NAJNOVIJE
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i naukaVesti

Zabrinjavajući porast sajber pretnji prerušenih u fajlove povezane sa igrom Robl

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Uoči Dana sigurnijeg interneta koji se ove godine obeležava 11. februara, stručnjaci kompanije Kaspersky istakli su sve veće rizike sa kojima se deca suočavaju na mreži analizirajući pretnje povezane sa jednom od najpopularnijih gejming platformi — Roblox.

Stručnjaci su ukazali na zabrinjavajući porast sajber pretnji prerušenih u fajlove povezane sa igrom Roblox: njena ogromna popularnost učinila ju je unosnom metom za sajber kriminalce, pri čemu je kompanija Kaspersky samo tokom 2024. godine otkrila više od 1,6 miliona pokušaja sajber napada prerušenih u fajlove povezane sa ovom igrom.

Sa milionima aktivnih korisnika svakog meseca, Roblox je više od igre – to je digitalno igralište gde se deca širom sveta povezuju i istražuju imerzivne digitalne svetove. Korisnički generisan sadržaj na platformi čini je idealnim okruženjem za kreativnost, ali i za zloupotrebu. Pošto mnogi igrači aktivno traže načine da prilagode svoje gejming iskustvo, oni često nesvesno preuzimaju zlonamerne fajlove koji ugrožavaju njihovu bezbednost.

Ogromna popularnost igre među mlađom publikom pretvorila ju je u unosno lovište za sajber kriminalce koji malver sakrivaju u modove, čitove ili generatore besplatne valute za igru.

Tokom 2024. godine, kompanija Kaspersky je registrovala 1.612.921 napad prerušen u fajlove u vezi sa igrom Roblox. Najveći broj napada zabeležen je u avgustu (179.286), zatim u septembru (160.116) i oktobru (151.638).
Jedna od najčešćih prevara u gejmingu je ponuda za dobijanje valute u igri. U jednoj od otkrivenih prevara, od korisnika se traži da unese svoj ID ili korisničko ime i izabere željenu platformu (Android, iOS, Windows, PlayStation, Xbox ili Nintendo), stvarajući iluziju zvaničnog multi-platformskog alata. Ispod toga, lažni pratilac aktivnosti prikazuje nedavne transakcije navodnih igrača koji su već dobili Robux, dodatno jačajući verodostojnost prevare.

Zaštita digitalne sigurnosti važnija nego ikad

Kada igrač nastavi, zahteva se da završi razne „verifikacione“ zadatke ili ankete kako bi osvojio nagradu, koja može biti novi iPhone, PlayStation itd. Međutim, da bi primio nagradu, igrač mora da plati dostavu. Nakon što izvrši uplatu, žrtva gubi novac i ne dobija nagradu.

„Dan sigurnijeg interneta podseća nas da je zaštita digitalne sigurnosti važnija nego ikad, posebno za mlade gejmere koji su česte mete sajberkriminalaca,“ kaže Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu. „Sajber kriminalci neprestano razvijaju svoje taktike, a kako bismo zaštitili decu koja aktivno istražuju digitalni svet, moramo učiniti sajber bezbednost ključnim delom njihovog odrastanja. Promovisanjem sajber higijene, korišćenjem pouzdanih bezbednosnih rešenja i podučavanjem osnovama, poput uključivanja dvofaktorske autentifikacije, možemo stvoriti bezbednije onlajn okruženje u kojem deca mogu uživati u omiljenim igrama bez straha od prevara.“

 

7. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Najveće poslovno okupljanje u Jugoistočnoj Evropi: Konferencija „Biznis priče“ 2. i 3. aprila u Novom Sadu

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Najveća biznis konferencija u Jugoistočnoj Evropi „Biznis priče“ biće održana 2. i 3. aprila u Master hali Novosadskog sajma i okupiće preko 2.000 preduzetnika i preduzetnica. Posetioce očekuje više od 20 predavanja istaknutih domaćih i svetskih biznis lidera i liderki, tematske radionice sa stručnjacima, organizovano umrežavanje, kao i dve „Dance & Connect“ žurke.

Ovo veliko okupljanje, koje je transformisalo regionalnu poslovnu scenu, osnovao je digitalni preduzetnik, edukator i voditelj podkasta „Biznis priče“ Vladimir Stanković, dok je organizator događaja BIT Events. Ulaznice su u prodaji na konferencija.biznisprice.com. Moguće je uživo i online praćenje događaja.

Sve teme „Biznis priča“ posvećene su razvoju i unapređivanju poslovanja, kao i alatima potrebnim za to, poput prodaje, marketinga i veštačke inteligencije. Ovo okupljanje donosi najsvežije aktuelnosti iz sveta biznisa, finansija i prodaje.

Prvi objavljeni govornici su selektor reprezentacije Srbije Svetislav Kari Pešić, psihoterapeut TA Centra dr Zoran Milivojević, osnivač i direktor cake.com Nenad Milanović, osnivač i predsednik Communis-a Ivan Stanković, predsednica i suosnivačica Happiest Baby Nina Montée Karp, marketing ekspert Stefan Gajić, korporativni trener i timski kouč Petar Kosovac, kreativni direktor i suvlasnik Bruketa & Žinić & Grey Davor Bruketa, izvršni direktor i konsultant za veštačku inteligenciju u Datablooz Luka Aničin, zatim osnivač podkasta i konferencije „Biznis priče“ Vladimir Stanković. Moderatorka konferencije biće Marija Kilibarda. Uskoro će biti objavljeno još domaćih, ali i međunarodnih predavača.

„Konferencija ’Biznis priče’ je idealno okruženje za upoznavanje potencijalnih klijenata, investitora i saradnika. Zapitao sam se zašto u Srbiji ne postoji biznis konferencija sa zanimljivim gostima, organizovanim umrežavanjem i dobrim provodom… Odgovor nisam našao i zato sam odlučio da napravim baš takvu konferenciju“, poručuje osnivač Vladimir Stanković.

Nakon dva izdanja, konferencija „Biznis priče“ stekla je status regionalnog biznis događaja godine, koji okuplja biznis stručnjake različitih profila, sa ciljem deljenja znanja, iskustava i međusobnog umrežavanja. Baš u cilju dragocenog povezivanja, za sve učesnike konferencije obezbeđena je aplikacija Biznis priče, koja će omogućiti kontaktiranje potencijalnih klijenata i partnera pre, tokom i nakon događaja. Cilj aplikacije je da olakša umrežavanje učesnika, a u cilju maksimalnog korišćenja benefita događaja.

Standard, Livestream i VIP (Premium) ulaznice dostupne su na sajtu konferencija.biznisprice.com. Kapaciteti su ograničeni, a na raspolaganju je i grupna akcija 4 + 1 – na četiri ulaznice, peta je gratis.

Osnivač konferencije Vladimir Stanković je autor i domaćin najgledanijeg biznis podkasta u regionu „Biznis priče“. Vodi i agenciju VLADSDIGITAL, specijalizovanu za kreiranje i prodaju digitalnih proizvoda. Zajedničko za sve njegove projekte je to da ih je pokretao sa minimalnim budžetom ili bez njega. Kako navodi, to je moguće samo u online svetu, zbog čega je i zavoleo online preduzetništvo i ostao u njemu. Kao strastveni promoter preduzetništva i inovacija, posvećen je otkrivanju i deljenju inspirativnih priča najuspešnijih pojedinaca iz sveta biznisa.

7. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lokalac na internetu podržao Matematičku gimnaziju: Donacija omogućila posetu CERN-u

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije“ (RNIDS) nastavlja da ulaže u budućnost mladih talenata i podržava njihova dostignuća.

U 2024. godini, sredstva dobijena prodajom kolekcije „Lokalac na internetu“ donirana su Matematičkoj gimnaziji, što je omogućilo stručnu posetu Evropskoj laboratoriji za nuklearna istraživanja – CERN.

Od 27. do 31. januara, desetoro izuzetnih đaka Matematičke gimnazije, zajedno sa direktorkom Mirjanom Katić i profesorkom Bojanom Matić, imalo je priliku da boravi u CERN-u u Ženevi. Tokom boravka, učenici su prisustvovali predavanjima i obišli ključne naučne objekte, uključujući prvi akcelerator SC, ATLAS Control Room, fabriku Antimaterije, Data centar, CMS i ATLAS eksperimente, Science Gateway i radionicu Cloud Chamber.

Značaj putovanja za učenike

Poseta CERN-u je jedinstveno iskustvo za mlade talente iz Matematičke gimnazije, omogućavajući im da se upoznaju sa vrhunskim naučnim istraživanjima i tehnologijama koje oblikuju budućnost nauke. Ova prestižna institucija povezuje naučnike iz celog sveta, a direktan kontakt sa takvim okruženjem ima neprocenjiv obrazovni i motivacioni značaj za mlade matematičare i fizičare.
Tokom posete, đaci su imali priliku da razgovaraju sa vodećim naučnicima, steknu praktične uvide u oblasti savremene fizike, programiranja, inženjerstva i analize podataka, te sagledaju mogućnosti za dalje školovanje i profesionalni razvoj.

Dugoročni uticaj na mlade talente

Ovo iskustvo će imati direktan uticaj na dalji razvoj đaka, njihovu motivaciju i postignuća. Kontakt sa vrhunskim naučnicima i uvid u aktuelna istraživanja može ih dodatno podstaći na dublje istraživanje nauke i učešće u međunarodnim naučnim projektima i olimpijadama.

Poseta CERN-u će im pomoći da povežu školsko znanje sa realnim naučnim problemima, što će im omogućiti lakše razumevanje i primenu naučnih koncepata u daljem obrazovanju i budućoj karijeri.

Zašto je RNIDS podržao ovu inicijativu?

Fondacija Registar nacionalnog internet domena Srbije prepoznala je važnost ulaganja u obrazovanje i nauku, te je donacija usmerena ka podršci mladim talentima. Odluka da se sredstva od prodaje kolekcije „Lokalac na internetu“ iskoriste za ovo putovanje doneta je sa ciljem da se omogući dugoročni razvoj mladih naučnih nada Srbije.

Ova donacija nije samo podrška pojedinačnim učenicima, već investicija u budućnost nauke i obrazovanja u Srbiji. Mnogi od ovih mladih talenata će nastaviti da se bave naukom, a neki od njih će se jednog dana vratiti u CERN kao istraživači, doprinoseći novim otkrićima i inspirisanju novih generacija.

Lokalac misija se nastavlja

RNIDS nastavlja da pruža podršku lokalnoj zajednici. Uskoro će biti objavljena nova kolekcija „Lokalac na internetu“, koju dizajnira poznati domaći brend Dechkotzar, koji je i partner na ovom projektu. Zarada od prodaje nove kolekcije biće donirana Udruženju “Lice ulice”. Svi zainteresovani će kupovinom proizvoda iz Lokalac asortimana moći da doprinesu budućim inicijativama koje podržavaju i pomažu one kojima je pomoć potrebna.

7. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Zagađenje mozga plastikom kroz godine raste

by bifadmin 7. фебруар 2025.

„U našem mozgu postoji mnogo više plastike nego što bih ikada zamislio ili bi mi bilo prijatno da pomislim.“ Ovo je izjavio profesor Metju Kempen sa američkog Univerziteta u Nju Meksiku povodom nove studije koja je pokazala rapidni rast količina mikroplastike u mozgu.

Njegov tim analizirao je prisustvo mikroplastike u mozgu, jetri i bubrezima kod ukupno 52 preminule osobe iz Nju Meksika – 28 u 2016. i 24 u 2024. godini, prenosi Klima101 na svojoj LinkedIn stranici.

Ne samo da su koncentracije mikroplastike u mozgu bile za 50% više u 2024. nego osam godina ranije, već su bile alarmantno veće u odnosu na količine u bubrezima i jetri: izmereno je u proseku čak 4.917 mikrograma plastike po gramu tkiva mozga u 2024.

To je preko deset puta više nego u bubrezima i jetri.

Naučnici su analizu proširili podacima iz mozga ljudi koji su umrli u periodu 1997-2013. na američkoj istočnoj obali. Čak i ovaj prošireni set podataka pokazao je isto: zagađenje mozga plastikom kroz godine raste.

Mozak, jetra i bubrezi nisu jedini delovi ljudskog tela zagađeni mikroplastikom. Sitne čestice plastike su pronađene i u krvi, plućima, placenti i majčinom mleku, koštanoj srži, testistima, spermi… – navodi Klima101.

Iako se zasad malo zna kako mikroplastika utiče na ljudsko zdravlje, jedna ranija studija povezala je njeno prisustvo u krvnim sudovima sa rizikom od moždanog i srčanog udara. Druga, novija studija otkriva znatno veće zagađenje mikroplastikom u placenti prevremeno rođenih beba.

Zagađenje našeg organizma mikroplastikom potiče iz rastuće zavisnosti čovečanstva od plastike. Dva su njena osnovna izvora: mikroplastika je nastala u samoj proizvodnji za namenske artikle poput pilinga i pasti za zube ili razgradnjom plastičnog otpada koji nije adekvatno skladišten.

Izvor: Klima101

Foto: Pixabay

7. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

„Borba“ otišla u stečaj

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Privredni sud u Beogradu otvorio je postupak stečaja na Grafičkim preduzećem Kompanija štamparija Borba a.d. Beograd, a kao razlog navedena je „preteća nesposobnost plaćanja“.

Za stečajnog upravnika imenovana je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, a prvo poverilačko ročište održaće se 4. marta.

Podsetimo, skupština akcionara Štamparije Borba većinski je na vanrednoj sednici 5. decembra prošle godine podržala odluku da rukovodstvo te kompanije podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka zbog postojanja stečajnog razloga – preteće nesposobnosti plaćanja, piše eKapija.

Ministarstvo privrede objavilo je 2023. godine javni poziv za za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za učestvovanje u postupku privatizacije grafičkog preduzeća kompanija Štamparija Borba ad Beograd.

Ukupna vrednost kapitala firme procenjena je na kraju 2021. godine na 254,36 miliona dinara.

Tada je navedeno da Republika Srbija u kompaniji ima 37,49% kapitala, PIO fond 31,54%, RFZO 12,65%, Grad Beograd 8,15% i ostali 10,15%.

Inače, Štamparija Borba bila je većinski vlasnik Kompanije Novosti, da bi krajem avgusta 2019. godine Udruženje novinara Srbije objavilo da je doneta odluka da svoj kapital u Novostima proda privrednom društvu Media 026 sa sedištem u mestu Vučak kod Smedereva za 300 miliona dinara.

Kompanija Novosti danas je u stopostotnom vlasništvu Media 026, a od nedavno i najstariji dnevni list na Balkanu – Politika.

Izvor:Ekapija
Foto: Pixabay

7. фебруар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Banka Engleske raprodaje zlato iz trezora ispod cene

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Banka Engleske (BoE) trguje na širem tržištu zlatom iz svog trezora s popustom većim od 4 funte (4,8 evra) po unci ispod cene na londonskoj berzi i za te zlatne poluge vlada veliko interesovanje, objavio je Blumberg

Trgovci širom sveta žure da nabave zlato pre potencijalnog nametanja carina koje je najavio američki predsednik Donald Tramp, iako ih on nije posebno usmerio na plemenite metale, ali dileri su zabrinuti da bi mogli da budu uključeni u opšte tarife kojima je on pretio.

Cena zlata porasla je u sredu na 2.864,99 dolara za uncu.

Dok se trgovci utrkuju s vremenom, sve veći redovi čine zlato u trezoru britanske centralne banke manje atraktivnim od poluga u pristupačnijim komercijalnim trezorima širom Londona, napominje Blumberg.

BOE ima u vlasništvu više od 400.000 zlatnih poluga, u vrednosti od više od 450 milijardi dolara po tekućim cenama, koje uglavnom čuva u ime drugih centralnih banaka, ali i za nekoliko vodećih trgovaca pomenutim plemenitim metalom.

To je samo deo od više od 8.000 tona zlata uskladištenog u Londonu, ali veliki deo toga je u vlasništvu fondova i drugih investitora koji možda ne žele da ga prodaju.

Svetska potražnja za zlatom u prošloj godini oborila je sve rekorde, podstaknuta velikim nabavkama centralnih banaka i porastom investicija u ovaj plemeniti metal, navodi se u danas objavljenom izveštaju Svetskog saveta za zlato, prenosi Si-En-Bi-Si.

Prošle godine je ukupan obim trgovine zlatom iznosio 4.974 tona, što predstavlja porast u odnosu na 4.899 tona iz 2023. godine.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

7. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Izjave Donalda Trampa izazvala nervozu investitora na berzi

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Gotovo po pravilu, berze se ustrepere kada god politika umeša prste. Juče su jasno pokazale nervozu investitora koju je uneo Donald Tramp najavom tarifa. Volstrit je pao, a to su ispratili i indeksi na evropskim i drugim tržištima kapitala. Šta možemo dalje da očekujemo?

„Tržište je inicijalno mislilo da Tramp koristi carine kao pregovaračku strategiju zbog čega nije bilo većih korekcija, barem u segmentima tržišta koji bi bili najviše pogođeni. Od najave carina, po otvaranju futures marketa Nasdaq je otišao u minus 3%, Russell 2000 -4%, dok S&P 500 nešto više od 2%. Kompanije koje su najviše pogođene carinama i više“, počinje svoju analizu za „Blic Biznis“ Mihailo Đurđević, iz Senzal Capital.

SAD berze su u pola 4 po našem vremenu otvorile sa nešto manjim gubitkom, a nagle kupovine su krenule od obraćanja predsednice Meksika da će poslati 10,000 vojnika na granicu i Trampove izjave da će odložiti carine usmerene ka Meksiku za mesec dana. Tu ostaju Kanada sa carinama od 25% (nafta 10%) i Kina sa 10%.

Šta možemo da očekujemo?

„Ono što možemo očekivati je veoma volatilno tržište gde se najviše prate Trampove izjave i reakcije drugih zvaničnika jer sveobuhvatno uvođenje carina bi bilo loše po čitavu globalnu ekonomiju jer Američka potrošnja je od Drugog svetskog rada bila motor globalnog rasta privrede. Bitna komponenta toga je i spremnost da se ima značajan trgovinski deficit koji Tramp sada planira da smanji. Definitivno nas očekuje zanimljiva godina na tržištima“, kaže naš sagovornik.

Na pitanje ima li šanse da na neki način se prelije na naše tržište kapitala, Đurđević podseća na istinu koju retko priznajemo:

„Naša berza ima veoma nisku likvidnost pa globalna dešavanja ne utiču u meri u kojoj bi uticala da imamo značajno veći broj aktivnih investitora“, rekao je on. .

Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay

7. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Srbiji zabeležen rast prodaje novih automobila za 10%

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova održala je u Sava centru godišnju konferenciju, na kojoj su predstavljeni trendovi u automobilskoj industriji, analize tržišta automobila i motocikala u Srbiji, ali i ciljevi Asocijacije za naredni period.

U 2024. godini, tržište novih vozila u Srbiji zabeležilo je rast prodaje od 10%, što predstavlja najbolji rezultat u poslednjih pet godina. Ovaj napredak je pozitivan signal, posebno u svetlu globalnih izazova sa kojima se automobilska industrija suočava. Sa druge strane, domaće tržište će u narednom periodu imati zadatak da uskladi poslovanje sa globalnim trendovima ubrzane elektrifikacije i integracije naprednih tehnologija. Prioritet za ekosistem biće da nastavi da deluje proaktivno na ovom polju, pre svega kroz destimulaciju uvoza vozila sa visokim emisijama i podsticanje uvođenja električnih modela.

Značaj bavljenja pitanjima Zelene agende i elektrifikacije istakao je i generalni sekretar Asocijacije, Boris Ćorović: “Iako je primetan rast prodaje novih vozila, uvoz polovnih vozila sa motorima euro 3 i euro 4, koji su označeni kao najveći zagađivači u 2024. godini, dvostruko je veći nego prodaja novih automobila. Takav trend obesmišljava pozitivne efekte subvencija za kupovinu elektičnih i hibridnih vozila, i to je pitanje kome će Asocijacija posvetiti posebnu pažnju”, naglasio je on.

Boris je sa prisutnima podelio i informacije o najprodavanijim brendovima i modelima: „U Srbiji je prošle godine prodato 27.862 novih automobila. Najprodavaniji brendovi su Škoda, Tojota, Folksvagen, a najprodavaniji modeli su Škoda Oktavia, Škoda Kamik, Tojota Jaris Kros“.

Pozitivnim rezultatima u Srbiji može da se pohvali tržište motocikala, skutera i ATV vozila. Članica Upravnog odbora Asocijacije, Jelena Janićijević, istakla je da ovo tržište u Srbiji beleži rast preko 15%, dostižući tržišta Slovenije i Hrvatske, sa perspektivom da u ovoj godini postane najdominantnije u regionu. Ovaj napredak ukazuje na sve veću popularnost dvotočkaša i ATV vozila među domaćim potrošačima, što dodatno doprinosi razvoju celokupne auto-moto industrije u zemlji.

Govoreći o zajedničkim ciljevima, Aleksandra Đurđević, predsednica Asocijacije, između ostalog je istakla razvoj ljudskih resursa. “Auto-industrija u Evropskoj uniji zapošljava čak 13,2 miliona ljudi, i to je čini značajnim stubom ekonomije. Kod nas, predstavništva velikih svetskih brendova i dilerske mreže zapošljavaju hiljade ljudi. Svi oni imaju pristup najnovijim tehnologijama, znanjima, mogućnost poseta centralama u inostranstvu, razmene primera dobre prakse i edukacije. Naš zadatak je da upoznamo mlade ljude i stručnjake sa ovim mogućnostima koje nude naše kompanije. Dobar primer je rad u servisu – danas ovaj posao podrazumeva perspektivnu profesiju u savremeno opremljenim okruženjima, rad sa inovativnim tehnologijama, robotizovanim rešenjima. Želimo da nastavimo da kroz različite programe poput Dualnog obrazovanja, podižemo vidljivost ovih profesija i mogućnosti koje one nude“, zaključila je predsednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, Aleksandra Đurđević.

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pasivni prihod: Istina ili mit?

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Sticanje dodatnih prihoda i pametno upravljanje novcem postaju sve važniji aspekti finansijskog planiranja. U današnje vreme postoji mnogo mogućnosti za investiranje, a među pet najčešćih načina ulaganja ističu se kupovina nekretnina, štednja u banci, životno osiguranje, kupovina akcija i investiranje u alternativne investicione fondove.

Prema dostupnim podacima, građani Srbije tradicionalno najviše ulažu u nekretnine, smatrajući ih sigurnim načinom čuvanja kapitala. Ipak, u poslednje vreme sve više raste interesovanje za alternativne investicione fondove, što je opcija koja omogućava veći stepen fleksibilnosti i bolje prinose.

Nekretnine kao investicija – siguran prinos ili dugoročan izazov?

U Srbiji, ulaganje u nekretnine tradicionalno predstavlja jedan od najzastupljenijih oblika pasivnog prihodovanja. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u našoj zemlji je u 2023. ukupno obavljeno 121.627 kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, što je za 15,7 odsto više u odnosu na 2019, pre izbijanja pandemije korona virusa.

Vrednost nekretnina po pravilu raste, a mogućnost izdavanja donosi pasivan prihod. Međutim, da li je zaista tako? Ovakvo investiranje ne dopušta da se zavalite u fotelju dok vaši prihodi rastu, budući da uređivanje i iznajmljivanje stana, kuće ili zgrade zahteva vašu pažnju i vreme.

Dodatno, za ulaganje u nekretnine potrebna su vam značajna početna sredstva, a proces kupovine, održavanja, iznajmljivanja i eventualne prodaje može biti dugotrajan i komplikovan. U Srbiji, da bi se isplatilo ulaganje u stanove i kuće i dobio povraćaj investicije od prosečne rente, potrebno je da prođe 15 do 20 godina. Osim toga, tržište nekretnina nije uvek predvidivo – ekonomske krize mogu uticati na pad cena, što značajno usporava povrat investicije. Imajući u vidu da usled ekonomskih previranja može doći do promena na tržištu nekretnina, diversifikacija, odnosno raspodela ulaganja, je ključna, ukoliko želite stabilne i sigurne prinose.

Životno osiguranje – dugoročna sigurnost za vas i vašu porodicu

Prema podacima Narodne banke Srbije iz 2023. godine, životna osiguranja u Srbiji uglavnom kupuju osobe u tridesetim godinama koje su postale roditelji. Pored osnovne zaštitne funkcije, polise životnog osiguranja često nude i štedne komponente, omogućavajući osiguranicima da akumuliraju kapital tokom vremena. Ovaj oblik ulaganja posebno je značajan za one koji žele da obezbede finansijsku sigurnost svojim najbližima.
Ipak, ukupna premija osiguranja (i životnih i neživotnih) u poslednjoj deceniji u Srbiji zapravo se ne pomera sa cifre od 1,8 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Jedna od najvećih mana ovog načina investiranja je manji povrat na uložena sredstva u poređenju sa drugim investicionim opcijama, dok razumevanje svih aspekata i uslova osiguranja može biti složeno i zahtevno. U moru različitih ponuda potrebno je da pronađete polisu koja najviše odgovara vašim potrebama. Sredstva mogu da se podignu tek nakon mnogo godina, što zavisi od ugovora sa osiguravajućom kućom, a maksimalna starosna granica varira i može biti od 65 do 75 godina.

Štednja u banci – siguran, ali ograničen prinos

Bankarska štednja je jedan od najkonzervativnijih i najčešćih načina ulaganja. Depoziti su osigurani samo do iznosa od 50.000 evra, a sve više od toga izloženo je riziku od uspeha poslovanja banke. Kamatne stope na oročenu štednju su godinama u padu i kreću se oko 2,00 odsto za evre na godišnjem nivou, pa ako vaš novac samo stoji u banci, bez odgovarajuće kamate, svake godine više novca izgubite nego što dobijete zbog inflacije. S obzirom na to da ovogodišnja inflacija iznosi 4,5 odsto, to znači da je realna vrednost vaše ušteđevine opala.

Alternativni investicioni fondovi – prilika za diversifikaciju i veće prinose

Iako štednja u banci deluje kao sigurna opcija, njene kamate često su niske u poređenju sa alternativnim investicionim fondovima, koji istorijski donose prinos između 11 i 20 odsto godišnje. Jedan od primera – Vista Rica alternativni fond, koji omogućava profesionalno upravljanje kapitalom, tokom prošle godine ostvario je prinos od 11,5 odsto.

Sredstva iz alternativnog fonda možete da podignete kad god želite, što je prednost u odnosu na nekretnine i životno osiguranje, budući da brže raspolažete novcem. Međutim, ukoliko ulaganjem u alternativni investicioni fond želite da ostvarite i značajne poreske olakšice, sredstva vam mogu biti na raspolaganju nakon tri kalendarske godine, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana. Takođe, ovaj način investiranja nudi fleksibilnost u odnosu na ulaganje u nekretnine, gde je kapital dugoročno vezan. Još jedna bitna prednost je i komfor za korisnika čijim parama upravlja portfolio menadžer, u odnosu na samostalnu kupovinu akcija.

Zapravo, alternativni investicioni fondovi funkcionišu po principu kupovine investicionih jedinica – investitori ulažu svoja sredstva, a društvo za upravljanje taj novac ulaže dalje i ostvaruje prinos. Za razliku od individualnog ulaganja, gde je potrebno pratiti tržište i analizirati prilike, ulaganje u fondove štedi vreme, jer finansijski stručnjaci donose odluke u ime investitora. Dobit se uvećava kamatom na kamatu svake godine, pa dugoročni potencijal rasta i veći prinosi čine alternativne fondove sve popularnijom opcijom za investiranje.

Kupovina akcija – visok potencijal, ali i veći rizik

Ulaganje na berzi može doneti značajne prinose kroz rast vrednosti akcija i isplatu dividendi. Ovaj vid investiranja pruža mogućnost raspodele kapitala i učešća u rastu vodećih kompanija. Međutim, promenljivost tržišta nosi rizik od gubitka uloženog kapitala, a uspešno investiranje zahteva određeno znanje, strpljenje, značajno uloženo vreme i pažljivo praćenje tržišnih kretanja. Oni koji žele da investiraju u akcije treba da budu spremni na oscilacije vrednosti i da imaju dugoročnu perspektivu ulaganja.

Svakako prilikom donošenja odluke o načinu ulaganja, važno je da uzmete u obzir lične finansijske ciljeve, toleranciju na rizik i vremenski horizont ulaganja. Pametno kombinovanje različitih investicionih opcija, kao i raspodela ulaganja koju obezbeđuju alternativni investicioni fondovi može da doprinese ravnoteži između sigurnosti i prinosa, prilagođenu vašim individualnim potrebama.

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Bloomberg: Generalni direktor STADA grupe vidi snažnu potražnju investitora uoči najveće evropske inicijalne javne ponude

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Nemački proizvođač lekova STADA mogla bi ponovo da otvori tržište za evropsku inicijalnu javnu ponudu, jer se priprema za ono što bi moglo biti najveći izlaz na berzu u regionu ove godine.

Kompanija je doživela „ogromno“ interesovanje tokom ranih edukativnih sastanaka koje je održala sa oko 60 investitora, rekao je generalni direktor STADA grupe Peter Goldschmidt u intervjuu za Bloomberg. Upućeni tvrde da bi STADA mogla da izađe na berzu odmah nakon uskršnjih praznika u aprilu, iako je Goldschmidt odbio da komentariše konkretan vremenski okvir.

„Rastemo bržim tempom od većine kompanija u našem sektoru i imamo veoma atraktivan finansijski profil“, rekao je Goldschmidt. Vrednost kompanija, kao što su švajcarske Sandoz Group, Galderma Group i Haleon iz Velike Britanije, na berzi iznosi i više od 10 puta od njihove procenjene dobiti pre kamate, poreza i amortizacije (Ebitda).

Prema proračunima Bloomberg-a, na osnovu predviđenog profita, to bi za STADA grupu moglo da ukazuje na procenu od više od 10 milijardi evra (10,3 milijarde dolara). Goldschmidt je rekao da je STADA na putu da ostvari zaradu od 930 do 990 miliona evra pre posebnih stavki u 2025. i prihode između 4,25 i 4,4 milijarde evra, nakon što je dostigla svoje ciljeve za prošlu godinu.

STADA prodaje generičke lekove, zdravstvene proizvode široke potrošnje (CHC) i farmaceutske specijalitete. Kompanija planira da smanji svoj dug za oko 3 milijarde evra, sa trenutnog nivoa od 5,6 milijardi evra, rekao je Goldschmidt. To smanjenje duga će doći od njegovih privatnih vlasnika kapitala, Bain and Cinven, kao i od izdavanja novih akcija. Goldschmidt je rekao da Bain and Cinven ne planiraju da obezbede injekciju kapitala finansiranu marginalnim zajmom i obezbeđenu akcijama Stade.

Planiranom prodajom akcija u Frankfurtu moglo bi da se prikupi oko 1,5 milijardi evra, kažu upućeni. To bi se rangiralo kao jedna od najvećih transakcija u oblasti zdravstvene zaštite u Evropi poslednjih godina i označilo bi tržišnu kapitalizaciju dugotrajnih napora Bain and Cinvena da pokrenu prodaju ili izlazak kompanije na berzu. Goldschmidt je odbio da komentariše konkretne brojke.

Izlazak na berzu STADA grupe mogao bi da pruži početnu tačku za veće akvizicije, kaže Goldschmidt.

„Postavili smo Stadu na način za koji verujemo da će podržati dalji rast u budućnosti“, rekao je on.

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?
  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit