigu o zemljištu i vodenim resursima.

Kao dugogodišnji član FSC Danska, još od 2006. godine, JYSK ovim značajnim korakom potvrđuje svoju posvećenost odgovornom upravljanju šumama. Postizanje 100% FSC sertifikacije predstavlja važan doprinos očuvanju životne sredine i prirodnih resursa za generacije koje dolaze.

Održiviji uzgoj pamuka

Pored fokusiranja na proizvode od drveta, JYSK aktivno promoviše održive prakse u lancu snabdevanja tekstilom. Kroz partnerstvo sa inicijativom Better Cotton, JYSK podržava uzgoj pamuka koji je bolji i za životnu sredinu i za zajednice koje ga uzgajaju.

Better Cotton inicijativa podrazumeva upotrebu manje štetnih hemikalija poput pesticida i veštačkih đubriva, čime se smanjuje zagađenje zemljišta i voda. Takođe, promoviše efikasnije korišćenje vode – ključno za očuvanje ovog dragocenog resursa – dok farmeri koji su deo inicijative primenjuju održivije prakse koje čuvaju zdravlje zemljišta i biodiverzitet.

Podrška lokalnoj zajednici

Podrška lokalnim zajednicama jedan je od glavnih JYSKovih društveno-odgovornih ciljeva, a posebna pažnja posvećena je inicijativama koje povezuju ljude i prirodu.

Kroz projekte poput „JYSK za moj zeleni grad“, koji uključuju ozelenjavanje gradskih sredina i unapređenje prostora škola i vrtića, kao i kroz interne edukacije zaposlenih na temu održivosti, JYSK kontinuirano sprovodi aktivnosti koje doprinose razvoju zajednica, povezuju zaposlene i građane i inspirišu odgovorniji stil života.

Stalna posvećenost održivosti

Kroz 100% FSC sertifikaciju za drvo, karton i papir, partnerstvo sa Better Cotton inicijativom, OEKO-TEX® sertifikate, usvajanje ciljeva inicijative Science Based Targets i lokalne ekološke aktivnosti, JYSK dosledno pokazuje svoju trajnu posvećenost održivom poslovanju.

Ove prakse oslikavaju osnovnu misiju JYSKa – da ponudi kvalitetne proizvode generacijama, uz snažan osećaj odgovornosti prema životnoj sredini i zajednicama u kojima posluje. JYSK će i ubuduće nastaviti da integriše održivost u sve aspekte poslovanja i aktivno doprinosi stvaranju zelenije i odgovornije budućnosti.

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviVesti

Zašto su dividende pale?

by bifadmin 22. април 2025.

Kada se desi veliki pad tržišta, ulagači obično utehu traže u psihoterapijskim floskulama industrije („sve su to dobre firme“, „brzo će se to vratiti“) ili u stabilnom delu prihoda portfelja koji se ogleda u dividendama.

No, iako su dividende postojane i prilično predvidljive, ostaje činjenica da ovaj drugi deo zarade od investiranja (pored kapitalne dobiti) postaje sve manje značajan. Dividendni prinos američkog indeksa S&P 500 nakon svetske krize u proseku je manji od dva odsto, a trenutno iznosi tek oko 1,4 odsto.

Nisu oduvek dividende na američkom tržištu predstavljale zanemarljiv prihod ulagača. Do 60-ih godina prošlog veka prinos se nikada nije spuštao ispod tri odsto, tačnije, česte su bile godine sa dividendama od 5-6 odsto. U kasnijih par decenija obeleženih inflacijom u proseku su dividendne zarade bile oko četiri odsto, da bi se prinosi naprasno spustili na današnje nivoe od 90-ih godina.

Glavni činioci niskih dividendi bili su početak meke monetarne politike Fed-a koja je donela obilje para i znatno viša vrednovanja kompanija, ali i stupanje na scenu tehnoloških kompanija koje su orijentisane na rast, a ne na raspodelu dobiti. Takođe, poreski tretman stimulisao je sticanje sopstvenih akcija naspram isplate dividendi.

Evropske akcije, u poređenju, i dalje ulagačima donose značajno veći deo zarade putem dividendi. Tako nemački DAX, uprkos činjenici da tuče indeks S&P 500 od početka godine oko 15 procentnih poena, nosi dividendni prinos od oko 2,4 odsto.

Iako nemačku privredu potresaju kriza, pa i tektonske promene u pojedinim njenim bitnim delovima poput auto-industrije, članice indeksne korpe isplatiće ove godine za tri odsto veću dividendu nego lani, u visini od oko 51,6 milijardi evra.

Blog napisao Nenad Gujaničić, Momentum Securities ad Novi Sad

Foto: Pixabay

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

BRIKS planira da oslabi američki dolar lansiranjem novog platnog sistema

by bifadmin 22. април 2025.

Novi mehanizam plaćanja značajno će uzdrmati finansijska tržišta a većina trgovinskih sporazuma mogla bi se obavljati kroz alternativne metode plaćanja

BRIKS alijansa planira da oslabi dominaciju američkog dolara lansiranjem novog platnog sistema.

U narednoj deceniji moglo bi doći do potpune promene paradigme u načinu na koji zemlje obavljaju prekogranične transakcije. Globalna trgovina mogla bi da se suoči s revolucionarnim promenama u kojima američki dolar više neće biti neophodan za poravnanje plaćanja, prenosi Investitor.

Lavrov potvrdio: Novi sistem uskoro

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov potvrdio je da BRIKS aktivno radi na formiranju novog platnog sistema. Novi mehanizam razlikuje se od postojećih i mogao bi značajno da uzdrma finansijska tržišta.

Američki dolar neće imati nikakvu ulogu u međunarodnim transakcijama, a većina trgovinskih sporazuma mogla bi se realizovati kroz alternativne metode plaćanja.

Otvoren i za zemlje van BRIKS-a

Lavrov je istakao da BRIKS razvija platni sistem koji će omogućiti svim državama da obavljaju trgovinske transakcije bez upotrebe dolara. Transakcije će se moći obavljati u lokalnim valutama, a novi sistem neće uključivati američki dolar ni u kom obliku.

To znači da čak i zemlje koje nisu članice BRIKS-a mogu koristiti ovaj sistem za poravnanje trgovinskih sporazuma.

– Postoji više inicijativa koje se trenutno razmatraju unutar BRIKS formata. Jedna od njih je brazilski predlog za stvaranje alternativne platne platforme, na čijem razvoju se već radi. Uveren sam da će i zemlje izvan BRIKS-a imati pristup tim mehanizmima kada budu implementirani – izjavio je Lavrov.

Ministar je takođe naglasio da novi sistem neće zavisiti od SWIFT mreže kojom dominiraju SAD i Evropa.

– Postoji prilika za formiranje platnih platformi nezavisnih od spoljnog uticaja. Jedan primer je finansijski sistem za razmenu poruka Centralne banke Rusije. On je efikasan i funkcioniše bez oslanjanja na SWIFT – zaključio je Lavrov.

Izvor: Investitor.me
Foto: Pixabay

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija plaća visoku cenu zaduživanja

by bifadmin 22. април 2025.

Prosečna kamatna stopa po kojoj se Srbija zaduživala prošle godine iznosila je 4,1 odsto, što je drastično više u poređenju sa prosekom Evropske unije gde je iznosila 2,3 odsto, i evrozone, gde je bila 2,2 odsto.

Prema podacima iz AMECO baze, samo Mađarska (6,9 odsto), Poljska (4,5 odsto) i Rumunija (4,2 odsto) imale su prošle godine više kamate od Srbije, dok je većina drugih evropskih zemalja plaća duplo, pa čak i trostruko niže kamatne stope.

Šta to znači u praksi? Država, kao i građani, uzima kredite za različite potrebe – za izgradnju škola, bolnica, puteva, pruga. U slučaju Srbije, predstoje i značajne investicije u infrastrukturu za Specijalizovanu izložbu „Ekspo 2027“. Što je kamata viša, više novca država mora da izdvaja samo za njenu otplatu, a manje ostaje za konkretne projekte i javne potrebe.

Srbija među zemljama sa najskupljim zaduživanjem

Iako Srbija trenutno ne duguje mnogo, s obzirom na to da je njen javni dug ispod 50 odsto BDP-a, što nije slučaj u mnogim evropskim državama, ona ipak plaća visoku cenu zaduživanja.

Po pravilu, banke i investitori smatraju da je rizičnije pozajmljivati novac zemljama koje imaju ekonomske izazove, političku nestabilnost ili nepredvidivu ekonomsku politiku. To pokazuje da je zaduživanje za Srbiju skuplje, jer tržišta traže veću cenu da bi pokrila rizik.

Glavni broker Momentum Securities Nenad Gujaničić izjavio je za Danas da je kamatna stopa koju neka zemlja plaća rezultat većeg broja faktora.

„Kada su u pitanju države, cena zaduživanja ne zavisi samo od udela javnog duga u BDP-u, premda je jasno da manje opterećenje pozitivno utiče na cenu duga. Najvažniji faktori su kreditni rejting zemlje i ocena investitora u pogledu sposobnosti emitenta da kontinuirano i uredno servisira zaduženje“, objasnio je Gujaničić.

Na pitanje, da li možemo očekivati dalji rast kamatnih stopa, Gujaničić kaže da će trend domaćih kamata u velikoj meri zavisiti od generalnog nivoa kamata na globalnom nivou, a na njega u velikoj meri, kako je istakao, utiču inflatorni pritisci.
„Stoga, nastavak trenda smanjenja kamata ECB-a pozitivno utiče na cenu budućeg zaduživanja Srbije, dok su na negativnoj strani i dalje povišeni inflatorni pritisci u našoj zemlji, politička nestabilnost, kao i neodrživost domaćeg privrednog modela koji se zasniva na prevelikim državnim investicijama i stranim ulaganjim“, rekao je Gujaničić.

Šta još pokazuju podaci?

Osim što podaci iz AMECO baze pokazuju da Srbija plaća visoku kamatu zaduživanja u poređenju sa EU, ovi podaci pokazuju da, s druge strane, Srbija ima umereni javni dug u odnosu na BDP.

Javni dug Srbije iznosio je na kraju prošle godine 47,5 odsto BDP-a, što je značajno niže od proseka Evropske unije (82,4 odsto), a posebno od evrozone, gde je dug dostigao 89,1 odsto.
Evropske zemlje koje su najmanje zadužene su Estonija (23,2 odsto), Bugarska (24,5 odsto), Luksemburg (27,5 odsto), Danska (31 odsto) i Švedska (32,8 odsto).

Najzaduženija evropska zemlja i dalje je Grčka čiji javni dug iznosi 153,1 odsto BDP-a, iza nje Italija sa 136,6 odsto, Francuska sa 112,7 odsto, Belgija sa 103,4 odsto i Španija sa 102,3 odsto.

Međutim, uprkos visokim dugovima, sve ove zemlje plaćaju niže kamatne stope od Srbije, jer tržišta imaju više poverenja u njihove ekonomije.

Na primer, Nemačka ima javni dug od 63 odsto BDP-a – više nego Srbija – ali plaća samo 1,7 odsto kamatu. Francuska ima preko 110 odsto BDP-a javnog duga, ali njena kamata je samo dva odsto.
Kada je reč o zemljama Centralne i Istočne Evrope, sa kojima se Srbija često poredi, njihova prosečna kamatna stopa prošle godine iznosila je 3,3 odsto, što je i dalje niže od Srbije, ali pokazuje da je taj region rizičniji od Zapadne Evrope.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Cohesity Gaia prednjači u AI-pokretanim uvidima iz lokalnih rezervnih kopija podataka

by bifadmin 22. април 2025.

Izgrađeno pomoću NVIDIA AI-a, rešenje kompanije Cohesity donosi validirane referentne arhitekture za korišćenje s platformama Cisco UCS, Hewlett Packard Enterprise i Nutanix

Cohesity, lider u rešenjima za bezbednost podataka pogonjenim veštačkom inteligencijom (VI), proširuje Cohesity Gaia, kompanijskog asistenta za otkrivanje znanja preduzeća, kako bi među prvima u industriji omogućio VI-pogonjeno pretraživanje koje radi s lokalno uskladištenim rezervnim kopijama podataka. Rešenje će biti dostupno za upotrebu na Cisco UCS, HP Enterprise (HPE) i Nutanix platformama. Ovo proširenje mogućnosti Cohesity Gaia asistenta će omogućiti preduzećima da dobiju uvide koje generiše VI otključavajući pun potencijal lokalno pohranjenih rezervnih podataka.

Kako preduzeća sve više usvajaju hibridne strategije oblaka, mnogi više vole da vredne, kritične podatke sačuvaju u svojim prostorijama, kako bi ispunili zahteve u vezi s bezbednošču, usklađenosti i performansama. Proširivši Cohesity Gaia da radi s podatcima koji se čuvaju u prostorijama omogućava preduzećima da iskoriste više od visokokvalitetnih podataka, kao i da imaju punu kontrolu nad svojom infrastrukturom.

“Mnogi naši klijenti zahtevaju VI rešenje za lokalna okruženja. Ovo rešenje im omogućava da zadrže potpunu kontrolu nad osetljivim podacima, a istovremeno imaju koristi od generativnih AI mogućnosti”, rekao je Sanjai Poonen, predsednik i izvršni direktor kompsnije Cohesity. “Postavljanjem Cohesity Gaia u lokalna okruženja, oni mogu iskoristiti moćnu inteligenciju podataka direktno u svom okruženju i ne brinuti o tome da bilo koji deo tih podataka napušta njihovu infrastrukturu.”

Koristeći NVIDIA ubrzano računarstvo i NVIDIA AI Enterprise softversku platformu – uključujući NVIDIA NIM mikroservise i NVIDIA NeMo Retriever – asistent za otkrivanje Cohesity Gaia donosi moć generativne AI u rezervne kopije podataka i arhive. Cohesity Gaia omogućava korisnicima da oslobode nove nivoe uvida, efikasnosti, inovacija i rasta.

“Pristup podacima je ključna osnova za izgradnju naprednih VI sistema, uključujući agentsku VI”, rekao je Pat Lee, potpredsednik, Strateška partnerstva preduzeća, NVIDIA. “Integrišući NVIDIA NIM mikroservise i NeMo Retriever u Cohesity Gaia, preduzeća mogu iskoristiti uvide vođene veštačkom inteligencijom direktno u svojoj infrastrukturi kako bi očuvala dostupnost podataka i sigurnost dok otključavaju nove nivoe inteligencije.”

Proširenje Cohesity Gaia na lokalna okruženja označiće značajnu prekretnicu u upravljanju podacima preduzeća pokretanim VI-om. Ključne prednosti rešenja uključuju:

Potpunu kontrolu i sigurnost – omogućavajući preduzećima da zadrže potpunu kontrolu nad rezervnim podacima dok istovremeno mogu da koriste VI za izvlačenje značajnih uvida.

VI visokih performansi sa NVIDIA ubrzanim računarstvom – pruža brzinu, tačnost i efikasnost VI mogućnosti koristeći ubrzano računarstvo

Višejezično indeksiranje i zadavanje upita – omoguća globalnim preduzećima da pretražuju i analiziraju podatke na više jezika.

Prilagodljiva i skalabilna infrastruktura – olakša korisnicima da prilagode svoje okruženje za inteligenciju podataka specifičnim poslovnim potrebama.

Referentne arhitekture – obezbeđu preskriptivan način za preduzeća da primene rešenje lokalno na više hardverskih platformi.

Unapred upakovani lokalni LLM-ovi – eliminišu potrebu za bilo kakvim korisničkim rezervnim podacima da se prenose u oblak.

Optimizovana arhitektura – omogućava efikasno pretraživanje količina podataka na nivou petabajta.
Kupci poput JSR Corporation, međunarodne istraživačke i proizvodne kompanije, procenjuju prednosti korišćenja lokalnog rešenja Cohesity Gaia.

“Sa istraživačkim centrima na mnogim lokacijama, naši istraživači govore različite jezike. Želimo da budemo u mogućnosti da koristimo generativnu VI da pogledamo kroz godine naših podataka kako bismo otkrili uvide koji mogu ubrzati stopu našeg istraživanja i otkrića”, rekao je Rian Reed, šef IT-a, JSR Corporation. “Cohesity koristi NVIDIA AI Enterprise softver i stručnost kako bi to omogućila lokalnim VI rešenjem koje koristi naše kolektivno znanje.”

Cohesity sarađuje s liderima u oblasti bezbednosti podataka, infrastrukture i AI industrije kako bi Gaia doveo u preduzeća širom sveta. Cisco, HPE i Nutanix će biti među organizacijama koje mogu ponuditi Cohesity Gaia softver sa svojim full stack rešenjima. Cohesity i Cisco će potvrditi i implementirati Cohesity Gaia softver na Cisco AI POD-ovima – plug &-play VI infrastrukturnim stekovima koji integrišu računarstvo, skladištenje, umrežavanje i NVIDIA AI Enterprise kako bi pojednostavili usvajanje sa skalabilnom, efikasnom i za budućnost spremnom implementacijom. Cohesity i HPE će raditi zajedno na validaciji i implementaciji Cohesity Gaia softvera na HPE Private Cloud AI, rešenju zasnovanom na oblaku po sistemu “ključ u ruke” koje je razvijeno u saradnji sa NVIDIA-om.

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine
  • Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja osvaja kontinente
  • Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još zaostaju
  • Pepco Group – Izveštaj o poslovanju za treći kvartal

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit