NAJNOVIJE
Kina osvaja auto-industriju, ali Tojota i Folksvagen su i...
Atina: Dok metro napreduje, zgrade pucaju
Kako Kina gradi alternativu dolaru?
ECB izabrala banke za test digitalnog evra
Osiguranje zajedničkih prostora u zgradama: Stanari radije biraju svađu...
Poslednji pozdrav Nikoli Markoviću
Struja postaje nova nafta: Tehnološki giganti ulaze u trku...
Zašto žene posle pedesete najteže dolaze do posla?
Duži životni vek zahteva održiviji rad
Zašto je kreditna agencija Fitch zadržala Srbiju na korak...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i naukaVesti

Zašto je jedan kit prešao 13.000 kilometara za nekoliko godina?

by bifadmin 11. децембар 2024.

U poslednjih nekoliko godina jedan grbavi kit sproveo je vrlo neobičnu i ozbiljnu migraciju podstaknutu klimatskim promenama. Tako bar misle naučnici.

Ovaj primerak viđen je 2017. na Pacifiku u blizini Kolumbije a potom nekoliko godina kasnije kod Zanzibara u Indijskom okeanu. Dakle prešao je putanju od 13.046 kilometara za relativno kratko vreme, ukoliko je išao najkraćom putanjom. A imajući u vidu činjenicu da ga verovatno nijsu navodile Gugl mape sigurno je prešao i mnogo više.

Naučnici nemaju drugo objašnjenje za ovu vrlo neuobičajenu avanturu osim smanjenja količine hrane u njegovom okruženju zbog kog bi morao da preduzme ovoliki put ili pak potrage za partnerom.

Kažu da treba imati u vidu da je ovo najduža distanca koju je ikada neki kit prevalio. Uprvo zbog toga je podstaknuta diskusija o tome da li je ovaj kit vesnik velikih promena nastalih usled sve ozbiljnijeg uticaja klimatskih promena.

Izvor: BBC
Foto: Pixabay

11. децембар 2024. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pad Asadovog režima mogao bi da utiče na tržište nafte

by bifadmin 11. децембар 2024.

Pad Asadovog režima u Siriji neće imati direktan uticaj na svetska tržišta nafte, ali bi mogao doneti pozitivne efekte na kratke staze i negativne na duže, u zavisnosti od razvoja političke strukture Bliskog istoka.

Pre pada režima, postojala je neizvesnost oko mogućnosti da se sukobi između Izraela, Hamasa, Hezbolaha i Irana pogoršaju i prošire. Iako su svi pokazatelji ukazivali na to da je Iran nastojao da izbegne eskalaciju, ostajala je zabrinutost da bi, bez trajnog primirja, nasilje moglo da se poveća bilo namerno ili slučajno. Izrael je najavio da neće napadati iranska naftna postrojenja, ali ratna neizvesnost često skriva promene u politici.

Tržište nafte je teoretski već uzelo u obzir mogućnost gubitka milion barela dnevno ili više iz Irana ukoliko Donald Tramp pooštri sankcije toj zemlji nakon dolaska na vlast. Slabi temelji tržišta trenutno to neutrališu. Kao što prikazuje grafikon, Iran je uspeo da poveća proizvodnju za oko 1,5 miliona barela dnevno otkako je Bajden preuzeo vlast. Uključujući 700.000 barela dnevno u poslednjim mesecima.

Iako su cene pod pritiskom zbog projekcija da će potražnja za naftom iz OPEK-a opasti za milion barela dnevno sledeće godine, smanjena iranska ponuda bi mogla da neutralizuje većinu tog pada. Šira grupa proizvođača upravo je odložila ukidanje svojih dobrovoljnih smanjenja proizvodnje od 2,2 miliona barela dnevno, ali je izgled porasta zaliha sledeće godine bio očigledno u mislima izvoznika.

Čeka se Tramp

Svrgavanje Asadovog režima moglo bi, nadaju se mnogi, dovesti do umerenije vlade. I oslabiti takozvanu šiitsku osovinu Irana, iračkih milicija, Sirije i Hezbolaha. To bi verovatno ohrabrilo Trampovu administraciju da zauzme čvrst stav prema Iranu, posebno ograničavanjem njihovog izvoza nafte. Nanošenje ekonomskog bola režimu čini se verovatnijim sada kada su Iranci videli da su se njihova ulaganja u Siriji pokazala uzaludnim.

Nije jasno u kojoj meri je iranski izvoz povećan zbog neaktivnosti Bajdenove administracije u odnosu na bolje metode izbegavanja sankcija od strane Irana. Ukoliko je ovo prvo tačno, Tramp bi imao veći uspeh u prekidanju njihovog izvoza, što bi podstaklo rast cena nafte. Saudijci bi verovatno bili zadovoljni takvom situacijom, omogućavajući izgubljenom izvozu da ojača cenu.

S druge strane, pad Asada mogao bi oslabiti tvrđe struje u iranskoj vladi. Mogao bi i olakšati predsedniku Pezeškijanu postizanje sporazuma sa SAD-om. Smanjenje podrške Hutima, Hezbolahu i Hamasu moglo bi postati prihvatljivije. Posebno nakon što su ove poslednje Izraelci značajno oslabili u poslednje dve grupe. Scenario u kojem Iran značajno smanjuje podršku tim grupama mogao bi im biti prihvatljiviji nego ranije. A Tramp, koji je obećao niže cene nafte, mogao bi biti oduševljen postizanjem novog sporazuma koji bi ublažio sankcije.

Kuda će cena

Međutim, takav sporazum verovatno neće biti postignut bez nekoliko meseci pregovora i verovatno će mu prethoditi strožije sankcije. Ovo bi moglo podržati cene nafte na kratke staze, možda dodajući 10 dolara po barelu u prvoj polovini 2025. godine. Ali bi zatim sporazum vratio sankcionisanu ponudu i kasnije kreirao pritisak na tržište.

U tom slučaju, ne samo da bi ranija premija od 10 dolara po barelu nestala, već bi cene mogle pasti za još 10 dolara po barelu. Time bi se WTI nafta (West Texas Intermediate) spustila na 60 dolara. I povećao bi se pritisak na Irak i UAE da se pridržavaju svojih kvota. Ukoliko to ne učine, cene bi verovatno pale ispod 60 dolara. I to bez dodatnog smanjenja saudijske proizvodnje, što bi Saudijci teško prihvatili.
Reakcija Putina na gubitak saveznika, u trenutku velikih gubitaka na ukrajinskom frontu, mogla bi dodatno povećati njegovu spremnost za postizanje sporazuma o zaustavljanju borbi.

U tom slučaju, moglo bi doći do povećanja ponude iz Rusije, iako su oni već prekoračili kvotu. Ukoliko Rusija uspe da doda pola miliona barela dnevno ili više na tržište, gotovo bi bilo nemoguće održati cenu nafte na 70 dolara.

Stoga će, u pozadini slabih osnovnih pokazatelja, geopolitički uticaji na tržište nafte sledeće godine biti značajni. I verovatno divlje fluktuirati kako godina bude odmicala.

Izvor: Majkl Linč, saradnik Forbes

Foto: Unsplash

11. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Dugovi bankama za godinu dana porasli za 9,1 odsto

by bifadmin 11. децембар 2024.

Dugovi prema bankama u Srbiji su na kraju novembra iznosili 3.743,36 milijardi dinara, od čega je stanovništvo dugovalo 1.617,54 milijarde, pravna lica 2.046,26 milijardi a preduzetnici 79,55 miliona.

U kreditnom izveštaju Udruženja banaka Srbije navodi se da je ukupan dug bankama bio za 9,1 odsto veći nego u novembru 2023. godine.

Učešće kašnjenja u dugu po osnovu bankarskih kredita je iznosilo 2,6 odsto, najveća je bila docnja kod preduzetnika 4,8 odsto, zatim kod pravnih lica, 2,8 odsto dok je stanovništvo najmanje kasnilo u otplati, budući da je učešće docnje kod građana iznosilo 2,1 odsto.

Kada je reč o tekućim računima, njih je na kraju novembra bilo 9,22 miliona a broj korisnika tekućih računa iznosio je 6,05 miliona. 30. novembra u Srbiji je bilo 1,13 miliona kreditnih kartica a broj korisnika je iznosio 918.700.

Izvor: Euronews

Foto: Pixabay

11. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prodata zgrada Politike

by bifadmin 11. децембар 2024.

Zgrada Politike u centru Beograda, u kojoj se duže od pola veka nalazi sedište redakcije najstarijeg dnevnog lista na Balkanu dobila je novog vlasnika.

Naime, NLB banka Ljubljana, dojučerašnji vlasnik sedamnaestospratnice na Trgu Politika broj 1, zgradu je prodao privrednom društvu M29 u vlasništvu Bobana Rajića,

Rajićeva firma Media 026 suvlasnik kompanije Politika novine i magazini.

Izvor: Politika

Foto: Pixabay

11. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Štamparija Borba odlazi u stečaj

by bifadmin 10. децембар 2024.

Skupština akcionara Štamparije Borba većinski je na vanrednoj sednici u četvrtak, 5. decembra, podržala Odluku da rukovodstvo te kompanije podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka zbog postojanja stečajnog razloga – preteće nesposobnosti plaćanja.

Kako je objavljeno na portalu Centralnog registra hartija od vrednosti (CRHoV), postojanje stečajnog razloga u kompaniji koja je do pre godinu dana štampala dnevne listove Večernje novosti i Borba utvrdilo je preduzeće Sigma revizija u ulozi veštaka.

Odluka akcionara Štamparije Borba samo je poslednji u nizu poteza povučenih u „dvouglu“ vlasničkih promena na kapitalu nekadašnjih jugoslovenskih medijskih giganata – Borbe i Večernjih novosti.

Podsetimo da je sama Štamparija Borba bila većinski vlasnik Kompanije Novosti, da bi krajem avgusta 2019. godine Udruženje novinara Srbije objavilo da je doneta odluka da svoj kapital u Novostima proda privrednom društvu Media 026 sa sedištem u mestu Vučak kod Smedereva za 300 miliona dinara.

Kompanija Novosti danas je u stopostotnom vlasništvu Media 026. U međuvremenu je preduzeće iz Vučka kupilo i državni paket akcija u Novinsko-izdavačkom preduzeću (NIP) Borba, u kome trenutno poseduje 45 odsto kapitala, dok 21 odsto pripada gradu Beogradu. Još 19 odsto akcija je u vlasništvu pomenute Kompanije Novosti.

Biznis.rs pisao je uoči privatizacije da je NIP Borba bila u blokadi, dok su podaci Narodne banke Srbije ukazivali na to da su računi ove kompanije bili blokirani zbog neizmirenih potraživanja u iznosu od 2,78 miliona dinara.
Prema zapisniku sa Skupštine akcionara održane 28. juna ove godine, objašnjenje generalnog direktora NIP Borba (Andrija Jorgić) je da je najveći problem kada je reč o ulasku u blokadu „porez na imovinu i neka stara dugovanja koja se protežu i sada“.

Kome pripada zgrada Borbe

Podsetimo da Novosti i Borba ne dele samo zajedničku istoriju u okviru nekadašnje Radne organizacije Borba, već i da su se sporile oko toga kome pripada zgrada koja se vodi na adresama na Trgu Nikole Pašića, odnosno u Kosovkoj ulici, u samom centru Beograda.

Kako je Nedeljnik Vreme detaljno o tome pisao 2017. godine, kompanija Novosti AD je 2004. podnela tužbu za utvrđivanje vlasništva nad tom zgradom, dva puta dobijala nepravosnažne presude da je vlasnik oko 7.800 kvadrata, dok na kraju nije izgubila spor presudom Privrednog apelacionog suda pre tačno osam godina.

Ispostavilo se da je sud stao na stanovište da zgrada pripada NIP Borbi zato što nekadašnje radne jedinice nisu bili pravni subjekti koji su mogli da raspolažu pravima i obavezama, i tako je „pao u vodu“ argument Novosti da su u tu zgradu najviše investirali.

Štamparija Borba, kompanija na pragu stečaja, je 2023. godinu prema podacima bonitetne kuće CompanyWall završila u minusu od ukupno milion i po evra, pošto su rashodi od 2,85 miliona evra „pojeli“ 1,37 miliona evra prihoda, koliko je to preduzeće ostvarilo tokom poslednje poslovne godine za koju su predati finansijski izveštaji.

U obrazloženju Odluke o podnošenju predloga za otvaranje stečaja stoji i da je Štamparija Borba prestala da obavlja delatnost u aprilu 2023. godine, kada su svi zaposleni proglašeni viškom, a štamparska oprema rashodovana i unovčena.

Ko su najveći akcionari

Najveći akcionari Štamparije Borba su država Srbija i Republički PIO fond sa 37,5 odnosno 31,5 odsto kapitala, respektivno.

Veće vlasničke pakete poseduju i Republički zavod zdravstvenog osiguranja, u čijem vlasništvu je 12,65 odsto kapitala, kao i Grad Beograd sa 8,1 odsto akcija. Štamparija Borba a.d. Beograd ima ukupno emitovane 790.442 obične akcije, od kojih ukupno 780.551 akciju sa pravom glasa, objavljeno je na portalu Beogradske berze, gde stoji i da tržišna kapitalizacija ove kompanije iznosi 4,35 milijardi dinara.

Akcionari Štamparije Borba većinskom odlukom su ovlastili generalnog direktora Vladimira Gudurića da pred Privrednim sudom u Beogradu podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka.

Izvor: Biznis.rs
Foto: Pixabay

10. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Konkurs za male domaće proizvođače: Mercator-S vas poziva da postanete deo brenda „Ukusi moga kraja

by bifadmin 10. децембар 2024.

Ukoliko predano i vredno razvijate i kreirate autentične i tradicionalne proizvode po domaćoj recepturi, sa sirovinom koja je 100% nastala u Srbiji, pozivamo vas da se prijavite na konkurs „Ukusi moga kraja“, i tako osigurate da se vaši proizvodi nađu na policama IDEA prodavnica, RODA marketa i MERCATOR hipermarketa, širom Srbije.

Tradicija se najbolje čuva i prenosi kroz autentične ukuse i domaću hranu po kojoj smo poznati i van granica naše zemlje. Svi mali proizvođači iz Srbije, čuvari tradicije koji kreiraju najlepše ukuse i verno prenose priču o našoj zemlji i rodnom kraju, imaju priliku da se od danas, pa sve do 9. februara, prijave na konkurs koji se nalazi na internet stranici www.ukusimogakraja.rs, i tako postanu deo brenda Ukusi moga kraja.

Biti deo brenda Ukusi moga kraja znači biti deo misije da se najbolji i najautentičniji srpski proizvodi vrednih srpskih privrednika nađu na što više trpeza širom zemlje. Projekat Ukusi moga kraja osmišljen je sa idejom da predstavi liniju tradicionalnih srpskih proizvoda i osnaži položaj malih domaćih proizvođača u zemlji. U početku je brojao 6 privrednika i 24 proizvoda, dok danas zajednica broji više od 40 proizvođača, koji sa više od 200 proizvoda predstavljaju gastronomsko blago Srbije.

„Izuzetno smo ponosni na projekat koji traje čitavu jednu deceniju i koji okuplja zajednicu onih koji kroz pripremu autentičnih ukusa pokazuju ljubav prema svojoj zemlji. Još više smo ponosni na činjenicu da smo prepoznali navike potrošača i da smo im omogućili da u svojoj prodavnici u kraju ili u centru nekog grada kupe, na primer domaći med sa dalekih proplanaka ili autentičan domaći sir sa srpskih planina.

Mislim da u prilog tome najbolje govori podatak da mi godišnje prodamo više od 20 miliona proizvoda koji nose oznaku Ukusi moga kraja. S nestrpljenjem čekamo nove prijave i sigurni smo da i potrošači jedva čekaju da vide koji će to novi proizvodi osvanuti na našim policama“, rekla je Ljiljana Zeković, rukovodilac Službe trgovačkih robnih marki.

Konkurs je raspisan za sve one koji prave sir, trajne kobasice, mantije, kore za pripremu ručno pravljenih pita i gibanica, kolače, med, brašna mlevena na kamenu i druge slične proizvode. O detaljima konkursa saznajte više na internet stranici www.ukusimogakraja.rs i postanite deo brenda, čiji se proizvodi vole na poseban način.

10. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kalenić pijaca proglašena za jednu od najboljih na svetu

by bifadmin 10. децембар 2024.

Pijaca „Kalenić“ proglašena je za jednu od najboljih svetskih pijacu na portalu „Fajnenšl tajmsa“ (Financial Times), saopštilo je danas Javno komunalno preduzeće „Beogradske pijace“.

To veliko priznanje potvrđuje važnost pijaca kao autentičnih urbanih prostora, koji spajaju tradiciju sa potrebama savremenog načina života.

Uz tradiciju koja je stvarana decenijama, ta pijaca predstavlja simbol kulture, gastronomije i urbanog duha Beograda, a njena bogata ponuda svežeg povrća, voća, domaćih sireva, autentičnih specijaliteta, kao i novih modernih „street food“ koncepata, čini je nezamenljivom destinacijom kako za stanovnike Beograda, tako i za turiste, dodaje se u saopštenju.

Izvor: Fonet
Foto: Bif

10. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Posvećeni zdravlju i dobrobiti zajednice

by bifadmin 10. децембар 2024.

Hemofarm je tokom 2024. godine dostigao izvrsne poslovne rezultate i potvrdio svoju lidersku poziciju na tržištu. Impresivni podaci stižu i iz Hemofarmovih pogona u Srbiji, BiH i Crnoj Gori u kojima je proizvedeno gotovo 8 milijardi tableta.

“Ova godina bila je izuzetno važna za Hemofarm. Kao regionalni lider nastavili smo putem inovacija i rasta i uticali na unapređenje zdravstvene zaštite i održivog razvoja. Nastavljamo sa ulaganjima u modernizaciju i unapređenje proizvodnih kapaciteta koja Hemofarm čine jednim od najznačajnijih igrača na farmaceutskom tržištu regiona”, rekao je generalni direktor Hemofarma Ronald Zeliger na svečanom okupljanju za poslovne partnere i saradnike.

U oblasti održivog razvoja, Hemofarm je ove godine organizovao prvi ESG festival, sa više od 65 predstavnika institucija, kompanija i nevladinih organizacija. Cilj festivala je da se podigne svest i razumevanje o održivom razvoju, kao i unapredi saradnja između akademskih, poslovnih i društvenih zajednica.

„Želimo da prenesemo svoje iskustvo i motivišemo i druge da nam se pridruže na putu ka održivoj budućnosti. U našoj posvećenosti zdravlju i dobrobiti zajednice, sa našim partnerima razvijamo inicijative koje će imati dugotrajni uticaj“, dodao je Zeliger.

U 2024. godini Hemofarm, Hemofarm fondacija i Ministarstvo zdravlja zajednički su nastavili kampanju „Najvažniji poziv u životu“, koja je usmerena na podizanje svesti o značaju doniranja organa.

U Bosni i Hercegovini kompanija je, kroz akciju „Kreni od sebe“, podržala roditeljske kuće u kojima borave deca obolela od malignih bolesti i njihovi roditelji, a globalni pokret Movember i ove godine podržali su Hemofarmove Brke sa porukom: Pregledaj se!

Godinu na izmaku obeležio je i jubilej Hemomonta u Crnoj Gori, koji je proslavio 30 godina uspešnog poslovanja, potvrđujući svoje mesto kao pouzdan partner u farmaceutskoj industriji.

U narednom periodu, Hemofarm planira dalji rast i inovacije, sa jasnim fokusom na društvenu odgovornost, kao i unapređenje kvaliteta života pacijenata širom regiona. Kao najveći izvoznik farmaceutskih proizvoda iz Srbije, Hemofarm je prisutan na preko 30 tržišta sveta i zapošljava skoro četiri i po hiljade ljudi. Kao članica STADA Grupe, Hemofarm nastavlja da raste i razvija se, osnažujući poziciju Srbije na globalnom farmaceutskom tržištu.

10. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Gde se povlači granica između kreativne promocije i manipulacije?

by bifadmin 10. децембар 2024.

Da li su brendovi samo simboli proizvoda ili i deo identiteta savremenog čoveka? Kako marketing koristi ljudske slabosti?

Zašto konzumerizam ima tako moćan uticaj na naš identitet? O ovim ključnim pitanjima za BIZLife govore prof. dr Anja Mitić, psihološkinja i vanredni profesor na Fakultetu za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić”, i Aleksandar Ninkov, istraživač tržišta, master studije bihejvioralne nauke na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE). Njihova analiza razotkriva kako brendovi koriste naše emocionalne slabosti, šta sloboda izbora zaista znači u potrošačkom društvu i kako se možemo zaštititi od manipulacije.

„Biološka evolucija čoveka neprestano kaska za kulturnom evolucijom, tako da savremeni čovek proživljava vrlo uzbudljiv i sadržajan život u potrošačkom društvu, noseći u glavi svoj praistorijski mozak sa svim njegovim nesavršenostima. Taj mozak nije navikao da bude konstantno stimulisan primamljivim sadržajima i nagradama, a njegovi prirodni mehanizmi za prijatnost, nagrađivanje, zadovoljstvo i požudu prenadraženi su u modernom okruženju”, objašnjava prof. dr Anja Mitić. „Da bismo razumeli upotrebu i zloupotrebu marketinga, moramo da shvatimo šta to naš mozak ’pećinskog čoveka’ želi, za čim žudi, šta mu privlači pažnju. Drugim rečima, kako marketing koristi prirodne slabosti ljudskog bića i uma”, ističe profesorka Mitić i dodaje da ove slabosti ne moraju uvek biti emocionalne prirode i da, uglavnom, nisu.

Šta je manipulacija

Aleksandar Ninkov detaljno analizira manipulativne tehnike koje marketing koristi: „Ono što, bez sumnje, možemo nazvati manipulacijom jeste pružanje netačnih informacija s ciljem dovođenja u zabludu, kao i preduzimanje određenih akcija bez saglasnosti potrošača. Ovakve prakse su često i zakonski sankcionisane”, započinje priču naš sagovornik iz Londonske škole ekonomije. Međutim, Ninkov naglašava da postoji čitavo polje potencijalno problematičnih intervencija koje se ne zasnivaju na ovim očiglednim manipulativnim tehnikama.

„Na primer, završite popunjavanje određenog formulara ili proces registracije na nekom sajtu, a polje koje se odnosi na saglasnost za dobijanje promotivnih materijala putem imejla automatski je štriklirano. Formalno gledano, imate punu slobodu da ga ’odštriklirate’. U praksi, verovatno ga nećete ni primetiti. Dalje, odjava pretplate na neki sadržaj oglašava se kao besplatna i moguća u bilo kom trenutku, ali u praksi morate da prođete kroz deset komplikovanih koraka da biste je realizovali. Ponovo je, formalno gledano, obećanje ispunjeno – međutim, sam proces stvara inerciju zbog koje možete da odustanete od odjave iako želite da je realizujete”, objašnjava Ninkov i naglašava da je ovakvim primerima zajedničko to što su potrošači podstaknuti da rade protiv svojih želja i interesa.

Potrošačka praksa i konzumerizam, prema mišljenju profesorke Mitić, imaju dvostruku prirodu – oni mogu biti izvor sigurnosti, ali i izazova za mentalno zdravlje: „Zahvaljujući brendovima, kreiramo sopstveni identitet i učvršćujemo sliku o sebi. Brendovima komuniciramo. Simbolima šaljemo neverbalne poruke drugima o sopstvenim vrednostima, interesovanjima, statusu, društvenom položaju.”

Koja je cena  slobode?

Međutim, glavni problem jeste stalna promenljivost trendova, dok naši identiteti hrle ne bi li ih dostigli: „Mi smo konzumenti sopstvenog identiteta, a potrošačko društvo nam, jednostavno, pruža željeni repertoar uloga”, ističe profesorka Mitić i pojašnjava: „Čitava zapadna civilizacija ističe slobodu izbora kao vrhovnu vrednost. Slobodno biramo svoj život, svoju karijeru, svoje partnere, svoj ukus, svoj identitet. A da li smo zaista slobodni? I možda je još važnije pitanje: koja je cena te slobode?”

Aleksandar Ninkov objašnjava da bihejvioralne nauke oblikuju savremeni marketing, posebno u prethodne dve decenije, mapirajući tehnike uticaja na ponašanje koje mogu da olakšaju život potrošačima, ali i da vode do manipulacije. Jedna od najmoćnijih intervencija, kako ističe, jeste definisanje podrazumevane opcije: „Moć podrazumevanih podešavanja nam postaje jasna kada razmotrimo koliko smo podrazumevanih opcija na svojim mobilnim telefonima promenili: kod većine nas su podešavanja, verovatno, ostala na ’difoltu’, od zvuka do osvetljenosti ekrana. Pažljivim postavkama toga šta se podrazumeva možemo drastično da oblikujemo ponašanje, oslanjajući se delom na tendencije ljudi da iz podrazumevanih opcija izvlače zaključke o tome šta je preporuka i šta je uobičajeni izbor drugih potrošača.”

U eri digitalnih platformi algoritmi na društvenim mrežama imaju ključnu ulogu u oblikovanju naših potrošačkih odluka, upozorava profesorka Mitić: „Biraju za nas ono što je najbolje za nas, čak i pre nego što određeni proizvodi uđu u žižu našeg interesovanja. Mi smo toga, naravno, donekle svesni, manje ili više svesno ulazimo u tu razmenu. Možemo reći da je to marketinška zloupotreba, ali nam, takođe, olakšava svakodnevicu. Odričemo se dela svoje privatnosti, pružamo svoje informacije, sejemo suptilne otiske svog identiteta svaki put kada se konektujemo na internet.”

„U eksperimentalnim situacijama, i ljudi i laboratorijski miševi biraju da imaju više izbora. Širi asortiman nas, definitivno, više mami. Ipak, prema istraživanjima, širi asortiman umanjuje verovatnoću kupovine, umanjuje naše zadovoljstvo proizvodom, umanjuje zadovoljstvo donetom odlukom i povećava kajanje. Ako svoju odluku (odabrani proizvod) stavimo na jedan tas vage, na drugoj strani su svi drugi mogući izbori (svi proizvodi koje nismo odabrali, a mogli smo)”, pojašnjava profesorka Mitić.

Kada je reč o manipulaciji potrošačima, Aleksandar Ninkov ističe da edukacija igra značajnu ulogu, ali nije uvek dovoljna. Kako kaže, svest o manipulativnim tehnikama ne znači da ćemo biti imuni.

Stariji građani najpodložniji manipulaciji

„Kada je reč o savremenim tehnikama uticaja na ponašanje koje dolaze iz bihejvioralne nauke, određeni autori povlače paralelu sa optičkim iluzijama – možemo da ih budemo svesni, ali optičke iluzije će i dalje imati uticaj na našu percepciju. Po istom principu, svest o manipulativnim tehnikama ne znači da nećemo i dalje da im budemo podložni u izborima koje pravimo. Zbog toga bi trebalo da, uz obrazovanje i podizanje svesti, postoje i dodatne mere zaštite, kao što su zakoni i udruženja potrošača”, objašnjava Ninkov.

Posebno zanimljivo pitanje jeste kako potrošačko društvo stvara iluziju slobodnog izbora dok nameće obrasce ponašanja. Mitić ističe koncept „tiranije slobode”, gde širi asortiman može povećati anksioznost i depresiju, dodajući to da smo razvili brojne mehanizme odbrane, samozavaravanja, utehe, kompenzacije, garancije kvaliteta, osiguranja, pa i brend, ne bismo li olakšali sebi izbor.

„’Upadljiva potrošnja’ je pojam koji je u literaturu uveo Torsten Veblen u svom delu ’Teorija dokoličarske klase’, još 1899. godine. To je kupovina luksuzne (brendirane) robe sa namerom da se njome istakne ili potvrdi status jedinke. Drugim rečima, to je isticanje statusnih simbola, šta god oni bili u nekom društvu. Ona ima duboke evolutivne izvore: paun se šepuri ističući sjajno perje u sezoni parenja; pingvini sakupljaju oblutke na obali kojima impresioniraju ženke. Na upadljivu potrošnju nisu bila imuna ni tradicionalna društva, prisutna je u gotovo svim epohama i kulturama. Mi smo ovu simboličku komunikaciju maksimalno unapredili, ona je sada posredovana finansijama, a finansijski status se najlakše demonstrira luksuznim brendovima.”

Digitalne platforme povećavaju manipulaciju

Na pitanje da li su tradicionalni mediji bili manje manipulatorni od digitalnih platformi, Ninkov odgovara da digitalne platforme nude više informacija o potrošačima, što povećava mogućnosti i efikasnost manipulacije:

„Kod manipulativnih tehnika, kao i tehnika uticaja na ponašanje generalno, razumevanje konteksta je od ključne važnosti – neće sve tehnike da rade jednako dobro u svim okolnostima. Dubinskim razumevanjem ciljne grupe, njenih vrednosti, karakteristika, šablona ponašanja i preferencija, kao i razumevanjem konteksta odlučivanja, moguće je odabrati intervencije koje će da daju najbolje rezultate.”

Kada je reč o starosnim grupama, profesorka Mitić ističe da su stariji građani najpodložniji manipulaciji, jer su odrasli u eri visokog poverenja u medije, naglašavajući da je medijska pismenost danas ključna oblast celoživotnog obrazovanja za sve nas.

„Iako su mladi najpodložniji marketinškim uticajima, oni nisu i najpodložniji manipulaciji. Generacije koje odrastaju u digitalnoj eri, poput milenijalaca, a pogotovu generacije Z (rođenih nakon 1996), medijski su najpismeniji u trenutnoj populaciji. Oni konstantno preispituju verodostojnost informacija sa kojima se sreću, jer su svakodnevno zatrpani obmanjujućim sadržajima. Oni znaju koje su mogućnosti i granice fotošopa, veštačke inteligencije, lažnih vesti, algoritama na društvenim mrežama. Kada je reč o marketinškoj manipulaciji, najugroženiji su medijski nepismeni, a to su stariji predstavnici populacije. Niko od nas ne želi da bude nasamaren, glup i naivan i teško nam je da priznamo kada se to dogodi”, zaključuje prof. dr Anja Mitić.

Za samo finale ove analize, Ninkov napominje da manipulativne tehnike nisu svemoćne i da potrošači imaju moć da oblikuju tržište. On smatra da podizanje svesti među potrošačima može obeshrabriti kompanije da koriste manipulativne metode, a da fer poslovanje treba nagrađivati.

Manipulativne tehnike imaju svoja ograničenja

„Manipulativne tehnike imaju svoja ograničenja. Ne treba zaboraviti da se principi uticaja na ponašanje, ipak, zasnivaju na društvenim naukama i da potrošači nisu atomi koji prate prirodne zakonitosti. Moguće je da neke manipulativne intervencije imaju savršenog smisla u teoriji, ali da u praksi dovedu do nenameravanih posledica i ponašanja potrošača koje je suprotno željenom. Ovo je posebno slučaj kada potrošači imaju jasno definisane preferencije i kada intervencije značajno idu protiv njihovih interesa”, zaključuje Ninkov.

Dakle, brendovi nisu samo simboli proizvoda, već i deo identiteta savremenog čoveka, oblikujući naše izbore kroz emocionalne i društvene mehanizme. Stoga, stručnjaci upozoravaju na to da potrošačko društvo nudi samo privid slobode, dok postavlja izazove za mentalno zdravlje, naglašavajući važnost razumevanja marketinga i kritičkog promišljanja u svakodnevnim odlukama.

Izvor: BIZLife/Borislav Despotović

Foto: Pixabay

10. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto građani posle odlaska u penziju nastavljaju da rade

by bifadmin 10. децембар 2024.

Polovina onih koji su otišli u penziju je promenila posao i radi tek nešto manje nego ranije – neki što vole a neki što moraju

U Evropskoj uniji 13 odsto građana radi i nakon odlaska u starosnu penziju (što je obično sa 65 – 67 godina starosti) objavio je danas Evrostat.

Približno polovina ljudi koji su nastavili sa radom obavlja svoj posao pod istim uslovima kao pre penzionisanja, dok je druga polovina promenila zaposlenje ili smanjila broj radnih sati, dodaje se u izveštaju.

Anketa koja je sprovedena prošle godine je takođe pokazala da je najveći broj ljudi koji rade nakon odlaska u starosnu penziju registrovan u baltičkim zemljama EU – u Estoniji 54,9%, Letoniji 44,2% i Litvaniji 43,7%.

Nasuprot tome, najmanji udeo radno aktivnih penzionera je zabeležen u Rumuniji – 1,7%, dok u Grčkoj iznosi 4,2%, a u Španiji 4,9%.

Na pitanje zbog čega nastavljaju sa radom posle penzionisanja, najveći broj ispitanika, konkretno 36,3% njih, naveo je da uživaju u poslu i vole da budu produktivni, dok je 28,6% reklo da su im potrebna finansijska sredstva.

Pored toga, oko 11,2% anketiranih navode da žele da očuvaju svoj društveni život, dok 9,1% ističe da je njihov posao finansijski unosan.

Najveći procenat ljudi koji su nastavili da rade jer uživaju u tome zabeležen je u Danskoj – 61%, Holandiji 59,6% i Italiji 51,7%, a najmanji je u Španiji – 17,9%, zatim na Kipru 19,1% i u Slovačkoj 20,4%.

Izvor: 24sedam.rs
Foto: Pixabay

10. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kina osvaja auto-industriju, ali Tojota i Folksvagen su i dalje na vrhu
  • Atina: Dok metro napreduje, zgrade pucaju
  • Kako Kina gradi alternativu dolaru?
  • ECB izabrala banke za test digitalnog evra
  • Osiguranje zajedničkih prostora u zgradama: Stanari radije biraju svađu oko novca za popravke nego polisu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit