NAJNOVIJE
Koji objekti se ne moraju legalizovati?
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila...
Tekstilna industrija Srbije: Nekada proizvodili i za sebe i...
U vlasništvu firmi više od 80.000 nekretnina: Državna preduzeća...
Akcize na gorivo od danas smanjene 10 odsto
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Rekordno poskupljenje Parking servisa od 1.januara 2025. u Beogradu

by bifadmin 26. децембар 2024.

Kada je, 30. novembra, beogradski Parking servis objavio da od Nove godine poskupljuje parking u Beogradu, kompletan cenovnik nije bio dostupan javnosti. Beograđani koji u javnim garažama plaćaju uslugu takozvanog rezervisanog mesta, tako, nisu mogli da saznaju kolike cene ih očekuju od 1. janaura 2025. A pojedine će biti veće i više nego duplo – za čak 118%.

Građani koji sada Parking servisu plaćaju uslugu rezervisanog parking mesta u garaži (sa rezervisanim parking mestima) „Julino brdo“ 5.500 dinara, od Nove godine će u to ime izdvajati čak 12.000 dinara mesečno. Ovo je poskupljenje od 118%.

Mesečni trošak

U nekim drugim garažama sa rezervisanim parking mestima – onima u centru grada – rast cena je procentualno manji, ali mesečni trošak značajno veći. Tako rezervisano parking mesto u garaži sa rezervisanim parking mestima „27. marta“, koje sada košta 8.500 dinara, od Nove godine poskupljuje na čak 15.000 dinara.

Cenovnik usluga za korišćenje garaža sa rezervisanim parking mestima u Beogradu podeljen je u pet grupa. U prvoj je mesečni trošak rezervisanog parking mesta najveći – 15.000 dinara za putnička vozila. U ovoj grupi se nalaze garaže „Mileševska“, „Radivoja Koraća“, „Požarevačka“, „Kralja Milutina“ i „27. marta“.

Mesečna cena rezervisanog parking mesta u drugoj grupi je 12.000 dinara i važi za garaže „Klare Cetkin 1“, „Klare Cetkin 2“, „Klare Cetkin 3“, „Upin“ (Bulevar Mihajla Pupina br. 113), „Centrotekstil“ (Bulevar Mihajla Pupina br. 181), „Olge Alkalaj“, „Dr Ivana Ribara“, „Jurija Gagarina 1“, „Jurija Gagarina 2“, „Medaković 1“, „Medaković““, „Julino brdo“ i „Dušana Vukasovića“.

Mesečna cena rezervisanog parking mesta u trećoj grupi je 8.000 dinara i ona važi za garaže „Gandijeva – zasebne garaže“ i „Gandijeva – kolektivna garaža“

U četvrtoj grupi mesečna cena rezervisanog parking mesta je 6.000 dinara i to važi za garaže „Vojvođanska 11-15“, „Vojvođanska 111-115“, „Mileve Marić Ajnštajn“ i „Borča greda – zasebna garaža“.

U petoj grupi cena rezervisanog parking mesta biće 3.000 dinara u garaži „Akrobate Aleksića“.

Mesečna pretplata

Cena mesečne pretplate u drugim garažama – za parkiranje putničkih vozila (do 8 sedišta) – u periodu od 00-24 sata takođe će biti veća od januara. U garaži „Obilićev venac“ košta 20.000 dinara (sada je 17.000), u garaži „Zeleni venac“ 19.000 dinara (sada je 16.000) koliko košta i u Masarikovoj ulici (takođe sada košta 16.000 dinara).

Parkiranje po započetom satu

Kada je reč o ceni parkiranja automobila po započetom u javnim garažama i parkiralištima, ona je povećana u manjem procentu – do, otprilike, 50%, koliko može da se vidi iz novog cenovnika.

Iako, prema saopštenju samog Parking servisa, ima onih gde su cene parkiranja za prvi započeti čas ostale iste, dok su, kako je navelo ovo javno komunalno preduzeće, na parkiralištima „Čukarica“ „Belvil“ i „Novi Beograd“ snižene, pa će ubuduće prvi sat parkiranja koštati 50 dinara umesto 70. Međutim, tu gde je snižena cena prvog sata parkiranja – poskupeo je svaki sledeći sat sa 70 na – 100 dinara.

U garaži „Obilićev venac“ cena sata parkiranja od januara biće povećana sa 120 na 150 dinara (za svaki započeti čas).

U garažama „Masarikova“, „Zeleni venac“, „Pionirski park“ i „Dr Aleksandra Kostića“ cena prvog započetog sata ostaće ista – 100 dinara, a cena svakog narednog sata biće 150 dinara.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

26. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zatvorena BYD-ova fabrika čiji radnici su živeli u ropstvu

by bifadmin 25. децембар 2024.

Brazilska fabrika kineskog proizvođača električnih vozila BYD zatvorena je zbog robovskog odnosa prema zaposlenima.

Ova fabrika trebalo je da bude potpuno operativna u martu 2025. čime bi postala prvi proizvodni pogon BYD-a van Azije u kojem se proizvode električna vozila.

Radnike iz Kine za fabriku koja se nalazi u saveznoj državi Bahia angažovala je kompanija Jinjiang Construction Brazil, podizvođač velikog kineskog proizvođača automobila. Ispostavilo se da je tih 160 ljudi živelo u četiri objekta u gradu Camaçari. U jednom od njih radnici su spavali na krevetima bez dušeka. Na jedno kupatilo dolazilo je 31 osoba pa su zato morali da ustaju veoma rano kako bi svi stigli da se spreme za posao.

Ali to nije najgore od svega. Najgore je što im je Jinjiang Construction Brazil zaplenio pasoše i zadržavao čak 60% plate. Oni kojima se to nije svidelo kada bi dali otkaz plaćali bi penale koji su bili zapravo cena karte iz Kine do Brazila i nazad. Zato je većina radnika bila primorana da ostane da radi, što po brazilskim zakonima takođe spada u robovlasnički status.

BYD je posle ovog otkrića izdao saopštenje u kojem piše da je prekinuo saradnju sa kompanijom koja je uključena u ovaj incident i da će ubuduće u potpunosti poštovati brazilske zakone. Radnike je premestio u hotele a sada će se baviti „proučavanjem drugih odgovarajućih mera“.

Izvor: BBC

Foto: Tiago Ferreira, Unsplash

25. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Istraživanje: Mladi su najusamljeniji u Evropi

by bifadmin 25. децембар 2024.

Uprkos činjenici da živimo u svetu društvenih mreža, tehnologija koje nam omogućavaju brz i neograničen kontakt i pružaju osećaj da smo povezani više nego ikada, u isto vreme socijalna izolovanost i osećaj usamljenosti narastajući je problem širom sveta i muči više od polovine Evropljana.

Zdravstveni izveštaj STADA grupe za 2024. godinu pokazuje da dve trećine Evropljana (65%) svoje mentalno zdravlje ocenjuje kao veoma dobro ili prilično dobro, dok samo 9 procenata smatra da je ono loše. Uprkos tome, čak 52% evropske populacije oseća usamljenost. I dok bismo očekivali da od usamljenosti najviše pate starije osobe, upravo je suprotno – najviše su pogođeni mladi! Među Evropljanima starijim od 55 godina, 41% kaže da se oseća usamljeno, ali isto tvrdi čak 63% mladih između 18 i 35 godina.

Koliko je samoća teška?

Štadino zdravstveno istraživanje otkriva da se najviše usamljenima osećaju stanovnici Poljske (61%), Finske i Švedske (59%), Slovačke (58%) i Kazahstana (57%).

Na pitanje da li se osećaju usamljeno, 4% građana Srbije tvrdi da se uvek osećaju usamljeno, isto toliko Mađara i Italijana. Duplo više ih je u Austriji i Danskoj (8%), a da se često osećaju usamljeno kaže 16% Britanaca i 17% Šveđana.

Previše rada i nedostatak vremena za društvene kontakte kao najznačajniji razlog usamljenosti navodi 29% građana Srbije i Bugarske, 28% Poljaka, 27% Austrijanaca. Navedeni uzrok znatno manje pogađa Šveđane i Dance (19%). Smrt supružnika ili člana porodice razlog je usamljenosti za 23% Iraca, 21% Poljaka i Britanaca. U Srbiji 14% građana ovaj problem ističe kao razlog usamljenosti.

Kao glavni uzrok usamljenosti čak 27% mladih u Evropi ističe previše rada i radnih obaveza, a taj stav podržava 31% vršnjaka u Slovačkoj, 29% Švajcaraca, 18% mladih u Srbiji i svega 11% Italijana. Veća je verovatnoća da će se žene (57%) osećati usamljene nego muškarci (46%), a ovaj osećaj ima tendenciju opadanja sa godinama.

Kako sanirati epidemiju usamljenosti?

Podrobnijim uvidom takođe se otkriva i jaka veza između fizičkog i mentalnog blagostanja: Većina fizički spremnih Evropljana (83%) svoje mentalno zdravlje ocenila je pozitivno, dok je takvu ocenu dalo samo 28% onih koji se fizički ne osećaju dobro. Ovo ukazuje na delikatan odnos između fizičke spreme i mentalnog zdravlja i na to koliko su ta dva činioca međusobno blisko povezana.

Ipak, naziru se i potencijalna rešenja za ovakvu raširenu usamljenost: Polovina Evropljana (46%) vidi bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života kao ključ za smanjivanje osećaja usamljenosti i rešavanje izazova vezanih za mentalno zdravlje. U uspostavljanju bolje ravnoteže između posla i privatnog života prednjače građani Srbije (59%) i Portugala (58%). Oko 43% Evropljana poboljšanje vidi u boljoj ekonomskoj situaciji čemu se najviše nadaju u Srbiji (63%), Portugalu (62%) i Mađarskoj (56%).

Svaki treći Evropljanin smatra da se situacija može poboljšati skraćivanjem vremena koje se provodi na mreži, u čemu prednjače građani Srbije (43%), Irci (38%) i Danci (36%). Za konkretniju podršku starijoj populaciji najviše insistiraju Španci (39%) i Danci (37%), a od građana Srbije svega 22%.

Ovo su rezultati iz međunarodnog Zdravstvenog izveštaja STADA grupe za 2024. godinu, reprezentativne studije koja je obuhvatila više od 46.000 ispitanika iz 23 zemlje, među kojima su i građani Srbije.

25. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kolika je nezaposlenost u Srbiji, a kolika u zemljama EU?

by bifadmin 25. децембар 2024.

Prema podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku (RZS), stopa zaposlenosti u trećem kvartalu 2024. iznosi 51,9 odsto, a stopa nezaposlenosti je 8,1 odsto.

Podaci Eurostata, statističkog zavoda Evropske Unije, daju malo drugačije rezultate: zaposlenost je 71,5 odsto, dok je nezaposlenost veća nego kod RZS-a i na nivou je od 8,6 odsto.

Međutim, treba imati u vidu da su korišćene različite metodologije. RZS, prilikom obračuna zaposlenosti i nezaposlenosti, uzima u obzir sve starije od 15 godina, dok Eurostat posmatra populaciju od 20-64 godine, što daje realniju sliku, jer je upravo to populacija koja se zaista nalazi na tržištu rada.

Gde se nalazi Srbija u odnosu na zemlje EU?

U trećem kvartalu 2024. godine, stopa zaposlenosti osoba od 20 do 64 godine u EU iznosila je 75,9 odsto, što je povećanje od 0,1 procentni poen (pp) u poređenju sa drugim kvartalom iste godine.

Između drugog i trećeg kvartala 2024, najveći porast stope zaposlenosti ostvarile su Malta (+1,4 procentnih poena), Rumunija (+0,6 pp) i Irska, Italija i Kipar (svaka po +0,5 pp) među 10 zemalja EU u kojima je zaposlenost porasla.

Stopa zaposlenosti ostala je stabilna u Letoniji i Holandiji, a smanjena je u 15 zemalja EU, među kojima je najveći pad zabeležen u Luksemburgu (-1 pp), Sloveniji (-0,9 pp) i Estoniji (-0,7 pp).
Srbija je tek na 27. mestu od 32 posmatrane zemlje, sa stopom zaposlenosti od 71,5 odsto. Gori od nas su samo Španija (71,4 odsto), Rumunija (69,8 odsto), Grčka (69 odsto), Italija (67,4 odsto) i Turska (58,7 odsto).
U poslednjih deset godina stopa zaposlenosti osoba od 20-64 godine se povećala sa 54,5 odsto u trećem kvartalu 2014. na trenutnih 71,5 odsto.

Evropska unija je u istom periodu ostvarila povećanje od 8,2 pp, sa 67,7 na 75,9 odsto, ali je ona imala i bolju startnu poziciju.

Koliko je poskupeo radni sat?

Kada su u pitanju troškovi rada po satu, oni su u trećem kvartalu 2024. godine porasli za 4,6 odsto u evrozoni i za 5,1 odsto u EU, u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine.

Dve glavne komponente koje čine troškove rada su plate i dnevnice (zarada) i troškovi koji se ne odnose na plate (porezi na zarade, dopsinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, doprinosi za slučaj nezaposlenosti, porodiljsko odsustvo, prevoz i topli obrok, obuka i stručno usavršavanje i ostali benefiti).
U posmatranom periodu, u evrozoni su troškovi zarada po satu povećani za 4,4 odsto, dok su troškovi koji se ne odnose na zarade povećani za 5,2 odsto.

U EU, troškovi zarada po satu povećani su za pet odsto, a neplatna komponenta je porasla za 5,3 odsto.

Delatnosti koje su zabeležile najveći rast troškova zarada po satu u EU su umetnost, zabava i rekreacija (sedam odsto) i prosveta (6,2 odsto), a najmanji rast je bio u rudarstvu (2,6 odsto).

Najveći rast troškova koji se ne odnose na zarade imale su delatnosti usluge smeštaja i ishrane (6,6 odsto) i građevinarstvo (6,3 odsto), dok je najmanji rast zabeležen takođe u rudarstvu (3,2 odsto).
Najveći rast troškova zarada po satu za celu privredu zabeležen je u Rumuniji (17,1 odsto), Hrvatskoj (15,1 odsto), Mađarskoj (14,1 odsto), Bugarskoj (12,7 odsto) i Letoniji (12,6 odsto).

Još tri zemlje članice EU zabeležile su rast od deset odsto ili više, i to: Poljska (12 odsto), Litvanija (11 odsto) i Austrija (deset odsto), dok je Grčka zabeležila pad od 2,9 odsto, što znači da je radna snaga pojeftinila.

Podaci Eurostata za Srbiju pokazuju da su troškovi zarada po satu povećani za 13 odsto, od čega je platna komponenta veća za 12,9 odsto, a neplatna za 13,7 odsto, u odnosu na treći kvartal 2023. godine.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

25. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pad cena polovnjaka nije realno očekivati u prvim mesecima naredne godine

by bifadmin 25. децембар 2024.

U našoj zemlji, u prvih 11 meseci ove godine zabeležen je blagi rast prodaje polovnih automobila iz uvoza, ali uz nastavak rasta cena. Sa druge strane, evropsko automobilsko tržište suočava se sa velikim izazovima, što potvrđuje i rast cena novih vozila u mnogim državama u trećem kvartalu ove godine, dok je tržište polovnjaka uglavnom i dalje stabilno, pokazalo je najnovije istraživanje sajta Polovni automobili.

Geopolitička situacija u godini za nama nastavila je da oblikuje automobilsko tržište u Evropi, donoseći brojne promene i izazove za proizvođače i kupce. Povećani troškovi sirovina, energije, i logistike, ulaganje u elektrifikaciju, uz istovremeno prilagođavanje strožim standardima emisije štetnih gasovima, koji stupaju na snagu polovinom 2025. godine za laka komercijalna vozila, dodatno su opteretili proizvodnju.

Kao rezultat, prosečne cene novih automobila u Evropi i dalje su više za oko 40% u poređenju s periodom pre pandemije.

„Situacija na tržištu polovnih automobila u Evropi za sada pokazuje znake stabilnosti. Primetan je blagi rast prodaje električnih polovnih vozila, što je posledica pada cena u ovom segmentu. Ipak, mešoviti trendovi širom evropskih zemalja ukazuju na neizvesnost koja će pratiti tržište i u narednoj godini,“ istakao je Petar Veličković, menadžer za odnose sa javnošću sajta Polovni automobili.

Sporiji rast u odnosu na 2023. godinu

Na domaćem tržištu, podaci sajta Polovni automobili otkrivaju da su prosečne cene polovnih vozila nastavile trend rasta, iako znatno sporije nego tokom 2023. godine. Kretanje prosečnih cena oglašenih automobila starosti do 20 godina tokom prvih 11 meseci 2024. godine ilustruje stabilan, ali primetan rast: od januarskih 11.516 evra do novembarskih 11.992 evra, što predstavlja povećanje od oko 4%.

Sa druge strane, u prvih 11 meseci 2024. godine, prodaja polovnih automobila iz uvoza porasla je za 2,6%, što ukazuje na blagi oporavak. Ipak, budući trendovi će zavisiti od kretanja na evropskom tržištu, visine troškova uvoza i ukupne ekonomske situacije. Sudeći po trenutnoj situaciji, eventualni pad cena polovnjaka nije realno očekivati u prvim mesecima naredne godine.

Domaće tržište će i dalje zavisiti od kretanja na evropskom nivou, ali prilike za rast i razvoj ostaju značajne, naročito u segmentu edukacije kupaca i prodavaca, kao i unapređenju transparentnosti i kvaliteta ponude.

 

 

25. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Indija: Ukoliko niste odgledali film do kraja bioskop vam refundira novac

by bifadmin 25. децембар 2024.

U pojedinim indijskim bioskopima zaživeo je novi model poslovanja – plaćanje samo onih minuta tokom kojih su posetioci gledali film.

Većini posetilaca bioskopa desilo se makar jednom da izađu sa pola projekcije ukoliko je film preterano dosadan ili im se iz nekog drugog razloga ne dopada. Isto tako se ljudima dešavalo da, ako im se svidi film ili neka posebna scena u njemu, više puta odu na projekciju istog. Uočivši ovaj obrazac ponašanja, indijski lanac bioskopa PVR Inox uveo je novi način naplaćivanja koji podrazumeva plaćanje samo onih minuta tokom kojih je film zaista i gledan.

Ali kako bioskop zna ko je u sali gledao koji deo filma? Pomoću video analitike koja funkcioniše tako što posmatra ljude dok oni gledaju u ekran. Ono što zapravo najviše utiče na njen konačni sud je podatak kada je gledalac seo u svoje sedište i kada je ustao sa njega. Na osnovu tih podataka softver proračunava koliko minuta je posetilac gledao film i zatim utvrđuje cenu njegove ulaznice.

No, budući da se ulaznica plaća pri ulasku u bioskop ovaj program se zapravo koristi da bi se izračunao iznos refundacije. Njena visina zavisi od podatka koji deo filma je ostao neodgledan pa tako ukoliko je gledalac gledao oko 50% ostvarenja on dobija upola jeftiniju kartu. Ako je iz bioskopa otišao kada mu je ostalo između 25% i 50% filma refundacija će iznositi 30%, i tako dalje.

Ovaj model nazvan je „FLEXI Show“ i gledaoci koji žele da ga koriste moraju da doplate još 10% na cenu usluge koja im se nudi.

Izvor: Gulf News

Foto: funnytools, Pixabay

25. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNIQA unapređuje kvalitet servisa zdravstvenog osiguranja

by bifadmin 24. децембар 2024.

Stavljajući na prvo mesto klijente i njihovu potrebu za efikasnom, brzom i kvalitetnom uslugom, po kojoj je UNIQA brend prepoznatljiv više od deceniju i zbog čega je kompanija godinama u samom vrhu vodećih pružalaca zdravstvenog osiguranja na našem tržištu, UNIQA je uvela dodatno unapređenje servisa i prelazak na novi model rada koji podrazumeva potpuni angažman profesionalne asistentske kuće.

Prateći razvoj privatnog zdravstvenog osiguranja koje je među najbrže rastućim osiguranjima kod nas, ali i stepen zadovoljstva uslugom, UNIQA je proširila kapacitete svog kontakt centra poveravajući servis timu stručnjaka profesionalne asistentske kuće. Uz nove tehnologije i obučene stručnjake, korisnici MedUNIQA privatnog zdravstvenog osiguranja mogu očekivati još kvalitetniju podršku 24/7, brže zakazivanje pregleda i rešavanje zahteva.

Usled višestrukog povećanja broja poziva, UNIQA je uz postojeći 011/71 50 760 za zakazivanje pregleda aktivirala još jedan broj telefona 011/36 36 967. Klijentima je kao i do sada na raspolaganju imejl adresa meduniqa@uniqa.rs, kao i online forma www.dzo.uniqa.rs na putem koje mogu poslati svoje zahteve za pregled.
Uz potpuno razumevanje važnosti brze reakcije, svim klijentima je omogućeno da sistematske preglede i ostale preglede u vrednosti do 12.000 dinara mogu da realizuju bez uputa I bez plaćanja troškova pregleda, uz prethodno zakazivanje termina direktno u izabranoj ustanovi.

Uz to, kompanija vrši i refundiranje troškova svim klijentima, u okviru ugovorenih pokrića, koji se odluče da sami pokriju troškove pregleda.

Uz unapređen servis, UNIQA osiguranje kontinuirano radi na inovativnim rešenjima. U skladu sa tim, uveden je potpuno besplatan servis za sve nove korisnike UNIQA privatnog zdravstvenog osiguranja – Telemedicina, odnosno online konsultacije sa doktorom. Umesto odlaska u zdravstvenu ustanovu uz Telemedicinu je moguće obaviti konsultacije sa lekarom telefonskim pozivom, chat-om ili video pozivom u terminu koji klijenti sami odaberu.

MedUNIQA privatno zdravstveno osiguranje tokom cele godine omogućava organizaciju i pokriće troškova lečenja u više od 1000 privatnih i državnih ustanova na teritoriji cele Srbije, pružajući komfor i dostupnost medicinske usluge gde god da se nalazite. Svesni da u svakom trenutku mogu da nas iznenade situacije u kojima se ne osećamo najbolje, znamo koliko je važno da u slučaju bolesti imamo dobar oslonac, efikasnu pomoć i negu.

Poštujući potrebe i interesovanja klijenata, UNIQA u svojoj ponudi ima tri paketa privatnog zdravstvenog osiguranja: VITAL Start koji može obuhvatati vanbolničko lečenje od 1.000, 1.500 i 2.000 EUR – u zavisnosti od ugovorenog paketa, VITAL Elegant koji pokriva troškove vanbolničkog i bolničkog lečenja, uključujući i zdravstvenu zaštitu trudnica i porodilja u visini do 10.000 EUR i VITAL Elite u koje je uključeno vanbolničko i bolničko lečenje kao i zdravstvena zaštita trudnica i porodilja u visini do 100.000 EUR. Uz VITAL Elite paket moguće je zaključiti i pokriće za bolničko lečenje u 42 zemlje Evrope sa godišnjim limitom do 2.000.000 EUR.

Unapređenjem servisa za korisnike privatnog zdravstvenog osiguranja UNIQA želi da dodatno osnaži reputaciju kompanije koja visoko ceni klijente i pruža im najbolju uslugu, zbog čega joj je do sada poverenje poklonio veliki broj korporativnih klijenata i građana. Zdravlje naših klijenata zaslužuje najkvalitetniju uslugu. Zbog toga je UNIQA kontakt centar za podršku u pružanju zdavstvenog osiguranja i zakazivanja pregleda na raspolaganju 24/7 tokom cele godine.

24. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Kolike su šanse da se podaci o vašoj kompaniji nalaze na dark vebu?

by bifadmin 24. децембар 2024.

Istraživanje kompanije Kasperski, koja se više od četvrt veka bavi IT bezbednošću, pokazalo je da od 700 nasumično odabranih firmi, svaka treća se pominje na dark vebu u vezi sa trgovinom podacima. Na ovom crnom tržištu prodaju se poslovne informacije koje su hakeri pribavili upadima u sisteme preduzeća, a cene tih podataka zavise od prihoda kompanije koja je bila meta napada, odnosno od koristi koja se može ostvariti upotrebom tih podataka. Pošto kriminalci ne veruju jedni drugima, i poslovne transakcije van zakona imaju svoju „regulativu“ na dark vebu. Ali stručnjaci ne preporučuju firmama da se upuštaju u takve aranžmane, pokušavajući da same ili preko posrednika otkupe svoje podatke na crnom tržištu.

Prošle godine svakog dana dešavalo se oko 2.200 sajber napada, što je više od 800.000 napada godišnje, objavio je Security Magazine. Kriminalci su najviše napadali kompanije, kako bi pribavili važne poslovne informacije i tako iznudili novac od oštećenih firmi ili da bi pokradene podatke prodali drugim hakerima.

Ova „vruća roba“ ne može baš da se oglašava na bilbordima i televiziji, ali postoji jedno mesto gde se poslovnim informacijama trguje daleko od očiju javnosti. U pitanju je dark veb, deo interneta kojem većina korisnika svetske mreže ne pristupa, ali koji je prošle godine beležio 2,5 miliona poseta dnevno.

Dark veb čini manji deo „nevidljive mreže“ (deep web), odnosno onog dela interneta koji nije indeksiran na poznatim pretraživačima kao što je Gugl. Može mu se pristupiti samo pomoću specijalnih pretraživača poput TOR-a, za šta je potrebno nešto više informatičkog znanja nego za obično guglanje.

Upravo zbog svoje slabije vidljivosti, dark veb je riznica sadržaja koji nisu prijemčivi većini korisnika interneta, ali i onih koji su zabranjeni zakonom. To, naravno, ne znači da se na njemu okupljaju samo kriminalci, dark veb koriste i novinari, uzbunjivači, obaveštajci i građani koji ne žele da prate samo „dozvoljene“ sadržaje.

Ipak, neka istraživanja pokazuju da više od polovine njegovih korisnika čine pripadnici ekstremističkih grupa, trgovci drogom, kao i hakeri koji na njemu prodaju podatke preduzeća, poput lozinki, brojeva ličnih dokumenata ili informacija o pristupu kompanijskoj infrastrukturi. Ove podatke kupuju drugi sajber kriminalci da bi pomoću njih vršili različite vrste napada u koje spadaju i obmane drugih korisnika interneta, industrijska špijunaža ili sabotaža nečijeg poslovanja i, naravno, krađa novca.

I nezakonito tržište ima svoje zakone

Pošto kriminalci ne veruju jedni drugima i u međusobnim poslovima niko se ne oslanja na poštenje druge strane, i transakcije van zakona imaju svoju „regulativu“.

Prema navodima kompanije Kasperski, koja se više od četvrt veka bavi IT bezbednošću, učesnici u poslovnim transakcijama na dark vebu se obavezuju da će poštovati specijalne „ugovorne aranžmane“. Oni kroz ovakve dogovore prihvataju da koriste usluge posrednika, žiranata i onih koji vrše arbitražu, a čiji zadatak je da kontrolišu da li će sve ugovorne strane ispuniti svoje obaveze.

Ukoliko neka od strana to ipak ne učini, arbitri nastupaju u svojstvu suda. Njihove odluke i kazne zatim primenjuju administratori sajtova na kojima su ugovori sklopljeni. Kazne podrazumevaju blokiranje, banovanje i etiketiranje prevaranta, kako bi ostali članovi hakerske zajednice, ako slučajno pomisle na saradnju s kažnjenikom, unapred znali s kim imaju posla.

Pošto trgovina kompanijskim podacima raste iz godine u godinu, neki forumi na dark vebu su automatizovali ceo postupak za sprovođenje „ugovornih aranžmana“, pa sada mašine prate da li i koliko sve strane poštuju sklopljene dogovore.

Čiji podaci se najčešće prodaju i koliko vrede?

Pored načina na koji se reguliše nezakonito tržište, kompanija Kasperski je dve godine istraživala i kako i koliko se na njemu trguje poslovnim informacijama. Tokom pomenutog perioda pratila je objave na forumima i blogovima na dark vebu, kao i na skrivenim kanalima na Telegramu, odnosno na najpopularnijim mestima na kojima se odvija zaštićena komunikacija. Krajem 2023. objavila je rezultate istrage koji su pokazali da se svaka treća kompanija, odnosno 233 od ukupno 700 koliko ih je bilo na nasumice sačinjenoj listi, pominje na dark vebu u vezi sa trgovinom podacima. To znači da je neko najverovatnije već upao u sistem kompanije, došao u posed određenih poslovnih podataka i odlučio da ih ponudi na ovom crnom tržištu.

Prodavci su najčešće nudili kompromitovane naloge, interne baze podataka, različite dokumente i podatke o pristupu digitalnoj infrastrukturi preduzeća. Svoje ponude su oglašavali na više mesta, a dešavalo se i da rascepkaju grupe podataka po zemljama u kojima oštećene kompanije imaju svoje poslovnice i da ih prodaju u delovima. Zato podatak da je Kasperski za dve godine istrage otkrio 40.000 ponuda za prodaju podataka treba uzeti sa rezervom, jer je moguće da su u pitanju ponavljani oglasi.

Kasperski je sproveo slično istraživanje 2022. godine, s ciljem da otkrije koje kompanije su najčešće žrtve prodaje podataka i koliko njihovi podaci zapravo vrede. Analiza je obuhvatila 200 objava u kojima su nuđeni pristupni podaci sistemima preduzeća. Prosečne cene ovih podataka kretale su se između 2.000 i 4.000 dolara za pristup sistemima velikih kompanija, što je relativno jeftino u poređenju sa štetom koju mogu da izazovu hakeri koji ih poseduju.

Naime, oni se najčešće koriste u ransomware napadima kojima se žrtvi blokira pristup sopstvenim podacima sve dok ne plati za njihov otkup. Budući da su ovi napadi sve češće usmereni na velike korporacije, prihodi kriminalaca koji ih vrše mogu dostići i do 40 miliona dolara godišnje. To znači da se za relativno malo uloženog novca u kupovinu podataka na dark vebu može ostvariti ogromna zarada, doduše ilegalna, koju nije lako „oprati“.

Međutim, nisu svi kompanijski podaci ovako jeftini. Cena pokradenih podataka zavisi od prihoda preduzeća koje je bilo meta napada, odnosno od koristi koja se može ostvariti upotrebom tih podataka. Kasperski navodi primer da su podaci o kompaniji sa prihodom od 465 miliona dolara nuđeni na crnom tržištu i za 50.000 dolara.

Osim što se bave malo poznatim detaljima o tome kako funkcioniše prodaja poslovnih informacija na crnom tržištu, ova istraživanja upozoravaju da nijedna firma nije bezbedna od „curenja“ podataka. Međutim, ovakvih istraživanja nema mnogo zato što nije nimalo jednostavno ispratiti kako se odvijaju transakcije na „mračnoj strani interneta“.

Problem je u tome što osobe koje na dark vebu prodaju poslovne informacije ne nude imena firmi od kojih su ih ukrali, već daju samo njihove opise – koliko je velika kompanija, iz koje je zemlje, u kom sektoru privrede posluje, koliki je njen godišnji prihod i slično. Kriminalci izbegavaju da pominju imena kompanija kako one ne bi saznale da su pretrpele neovlašćen upad, ako to već same nisu otkrile.

Da li se isplati otkupiti informacije na dark vebu?

Slučajevi kada hakeri koriste pokradene podatke da bi iznudili novac od oštećenih preduzeća sve su učestaliji u svetu, uključujući i Srbiju. Međutim, stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da plaćanje otkupa sajber kriminalcima za vraćanje pokradenih podataka, uključujući i pokušaje da se oni otkupe direktno sa dark veba, nije dobra ideja za firme, iz više razloga.

Pre svega, preduzeće koje pristane da plati otkup svojih podataka automatski uvećava njihovu vrednost na crnom tržištu i stavlja sebi „metu na leđa“ i za druge hakerske napade u budućnosti. Postoji opasnost i da firma prilikom povraćaja svojih podataka uz njih dobije i neželjeni „poklončić“, na primer maliciozni kod koji sajber kriminalcima omogućuje da i nadalje pristupaju podacima kompanije koju su već oštetili.

Nekada se dešava da taj „poklončić“ sadrži i nelegalno stečene podatke o drugim firmama, najčešće o konkurenciji. Ukoliko konkurentska kompanija utvrdi da njen rival poseduje njene podatke, može da ga optuži za više krivičnih dela za koja su u većem delu sveta propisane visoke kazne.

Varijanta da se ukradeni podaci otkupe preko posrednika takođe nije dobro rešenje, jer onda firma rizikuje da posrednik dođe u posed tih informacija. Povrh svega, treba imati u vidu da uprkos pomenutoj samoregulaciji na dark vebu, postoji opasnost da haker uzme novac za otkup podataka ali da ih ne vrati oštećenoj kompaniji, ili ako to i učini, te informacije „usput“ proda još nekome.

Nije isključena ni mogućnost da se preduzeće „navuče“ na lažnu pretnju. „Pojedinci prikupljaju javno dostupne podatke o zaposlenima koje neke kompanije objavljuju na svojim društvenim mrežama, zatim ih sistematizuju i podnose kao ’dokaz’ da su neovlašćeno upali u sistem te firme. Oni lažno tvrde da imaju još podataka o toj kompaniji i tako izvlače novac od svih koji su zainteresovani za te informacije“, pojasnila je Julija Novikova, rukovodilac Službe za digitalni otisak u kompaniji Kasperski na međunarodnoj konferenciji eSecurity, održanoj u oktobru u Beogradu.

Zato u onlajn svetu, kao i u stvarnom, važi pravilo da je bolje sprečiti nego lečiti. Mada ni u životu ni u poslu ništa nije sto posto sigurno, do najboljeg rešenja dolazi onaj ko je spreman da za njim traga i da uloži u njegovu primenu.

Marija Dukić

Biznis Top 2023/24 u izdanju časopisa Biznis i finansije, novembar 2024. 

Foto: tigerlily713, Pixabay

24. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

B&F 228/229: Mala i srednja preduzeća – Snalažljiva Srbija

by bifadmin 24. децембар 2024.

Državni i privatni monopoli osvajaju Srbiju, što dodatno otežava položaj malih i srednjih preduzeća u situaciji kada se tržište EU zatvara zbog slabog rasta. Ipak, ovaj najsnalažljiviji deo Srbije uspeva da nađe nove mušterije, od Skandinavije, Bliskog Istoka, Afrike i Azije, do Južne Amerike. Mala privreda svoje poslovanje i dalje najviše finansira iz sopstvenih sredstava, jer sve izraženija koncentracija i na bankarskom tržištu nije donela povoljnije uslove kreditiranja. Biti sam svoj gazda u Srbiji znači da vlasnik firme mora da radi i po 15 sati dnevno i gradi preduzeće koje će jednog dana uspešno poslovati i bez njega. Sa smenom generacija i zamahom digitalizacije, pojavljuje se nova vrsta serijskih preduzetnika, koji podižu „instant firme“ s ciljem da ih za što kraće vreme prodaju za što veće pare.

Periskop

6. ŠTA JE OSTALO OD SIRIJE: Više straha nego nade
Analitičari ne isključuju rizik da nakon pada Asadovog režima, Sirija zbog brojnih militantnih frakcija uđe u novi građanski rat. Tokom prethodnih 14 godina razaranja, zemlja je izgubila 85% svog bruto domaćeg proizvoda i sada je po privrednom razvoju na nivou palestinskih teritorija. Gladnih u Siriji ima koliko i stanovnika u američkoj državi Ilionis. Iako se trenutna situacija procenjuje kao „ekstremno nestabilna i neizvesna“, u zemljama EU rasplamsale su se rasprave kako da se sirijskim izbeglicama poželi „srećan put“ kući.

8. PANIKA NA BRITANSKOM TRŽIŠTU UMJETNINA: Poreznici rastjeruju kupce
Teška vremena su nastupila za sve one koji hljeb nasušni zarađuju tako što prodaju, preprodaju, procjenjuju, osiguravaju, transportuju, skladište umjetnine u Velikoj Britaniji. Doba džentlmenskog poslovanja je završeno i sada država traži da prodavac utvrdi ne samo ko mu je kupac, nego i odakle mu pare. Ukratko, katastrofa.

10. VELIKI POSAO SA POLOVNIM LOPTICAMA ZA GOLF: Jednog dana bićete milioner, ako preživite aligatore
Više od 25 miliona Amerikanaca redovno igra golf svake godine. Pošto nisu svi podjednako vešti kao proslavljeni igrač Tajger Vuds, na terenu izgube oko 300 miliona loptica godišnje. Ali, nečiji loši zamasi golferskom palicom, za druge predstavljaju poslovnu priliku. Na njoj je izraslo tržište polovnih loptica za golf, čija vrednost u SAD iznosi oko 200 miliona dolara godišnje, a ovim poslom se uglavnom bave manje firme. Ako ste voljni da se u mutnoj vodi punoj kojekakvog đubreta otimate za izgubljene loptice sa aligatorima i lovcima „na crno“, možete postati milioner.

Biznis

14. PROIZVODNJA NOVIH SORTI STRNIH ŽITA: Novac klija iz inovacija
„Inovacije i pogled u budućnost su ključ uspeha, tu leži novac“, ističe Borislav Kobiljski, vlasnik novosadskog preduzeća Biogranum, proizvođača novih sorti strnih žita koje su prilagođene klimatskim promenama i otporne na ključne bolesti. Prednost Biogranumovih sorti je u tome što su dobijene primenom konvencionalnih metoda, biotehnoloških inovacija i ukrštanjem genetičkog materijala iz više od 50 država širom sveta. Vlasnik novosadskog preduzeća je osnovao i kompaniju Unigenetic u Bugarskoj, radi lakšeg pristupa evropskim fondovima i brže registracije i plasiranja novih sorti na tržište.

16. „PAMETNA“ AMBALAŽA ZA MEDICINSKE I KOZMETIČKE PROIZVODE: Posao započeli kutijom za Pavlovićevu kremu
„Očekujemo veliku krizu na tržištu jer je Nemačka u recesiji nekoliko kvartala, što će se preliti i na Srbiju, pa je najvažnije održati firmu u životu. Ali za ove 33 godine preživeli smo svašta. Mi nismo ljudi koji kukaju, oslanjamo se na sebe“, kaže Đorđe Jovanović, direktor porodičnog preduzeća „Uniplast“ iz Čačka, koje proizvodi farmaceutsku, medicinsku i kozmetičku ambalažu za domaće i inostrano tržište. Tokom korone osmislili su aktivnu ambalažu koja ima antimikrobno dejstvo, proizvod je uspešno komercijalizovan, a u toku su pregovori i za izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate.

18. TRADICIJA KAO INOVACIJA I IZVOZNI ADUT: Diplomatija Walter ćevapa
Kako se izdvojiti svojim ćevapima u zemlji ćevapa? Recept sadrži kombinaciju tradicionalne bosanske gostoljubivosti i beogradskog šmeka otvorenog i modernog grada. „To je nas formiralo kao ličnosti i to smo preneli u naše restorane“, kaže Mladen Paunić, generalni direktor kompanije „Walter BBQ“ u razgovoru za B&F kako je ova porodična firma od tradicije napravila inovaciju, a od ćevapa svojevrsnu kulturnu i ekonomsku diplomatiju na tržištu Evropske unije.

Finansije

22. KAKO DOMAĆE INSTITUCIJE PRATE PRIVREDNA KRETANJA: Za podatke putuj u svet
Institucije koje prate ekonomska kretanja nisu uvek dovoljan i pouzdan izvor podataka jer često ne grupišu delatnosti na isti način i drugačije definišu iste pojave, pa se razlikuju i rezultati koje objavljuju kao zvanične. Razlikuju se i metodologije koje se često menjaju, što praćenje određenih grana ili ekonomskih tokova čini komplikovanijim a istraživačima otežava sagledavanje celokupne ekonomije. Objavljeni podaci se periodično koriguju i usaglašavaju, pa nismo sigurni da se to neće dogoditi i sa sadašnjim iskazima o visini privrednog rasta, industrijskoj proizvodnji ili udelu određenih grana u BDP-u.

24. KAKVO JE OSIGURANJE RUDNIKA U SRBIJI: Imovina i odgovornost prepušteni slučaju
Osiguranje rudara i drugih radnika u rudnicima je obavezno u Srbiji, dok je osiguranje imovine i osiguranje od odgovornosti rudarskih kompanija dobrovoljno. Ove vrste dobrovoljnog osiguranja u praksi su skoro nepostojeće, prvenstveno zbog loše regulative. Važeći zakoni ne podstiču rudarske kompanije da koriste ove vidove osiguranja, ali ni osiguravajuće kuće da ponude dovoljno široko i pristupačno osiguravajuće pokriće, naročito u pogledu zaštite životne sredine.

26. PORESKA BITKA ZA MLADE U EU I SRBIJI: Tuđe hoćemo, svoje ne damo
Na mladima svet ostaje, ali sa demografskim trendom da je u svakoj generaciji sve manje dece, države će morati da se bore za svakog novog stanovnika. Zato se u svetu uveliko vodi i poreska bitka za mlade, a „oružje“ su različiti podsticaji da se zaustavi odliv i obezbedi priliv mozgova. Srbija takođe nudi više ovakvih olakšica, ali našoj zemlji trenutno nedostaje opšti poreski podsticaj za mlađu populaciju.

Temat: Mala i srednja preduzeća 

29. KAKO SE POVEĆANJE KONCENTRACIJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU ODRAŽAVA NA POSLOVANJE MSPP: Mala privreda sve manja
Domaćim tržištem vladaju privatni i državni monopoli, od kojih su neki vidljivi a neki nevidljivi. Jedna od najtežih posledica takve ekonomske politike je slabljenje malih i srednjih preduzeća, upozoravaju preduzetnici. Da se mala privreda smanjuje, a srpska ekonomija postaje sve zavisnija od poslovanja multinacionalnih kompanija potvrđuje i zvanična statistika. Srbija je doživela da čak i strani investitori ističu da je potrebno podstaći ulaganja domaćih firmi.

32. KOLIKO SU ZA MSP IZ SRBIJE ISPLATIVA DALEKA TRŽIŠTA: Iznuđena aleternativa
Zbog krize na tržištu EU, domaći proizvođači su prinuđeni da traže alternative za izvoz širom sveta. Ali što je destinacija udaljenija, to su troškovi veći, naročito u situaciji kada zbog ratnih žarišta roba sve češće „krstari“ zaobilaznim putevima. Ovo je posebno problem za manje firme koje proizvode hranu, od kojih neke poručuju nadležnima da ne menjaju ministra poljoprivrede tri-četiri mandata, da nešto nauči o oblasti o kojoj odlučuje.

34. LIČNE I POSLOVNE FINANSIJE U PORODIČNIM FIRMAMA: Kad novčanik nema pregrade
Domaći preduzetnici, uključujući i porodične firme, po pravilu obezbeđuju početni kapital iz lične ušteđevine ili pozajmicama od rodbine i prijatelja. Međutim, i kada se posao ustali, u Srbiji je teško zadobiti poverenje banaka, te nije retkost da se zbog daljeg razvoja firme ponovo posegne za porodičnim novcem. Ali, ako se privatni novčanik ne razdvoji od onog koji pripada preduzeću što pre, to kasnije može jako zakomplikovati život vlasniku. Najveći rizik od „zbrkanih“ finansija u porodičnim firmama javlja se u trenutku kada posao treba da nasledi druga generacija.

36. SERIJSKI PREDUZETNICI: Procvat „instant firmi“
Zarada je svima motiv kada ulaze u preduzetničke vode, ali oni koji žele da pokrenu posao u tradicionalnom smislu, spremni su na godine rada i odricanja, često sa željom da ga ostave u nasleđe i svojoj deci. Digitalizacija je donela i preduzetnike koji podižu „instant firme“ sa potpuno drugačijim ciljem – da bi ih prodali za što veće pare. Ovaj fenomen je odnedavno prisutan i u domaćoj privredi i čini se da ima sve više pristalica.

38. MITOVI O PREDUZETNIŠTVU: Da je lako, to bi mogao svako
U domaćoj javnosti i dalje vladaju brojni stereotipi o preduzetništvu, od toga da kada si sam svoj gazda radiš koliko hoćeš a ne znaš šta ćeš od novca, do optužbi da se domaći privatnici bogate preko noći na račun zaposlenih i „izvrdavajući“ zakonske obaveze. A kako to zaista izgleda kada neko „od nule“ gradi uspešnu firmu? Vlasnik radi po 15 sati dnevno, snosi najveću odgovornost i posledice u kriznim situacijama, mora da bude primer zaposlenima kako treba da se radi i da gradi preduzeće koje će jednog dana uspešno poslovati i bez njega, ističu dugogodišnji preduzetnici.

40. Rang liste preduzeća po dobiti i poslovnom prihodu

Intervju

48. DEJAN ČUPIĆ, EKONOMSKI STRUČNJAK I VELIKI PUTNIK: Istinski sam srećan kada na putovanju naučim nešto novo
„Svima preporučujem da detaljno istraže destinaciju koju planiraju da posete, jer bez toga nikada ne možete znati šta sve možete da vidite. Za putovanje su dve stvari najbitnije – da čovek ume da se dobro organizuje i da zna šta hoće. Kada krenete negde morate da znate gde idete i zašto idete, jer ako ne znate, vama će tamo biti dosadno“, kaže za B&F Dejan Čupić, magistar ekonomije koji je rešio da „doktorira“ na putovanjima. Zanimljivo je da je ovaj stručnjak za pisanje projekata počeo intenzivno da putuje onda kada je ceo svet bio u karantinu – tokom pandemije korona virusa.

Skener

52. BUŠENJE I ODRŽAVANJE BUNARA: Puno posla, a veliki rizik
Bušenje i održavanje malih i srednjih bunara na području Vojvodine je razvijeno tržište, a naručioci su domaćinstva i poljoprivrednici. Ipak, oni koji se bave ovom delatnošću ističu da je to rudarski rad i da nikada nisu sigurni da li će biti vode na mestu gde buše, te da je za njegovu isplativost potrebno sklopiti oko 50 poslova godišnje. Cene se kreću od 25.000 dinara do više miliona, u zavisnosti od veličine i kapaciteta bunara, kao i od dubine iz koje se izvlači voda.

54. POTKIVANJE KONJA: Od pet konjskih srca, o četiri brinu potkivači
Potkivači kažu da konj ima pet srca – jedno u grudima a ostala u kopitima. Prvo srce štite mišići i kosti, a preostala četiri potkovice. Međutim, dok u Srbiji broj konja raste, već godinama postoji svega desetak potkivača koji koriste savremeni alat i nova znanja. Oni su najtraženiji na tržištu, mada i manje poznati potkivači imaju dovoljno mušterija. Cene njihovih usluga kreću se od 50 do 100 evra po konju, u zavisnosti od iskustva, načina rada ali i od toga da li pružaju uslugu ortopedskog potkivanja.

Nove tehnologije

56. BABYFM, PAMETNI UREĐAJ ZA KONTROLU TEMPERATURE KOD DECE: Roditelji će se konačno naspavati
Startap BabyFM napravio je inovativno rešenje za kontinuirano merenje temperature i rano dijagnostifikovanje infekcija kod dece, sa alarmom i podsetnikom za doziranje lekova. Uređaj prati anatomiju deteta i osigurava da ne dođe do prekida signala kada se ono pomera. Sistem podržava i mobilna aplikacija za utvrđivanje koliko je primenjena terapija efikasna i za savetovanje sa pedijatrima. Proizvod bi trebalo da se nađe na tržištu početkom sledeće godine, a pored roditelja – koji će se konačno naspavati – za ovaj proizvod su zainteresovane bolnice i druge zdravstvene ustanove.

Nauka

58. KAKO LJUDSKI MOZAK IZLAZI NA KRAJ S NULOM: Ništa koje može sve
„Ako pogledate nulu videćete ništa, ali ako pogledate kroz nulu videćete ceo svet“, govorio je američki matematičar Robert Li Kaplan za broj koji je iznedrio zakone univerzuma, modernu matematiku i računare. Ovaj ekscentrični rođak u porodici brojeva i danas nam zadaje glavobolje, jer su njegova svojstva potpuno suprotna našem svakodnevnom iskustvu. Ali najnovija istraživanja pokazuju da ljudski mozak reaguje na nulu tako što stvara nešto ni iz čega.

Koktel

60. NAJPLAĆENIJE ZANIMANJE NA SVETU: Hvatanje krivina na poslu
Ako je rad stvorio čoveka, šta je onda lenjivac u kancelariji? To je najplaćenije zanimanje na svetu. Koliko god da su zabušanti plaćeni, preplaćeni su jer ne rade gotovo ništa. A ponekad su baš dobro plaćeni da se ne mešaju u svoj posao. Zabušanti „od karijere“ su socijalno izuzetno inteligentni, ali najveće zasluge za to što opstaju, pa čak i napreduju na poslu na štetu onih koji zaista rade – snosi poslovodstvo.

62. PRAZNOVERICE PREMA ŽENAMA U BALKANSKOJ TRADICIJI: Strah od „slabijeg pola“
U patrijarhalnoj balkanskoj kulturi žene su bile potčinjene, prezrene i ponižavane, ali je u isto vreme vladao strah od njihovih magijskih moći, jer sve što je pratilo sposobnost rađanja povezivalo se sa nečistim silama. Ipak, praznoverice su bile najizraženije prema starijim ženama, pa je tako i Vuk Karadžić zapisao da se vešticama nazivaju žene „tek poslije svoje 50. godine, jer nijednoj mladoj i lijepoj ženi ne kažu da je vještica, nego sve babama“.

Komunikacije

64. SUDBINA ŠTAMPANIH VIZITKARATA U DIGITALNO DOBA: Ledolomac i podsetnik
Zagovornici digitalnih vizitkarata tvrde da oni koji u vreme elektronskih komunikacija još uvek koriste štampane vizitke, vode svoje poslovanje u „kliničku smrt“. Protivnici ovakvog stava odgovaraju da je prerano za takvu dijagnozu, jer fizički kontakt u sklapanju iole ozbiljnijeg posla i dalje ništa ne može da zameni. U susretu „licem u lice“, originalna vizitkarta značajno doprinosi prvom utisku, ona je „ledolomac za uspostavljanje poslovne komunikacije i podsetnik koji ostaje za vama kada se sastanak završi“. To naročito važi za vlasnike manjih firmi, tvrde marketinški stručnjaci, ali i preduzetnici.

Reprint

66. AUSTRALIJANAC O SVAKODNEVNOM ŽIVOTU U ARGENTINI: Preselio sam se iz države gde skoro nema inflacije u zemlju sa najvećom inflacijom
Vlasti u Australiji su se uspaničile zbog predviđanja da bi trenutna inflacija od 2,8% mogla sledeće godine da skoči na 3,7%. Preselio sam se iz te države u Argentinu, gde je međugodišnja stopa inflacije u oktobru iznosila 193%. Drugima je potpuno neshvatljivo kako su Argentinci uspeli da se naviknu na život sa astronomskom inflacijom, što sam morao i sam da naučim, piše australijski novinar Gary Nunn. Svakodnevnica koju opisuje dobro je poznata onima koji su preživeli hiperinflaciju devedesetih u Srbiji.

Vremeplov

68. PROTESTI PROTIV ČEŠKOG „KRALJA CIPELA“ U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI: Ulični obračuni zbog „Batinih“ jeftinih opanaka
Češki „Kralj cipela“ Tomaš Bata, bio je oličenje američkog preduzetničkog duha u međuratnoj Evropi. On je toliko uništio konkurenciju, da su protiv njega protestovali proizvođači cipela u mnogim evropskim zemljama. Švajcarska i Francuska su čak donele specijalne zakone „Lex Bata“ da bi zaštitile domaću industriju. U Kraljevini Jugoslaviji je pokrenut „ustanak“ protiv češke firme, a strasti su se otele kontroli kada su se pojavili „Batini“ jeftini gumeni opanci, kojima su seljaci, za razliku od obućara i njihovih radnika, bili „nepatriotski“ oduševljeni.

24. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mol grupa ulaže više od 4 milijarde dolara u zelene investicije do 2030.

by bifadmin 24. децембар 2024.

Mol Serbia je deo jedne od vodećih kompanija, kada je reč o nafti, ali i zelenoj energiji u regionu, Mol Grupa čije sedište je u Budimpešti. Pored poslovnih aktivnosti u Srbiji, Mol Grupa u svom portfoliu ima tri rafinerije i dva petrohemijska postrojenja uz integrisano upravljanje lancem snabdevanja u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, dok poseduje mrežu od gotovo 2400 benzinskih stanica u 10 zemalja u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi.

Istraživačke i proizvodne aktivnosti kompanije MOL podržane su sa više od 85 godina iskustva u oblasti ugljovodonika i 30 godina u ubrizgavanju CO2. Trenutno, postoje proizvodne aktivnosti u 8 zemalja i istraživačke u 9 zemalja.

Prethodnih godina dosta smo čitali o ažururanoj strategiji kompanije SHAPE TOMORROW, koja definiše diversifikaciju poslovanja koje Mol Grupa sprovodi, a koja se tiče, između ostalog, obavezujućeg obećanja da kompanija dostigne neutralnost po pitanju ugljenika do 2050. godine.

Na tom putu, kompanija se ozbiljno bavi razvojem i implementacijom različitih tehnologija koje dovode do održivih rešenja i posebnu pažnju posvećuje otpadu i tehnologijama cirkularne ekonomije.

„U 2016. smo bili jedni od prvih u industriji nafte i gasa koji su najavili da će se diverzifikovati od fosilnih goriva i postepeno se razvijati u petrohemiji i potrošačkim uslugama. Osam godina idemo u istom pravcu, ali moramo uzeti u obzir da su poslednje godine donele radikalne izazove i promene u energetskoj industriji. Ciljevi održivosti postali su ambiciozniji dok je potražnja za fosilnim gorivima i dalje velika. Uvek tražimo pametna rešenja. Idemo napred na trezven, pragmatičan način omogućavajući tranziciju zelene energije, dok beskompromisno garantujemo sigurnost snabdevanja energijom i konkurentnost naše kompanije. To znači da ćemo, pored naših tradicionalnih poslovnih aktivnosti, koristiti zelenu energiju da našu kompaniju, a samim tim i ceo region Centralne Evrope, učinimo održivijim, samodovoljnim i konkurentnijim. Stvaramo vrednost od otpada, pokrećemo cirkularnu ekonomiju i dodatno ojačavamo sigurnost snabdevanja“ rekao je Milenko Janković, direktor kompanije Mol Serbia.

Fabrika MOL Groupe u Sasalombati je krajem leta započela proizvodnju i predstavlja najveću fabriku zelenog vodonika u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Ova fabrika ima kapacitet od 10 megavata i koristi energiju iz obnovljivih izvora za razlaganje vode na vodonik i kiseonik i proizvodi 1.600 tona čistog, ugljenično-neutralnog zelenog vodonika godišnje, koji se koristi za proizvodnju goriva. Prema planovima MOL Group, uskoro će se isti koristiti direktno i u sektoru transporta.

Tokom procesa ne nastaju zagađujući nusproizvodi, a fabrika zapravo proizvodi 8-9 tona čistog kiseonika po toni vodonika. Na ovaj način, postrojenje će smanjiti emisiju ugljen-dioksida rafinerije Dunav za više od 25.000 tona godišnje, što je ekvivalent godišnjoj emisiji ugljen-dioksida za otprilike 5.400 prosečnih automobila i time ozbiljno napredujemo na našem putu ka ugljeničnoj neutralnosti.

Kompanija stavlja veliki fokus na obnovljiva goriva, zeleni vodonik, biometan i geotermalnu energiju, podržava pametnu energetsku tranziciju kojom ubrzava održivost i obezbeđuje snabdevanje regiona energijom. Kompanija MOL će potrošiti više od 4 milijarde dolara na zelene investicije do 2030. godine sa ciljem da region učini održivijim, samodovoljnim i konkurentnijim

24. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Na odmor bez brige: Iskoristite posebne pogodnosti DDOR osiguranja
  • Bankarski depoziti više nisu jedini izbor: Zašto diverzifikacija postaje novi standard štednje
  • VIŠE OD 21.000 LJUDI POZIVA NA ZAŠTITU KONKURENCIJE, RADNIH MESTA I POVEZANOSTI SRBIJE
  • Koji objekti se ne moraju legalizovati?
  • Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 2,7 odsto

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit