Članovi Ekonomskog kokusa Narodne skupštine Srbije i predstavnici NALED-a i Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) najavili su danas na Kopaonik biznis forumu da će raditi na unapređenju regulatornog okvira za elektronsko poslovanje privrede.
Vesti
Upozorenje od cyber napada na Volstritu usledilo je nakon skorašnjeg izveštaja kojim se ukazuje na nedavne aktivnosti međunarodne mreže cyber kriminalaca, koji su fokus preusmerili na interne bankarske sisteme umesto na njihove klijente.
Finansijske regulatorne vlasti Njujorka razmatraju nova pravila za zaštitu od snažnih i ozbiljnih cyber napada, koji bi mogli devastirati američko finansijsko tržište, pišu američki mediji.
Ben Loski, koji vodi kancelariju grada Njujorka za finansijske usluge (DFS) izjavio je kako strahuje da bi se dovoljno velik hakerski napad na kompanije s Volstrita mogao „preliti i šire u oblasti ekonomije“, kao što se, recimo, dogodilo 2008. godine krahom hipotekarnih kredita.
„Zabrinuti smo da ćemo u narednoj deceniji, a možda i pre, doživeti cyber napad poput Armagedona, koji će neko vreme uzrokovati značajne poremećaje u finansijskom sistemu“, rekao je Ben Lawsky u govoru u Pravnoj školi univerziteta Kolumbija. On je takav napad nazvao „Cyber 9.11.“.
On je dodao i da se razmišlja o novim propisima koji bi prisilili banke i osiguravajuća društva koje reguliše DFS da se bolje zaštite od hakerskih napada.
DFS ima regulatorni nadzor nad desetinama licenciranih banaka u Njujorku i osiguravajućim kompanijama, uključujući Goldman Sachs, Barclays i MetLife. Kao prva glava DFS-a, Loskiju su data ovlašćenja da može kazniti banke usled nepravilnosti, ili im uvesti nove standarde u poslovanju.
Analitičari Erste Grupe prognoziraju da će 2015. godina Srbiji doneti delimičnu stabilizaciju ekonomije i oporavak izvoza. No, uprkos tome, situacija će biti daleko od idilične – oporavak privrede usporiće pad domaće potražnje (usled mera fiskalne konsolidacije). Očekuje se pad BDP-a od 0,5% na godišnjem nivou.
U ovakvoj situaciji dinar bi opet mogao biti izložen pritiscima tako da će Narodna banka i u ovoj godini verovatno morati da interveniše.
Stend-baj aranžman dogovoren sa MMF-om može da nam posluži kao podstrek za dalje sprovođenje fiskalnih mera. A mere koje su dogovorene sa MMF-om i Svetskom bankom podrazumevaju i redukciju troškova u budžetu kroz mirovanje zarada i penzija u javnom sektoru do 2017. godine, smanjenje broja zaposlenih u istom, kao i smanjenje subvencija i državne pomoći za restrukturiranje preduzeća, što već pogađa Železaru Smederevo. Što se tiče prihodne strane budžeta najavljeno je uvođenje nekih novih akciza i suzbijanje sive ekonomije.
Erste analitičari upozoravaju da bi zbog loše socio-ekonomske situacije narod mogao početi da se protivi reformama, posebno po pitanju predstojećih otpuštanja u javnom sektoru i smanjenju subvencija za poljoprivredu i javna preduzeća. Oni takođe očekuju protivljenje predstojećoj privatizaciji Telekoma.
Građani Turske podržavaju centralnu banku, protive se političkim pritiscima na guvernera
Skoro 68 odsto turske populacije veruje da centralna banka treba da donosi odluke zasnovane na realnom ekonomskom stanju, dok samo 17 odsto ispitanika smatra da bi trebalo da donosi odluke u skladu sa uputstvima predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, pokazuje najnovije sitraživanje javnog mnjenja koje je sprovela agencija Metropol, prenosi Hurijet Dejli najuticajniji turski dnevni list. Turski izvoz je u januaru opao za 13% u odnosu na isti mesec lane, zbog pada vrednosti turske lire i vremenskih prilika. Centralna banka je već dva puta spustila nedeljnu referentnu kamatnu stopu dva meseca za redom i sada je ona 7,5 odsto, dok izvoznici tražnje njeno spuštanje na 6 do 7 odsto.
U Briselu će se danas raspravljati o najnovijim problemima u vezi s isporukom gasa između Rusije i Ukrajine. Ovo je potez ruskog Gazproma, koji je nedavno započeo da gasom direktno snabdeva područja pod nadzorom pobunjenika u istočnoj Ukrajini jer je, kako kažu, Kijev u to područje prestao da šalje gas.
Narodna banka Kine objavila je da je kamatna stopa na jednogodišnje kredite od strane poslovnih banaka smanjena za 0,25 procentnih poena, na 5,35 odsto. Kamatna stopa na jednogodišnje depozite smanjena je takođe za 0,25 procentnih poena, na 2,50 odsto.
U Srbiji je 1.12.2014 godine bilo 920 hiljada goveda, što je za 0,8% više nego u 2013 godini. Najviše je goveda u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije(ŠZS) (416.048), gde je i porast iznosio 2%, zatim u Vojvodini (262.219), gde je porast bio 6,1%. U Beogradu je broj goveda (61.259) povećan za 4,1%, dok je u Regionu Južne i Istočne Srbije smanjen za ogromnih 9,4%, na 180.542 grla.
Vlada Srbije obavezala se prema pismu o namerama upućenom MMF da će uvesti akcizu na struju i bezalkoholna pića. U dokumentu se kaže da će kombinovana akciza i povećanje cene struje biti 15% i stupiti na snagu od aprila 2015, dok se za akcizu na sokove kaže da će biti uvedena u 2016.
Međutim premijer Vučić je izjavio da će se još videti da li će struja poskupeti i da svakako neće poskupeti do kraja grejne sezone, dok je ministar privrede Sertić rekao da bi poskupljenje struje uticalo na privredu a Narodna banka Srbije je rekla da ne traži povećanje cene struje ali da traži da cene budu formirane transparentno i dugoročno planirane.
O ovim merama su svojevremeno izveštavali srpski mediji, a ministar energetike Aleksandar Antić je svojevremeno demantovao uvođenje akcize i rekao da bi to bilo kontraproduktivno.
Kako je izvestila Beta Antić je rekao da :“Mi imamo jednu potpuno jasnu, stručnu dimenziju zbog čega tako nešto nije dobro“, rekao je Antić, dodavši da ne veruje da postoje ozbiljni planovi za uvođenje akciza na struju.
„Ne verujem da je to deo bilo kakvih ozbiljnih planova, više verujem da je reč o medijskoj spekulaciji“, rekao je ministar rudarstva i energetike.
Beogradska štampa prenela je u novembru da je Vlada Srbije pripremila nacrt zakona koji predviđa uvođenje akciza na struju i sva bezalkoholna pića, izuzev mineralnih voda.
Akciza na struju, prema pisanju Blica, trebalo bi da se naplaćuje od 1. aprila naredne godine, po završetku grejne sezone, a još nije odlučeno koliko će iznosti taj porez, ali bi trebalo da bude između 10 i 15 odsto.
Akciza na struju će, dodaje se, biti uvedena umesto klasičnog poskupljenja struje, koje je najavljeno za proleće 2015. godine.
Antić je danas u izjavi za RTS komentarišući najave da će doći do promena u tarifnom sistemu i ukidanja jeftine tarife za struju, rekao da su ti navodi netačni, ali da će o eventualnim poskupljenjima biti reči kada se završe kalkulacije sa MMF-om i EBRD-om i napravi održiv sistem u Srbiji.
Svojevremeno je ministarstvo finansija ocenilo da bi uvođenje akcize na sokove bilo kontraproduktivno jer bi efekat toga bio veoma mali. Uz to akciza bi pogodila neka od velikih stranih investiicja u Srbiji i najvećeg domaćeg proizvođača sokova u regionu, Nektar.
Prema pismu koje je Vlada Srbije uputila MMF-u za dobijanje stend-baj aranžmana, među merama koje se navode ukoliko priohodi u budžetu ne budu povećani, navode se i povećanje PDV i akcize na benzin.
U pismu MMF, kao dodatne mere za slučaj da se prethodne ne pokažu dovoljno dobrim pominje se i povećanje PDV:
„Imaćemo za cilj da smanjimo fiskalne rizike i da se pripremimo za vanredne mere. U tom smislu, nećemo se oslanjati na kratkoročno finansiranje spoljnog duga, a nećemo akumulirati zaostale obaveze u zaduživanju javnog sektora. Takođe ćemo se uzdržati od gomilanja domaćih docnji…
„Ako prihodi u budžetu uprkos ovim merama budu smanjeni, razmotrićemo uvođenje vanrednih mera kao što su podizanje stope PDV i akcize na benzin. S druge strane, ako naplata prihoda bude prevazišla projektovane iznose u 2015., dobit će se koristiti za otplatu javnog duga u 2015. Ako su dobici prihoda održivi, njegov deo, u konsultaciji sa MMF, može biti iskorišćen za primarne infrastrukturne projekte u budućim godinama.“
Matković: Železara ima budućnost sa dobrim menadžmentom ali se neću prijaviti na javni poziv Vlade
Bivši direktor Železare Smederevo Duško Matković rekao je da nije zainteresovan da ponovo vodi Železaru i da se neće prijaviti na javni poziv Vlade Srbije, ali da je spreman da savetima i sugestijama pomogne onima koji odlučuju o sudbini te kompanije prenosi RTS.
Matković je u intervjuu za Radio Beograd rekao da je prošle godine u ovo vreme „ljudima iz Nemanjine“ sugerisao da je u ovakvoj tržišnoj situaciji menadžment ugovor najbolje rešenje. Naglasio je i da ima razumevanja za pokušaj Vlade da postigne dogovor sa Esmarkom, pošto se radi o poželjnom partneru, i da mu je žao što veliki napori pregovarača nisu urodili plodom.
„Menadžment ugovor kakav planira Vlada je prava stvar za Železaru. Budući tim treba da ima jaku međunarodnu dimenziju ali treba uključiti i domaće stručnjake, pogotovo u delu logistike, tehnologije i komercijale. Čini mi se da se prilike na tržištu kreću povoljno, pa uz podršku Vlade i premijera kakvu Železara ima, za dve do tri godine, uz krvav rad i dobar menadžment, strateški partneri će sami dolaziti u Železaru“ rekao je Duško Matković za Radio Beograd.
Železaru bi zatvorili samo amateri
Matković smatra da je Železara “ neophodan i najbolji privredni sistem koji Srbija ima“ i da mu je drago što su Vlada i predsednik Vlade to shvatili i stali iza te kompanije. On je odbacio tvrdnje „takozvanih stručnjaka, analitičara, političara i biznismena stvorenih u tranziciji“ da je Železara večiti gubitaš koga treba zatvoriti.
„Dilema oko toga da li treba zatvoriti Železaru ili ne za mene ne postoji. Podelu u javnosti oko tog pitanja nazivam podelom na amatere i profesionalce. Profesionalci znaju da je Železara osnov funkcionisanja metaloprerađivačke industrije, namenske industrije i izvoza“ kaže Matković.
Prema njegovim rečima, proizvodi Železare, čak i bez viših faza obrade, mogu uvek da nađu kupca. Odbacuje i ocene da Železara ima višak radne snage i podseća da je u njegovo vreme (od 1991. do 2001. godine) u Železari i pridruženim kompanijama radilo ukupno 15.000 ljudi, od kojih 11.000 u Smederevu. „Danas, kada nema sankcija, kada je tržište otvoreno, nema razloga da dobar menadžment ne uposli svih 5.500 radnika“ kaže Matković.
Pečurke iz Železare
Duško Matković je, osim kao visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije, devedesetih godina bio poznat i kao direktor Železare koji je u njenim pogonima organizovao proizvodnju pečurki, zbog koje je bio izložen podsmehu političkih protivnika.
„Pečurke su bile samo jedan od 50 projekata mini-profitnih centara, kakve smo u vreme sankcija organizovali u Železari. Proizvodnja pečurki organizovana je u podzemnim halama koje su bile mračne i tople-a neiskorišćene. Od pečuraka smo isplaćivali 40 plata i izdržavali 40 porodica“ rekao je Matković. Naglasio je da se i dan danas ponosi tim i drugim projektima koji su pokrenuti kako bi radnici „u pakleno vreme mogli redovno da primaju zarade, svakog prvog i 15. u mesecu“.