Ukidanje konverzije prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu je legalizacija korupcije, poručio je Jovan Rajić, advokat i predsednik UO Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), reagujući na informaciju da je Vlada ovo pitanje rešila kroz usvajanje Predloga izmena zakona o planiranju i izgradnji.
Prošle nedelje Vlada Srbije usvojila je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji kojim se, kako je saopšteno, ubrzavaju procedure za izdavanje građevinskih dozvola, ukidaju prepreke, kao što je konverzija uz naknadu, i omogućava da proces izdavanja dozvola bude transparentniji i u cilju veće zaštite građana i onih koji grade.
Da je postojala namera ukidanja konverzije prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bilo je poznato još s kraja 2022. iz najava ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića, koji je izjavio je da bi se time „oslobodilo 5.000 lokacija za gradnju i da će on izneti predlog njenog ukidanja“.
Predlog zakona
Nacrt izmena Zakona o planiranju i izgradnji prošao je javnu raspravu u februaru. Koju verziju je usvojila Vlada u trenutku objave ovog teksta još nije poznato, pošto predlog zakona nije objavljen ni na sajtu ministarstva, ni vlade, ni parlamenta.
Ukidanjem obaveze konverzije uz naknadu se, praktično, omogućava kompanijama da svoje pravo korišćenja državnog građevinskog zemljišta, stečenog kupovinom firmi iz privatizacije, stečaja ili kroz izvršni postupak, konvertuju u svojinu bez naknade koja je po sadašnjim propisima obavezna, navodi N1.
Pri tom, dodaje se, nema zvaničnih podataka o veličini tih parcela, firmama koje ih poseduju, načinu na koji su ih stekle, niti analize šta bi se dobilo ukoliko se zakon izmeni.
Advokat Jovan Rajić, predsednik UO Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), koji je više puta već ukazivao na štetnost ukidanja konverzije prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu iz razloga što se time širom otvaraju vrata korupciji, za portal N1 kaže da je problematičan i trenutak u kojem se usvaja izmena zakona.
„Prvo, sporan je trenutak…“
– Da se vratim prvo na proceduru. Prva stvar je trenutak u kojem se konverzija ukida – to mi je najproblematičnije jer pokazuje odsustvo svakog ljudskog momenta i empatije prema trenutnoj situaciji i odgovornosti za trenutak u kojem se nalazimo – kaže Jovan Rajić.
Drugo, dodaje, narativ da se na ovaj način ukida konverzija takođe je pogrešan – jedino prolaskom kroz skupštinsku proceduru može da se ukine zakon koji je uveo konverziju.
– Dalje, čitav postupak je netransparentan, imajući u vidu da ne znamo koji je zakon uopšte u skupštinskoj proceduri. Izmene Zakona o planiranju i izgradnji bili su, naime, na javnoj raspravi koja je 20. februara završena. Ministarstvo je bilo u obavezi da do 7. marta objavi izveštaj koji se komentari iz javne rasprave usvajaju, koji ne – i zašto – navodi on.
RERI je, dodaje, slao komentare na deo oko konverzije.
– Postoji poseban zakon o konverziji koji su 2015. godine, kada su ga usvajali, vatreno branili. A sada ga izmenama ovog Zakona o planiranju i izgradnji, što je problematično sa pravne strane, na mala vrata stavljaju van snage. Faktički time pokušavaju da zabašure ostale izmene koje najavljuju – i sve to rade da bi pokrili ovo nepočinstvo koje prave sa ukidanjem konverzije – kaže Rajić.
U čemu je suština konverzije?
Investitori koji su kroz privatizaciju ili stečaj kupovali preduzeća, postajali su tom kupoprodajom vlasnici preduzeća, ali ne i zemljišta na kojem se ono nalazi. Da bi stekli svojinu i na zemljištu na kojem se poslovna zgrada nalazi, oni moraju da plate naknadu za konverziju prava korišćenja u pravo svojine na tom zemljištu.
– Tu nije reč samo o firmama kupovanim kroz stečaj i privatizaciju. To su i slučajevi kada neko za dinar kupi prezaduženo preduzeće čija je vrednost mala. Sada će, ukidanjem konverzije, on besplatno steći i svojinu nad zemljištem tog preduzeća. Ukidanje konverzije je legalizacija korupcije – poručio je Jovan Rajić. – Jer, neko tamo može sada da pozove investitore i kaže im: Gospodo, sad ću vam rešiti problem odjednom, svima, ukinuću vam zakon i vi svi zajedno nećete platiti desetine miliona koje biste platili, a zauzvrat mi treba to i to…
Sporne 24 privatizacije su, dodaje – ništa za ovo u smislu štete koju to čini budžetu, „i u smislu korupcije i onoga što se na ovaj način faktički pretvara u legalne tokove“
Savić: Pravila se ne menjaju u toku igre
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Ljubodrag Savić, ocenio je za agenciju Beta da je odluka Vlade Srbije da predloži izmenu Zakona o planiranju i izgradnji, kojom se ukida naknada za konverziju u pravo svojine prava na korišćenje zemljišta stečenog u privatizaciji i stečaju – katastrofalna.
– To je katastrofa, ne samo zbog pravičnosti i gubljenja prihoda, već i zbog toga što Vlada Srbije ne može da shvati da se pravila ne menjaju u toku igre – rekao je Savić.
Izvor: N1
Foto: Pixabay

„Kroz posao sam se upoznala sa starim nameštajem i fasadnom stolarijom, i shvatila da je to čaroban svet. Jednog dana donela sam odluku da, prvi put u životu, mislim prvo na sebe i ostvarim neku svoju veliku želju. Tako sam se preorijentisala na restauraciju starih drvenih predmeta i izradu autentike. Autentika je proizvodnja nameštaja ili stolarije koju ne možete da spasite, već morate da je pravite od početka, ali tako da bude identična nekom komadu iz prošlosti“, objašnjava naša sagovornica, kojoj u tom poslu pomažu istoričari i istoričari umetnosti.
„Ljudi su ranije bili iznenađeni kada vide ženu na skeli, sa zaštitnim rukavicama i šnalicama u kosi. Sada su već navikli, bar ovi iz mog okruženja. Ali nije bilo lako probijati se u profesiji u kojoj dominiraju muškarci. Na početku, dok sam radila kao stolarka, dešavalo se da klijent uđe u radionicu i traži da priča sa pravim majstorom, muškarcem, a ne sa mnom. Bilo je i neprijatnijih situacija. Na primer, da mi doteraju materijal, ja sednem u viljuškar i dođem po njega, a vozač kamiona neće da istovari građu kada shvati da je za viljuškarom žena”, priseća se Gorjana. Srećom, otkako je stekla ime u restauraterskom svetu više ne mora nikome da se predstavlja, niti da se bori sa predrasudama.