Preduzeća širom sveta imaju sumorna očekivanja o njihovim poslovnim izgledima pokazala je Markitova analiza na osnovu ankete sprovedene u junu. Zato je malo verovatno da će se povećati njihova investiciona potrošnja i zapošljavanje, što nadalje otežava već mlak i neujednačen ekonomski oporavak.
Vesti
Fabris Ture, bivši izvršni direktor Goldman Saksa biće danas ponovo saslušan pred američkim federalnim sudom. Njemu se sudi po građanskoj tužbi zbog prevara sa hartijama od vrednosti još u januaru 2007. kada je kreirao trgovanje izmišljenim finansijskim proizvodima.
„Sve što je izgrađeno urušiće se svakog trenutka… i ostaće samo jedan preživeli, fantastični Fab, posred svog tog kompleksnog, egzotičnog trgovanja koje je kreirao, a da nije prvobitno ni pokušao da razume sve njegove monstruozne implikacije“, pisao je u svojim mejlovima tada 28-godišnjak na početku 2007. Fabris Ture čak je nazvao u svojim kasnijim porukama finansijske derivate koje je prodavao „plodom intelektualne masturbacije“, a obavezu o kolateralnom dugu (CDO) „malim Frankeštajnom koji se otrgao svom tvorcu“.
Tokom 2010. Komisija za hartije od vrednosti tužila je Goldman Saks i Turea zbog prikrivanja prave uloge hedž fonda Paulson & Co. milijardera Džona Polsona. Ovaj fond je pažljivo odabirao aktivu unutar Abacus portfolija banke za koju je Polson želeo da propadne. Goldman Saks je na osnovu ove tužbe platila 550 miliona dolara kazne. Fabris Ture tvrdi da su na Abacus-u novac izgubile sofisticirane institucije koje su pogrešno predvidele pre svega kretanje na tržištu hipoteka i naglašava da ni u jednom trenutku nije pogrešno navodio te klijente. Ukoliko se njegova krivica dokaže sledi mu skoro sigurna zabrana bavljenja industrijom hartija od vrednosti. On takođe tvrdi da se milijarder Polson namerno „kladio“ protiv pomenutih derivata koji su bili osigurani hipotekama, čiji će pad vrednosti uslediti neposredno posle toga i praktično pokrenuti čitavu finansijsku krizu. Protiv Polsona nije
podignuta optužnica.
Fabris Ture jedan od retkih bankara čije iem se direktno pominjalo i povezivalo u vezi sa prevarama i pogrešnim procenama koje su dovele do krize. Poslednjih nekoliko godina proveo je pišući doktorsku tezu, a čak se bavio i humanitarnim radom u Africi. Američki mediji navode da je datum odabran za svedočenje Turea „nezgodan“ za višestruko kompromitovanog bankarskog giganta Goldman Saksa, koji je taman počeo da beleži dobre rezultate i njihovim objavljivanjem pokušao makar delimično da otkloni loše epitete koji su se prethodnih godina vezivali za njega. Postoji bojazan da će Ture svojim svedočenjem pozvati pred sud još nekadašnjih i sadašnjih zaposlenih u Goldman Saksu, kako bi dokazao svoje tvrdnje da su svi oni, uključujući i njega, „bili samo deo tima koji je konstruisao i sprovodio prodaju derivata“, kao i da je ovo blatantni slučaj traženja „žrtvenog jagnjeta“.
Izvor: Blumberg
Sredinom marta Skupština Srbije je usvojila Zakon o potvrđivanju ugovora između Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu.
Po ovom zakonu se kapitalni dobici od prodaje akcija ili udela oporezuju samo u državi u kojoj je prodavac rezident, osim u slučaju da više od 50% vrednosti akcija potiče od nepokretne imovine kada se kapitalni dobici mogu oporezivati i u državi u kojoj se nepokretnost nalazi.
Sledeća pravna lica iz UAE oslobođena su paćanja poreza po odbitku na dividende i kamate u Srbiji:
1. Nadležni organ Abu Dabija za investiranje
2. Investicioni savet Abu Dabija
3. Nadležni organ Emirata za investiranje
4. Mubadala razvojna kompanija
5. Međunarodna investiciona petrolejska kompanija
6. Svet Dubaija
7. Investiciona korporacija Dubaija
8. Ovlašćeni penzioni fondovi
9. Dahra holding kompanija
Izvor: KPMG
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) objavila je u Drugom kvartalnom izveštaju o statusu reformi 2013. da povećanjem doprinosa za PIO sa 22 na 24%, smanjenjem poreza na dohodak građana sa 12 na 10% i povećanjem neoporezivog iznosa zarade na 11.000 dinara nije rasterećena privreda i da je stvorena osnova za minorno povećanje plata.
Konkretno, efekti ovih izmena su:
• ne dolazi do rasterećenje privrede ili je ono beznačajno;
• stvara prostor poslodavcima za povećanje neto plate zaposlenih za 47 dinara mesečno;
• rasterećuje se budžet RS, jer su prihodi fonda PIO povećani;
• budžeti lokalnih samouprava (LS) su smanjeni.
To što su mišljenja koje izdaje Ministarstvo finansija postala obavezujuća za poreske organe doprineće konzistentnosti u primeni propisa i većoj pravnoj sigurnosti, saopštava NALED.
Međutim, u ovom kvartalu nije usvojena ni jedna inicijativa iz Sive Knjige niti preporuka SRPa.
Overa zdravstvenih knjižica je i dalje birokratska tortura za privredu, zbog nedostatka komunikacije PU i RFZO. Kako bi se taj problem konačno rešio, NALED insistira na hitnoj implementaciji Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja i ukidanju zdravstvenih knjižica.
Na inicijativu članova NALED-a, Ministarstvo finansija i Poreska uprava najavili su uplatu poreza i doprinosa na zarade na jedan uplatni račun, počev od januara 2014.
Međutim, nastavlja se loša praksa da pojedini republički organi nezakonito naplaćuju takse (takse čija visina nije utvrđena zakonom) za javne usluge koje pružaju s obzirom da nisu dobili saglasnost Ministarstva finansija.
RGZ i dalje nezakonito naplaćuje dve takse za jednu uslugu, jer je to u direktnoj koliziji sa Zakonom o budžetskom sistemu.
Osim toga, Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisuje prekratke i nerealne rokove za postupanje stranaka, a poreska rešenja i opomene ne sadrže osnovne informacije o datumu i osnovu nastanka obaveze.
Od 29 zakona koji su imali direktan ili posredan uticaj na privredu a usvojeni su u prvih 6 meseci 2013. godine, dvadeset (20) je doneto po hitnom postupku (69%).
Sve češće u medijima slušamo optimistične najave ekonomskog oporavka od strane političara, među kojima prednjači ministar finansija Mlađan Dinkić. Tako nas je skoro obradovao podatak da je javni dug Srbije u junu treći mesec zaredom smanjen pa je njegov nivo spušten na 57,4 odsto BDP-a.
Ništa manje optimistično je Ministarstvo finansija nedavno objavilo da su mere za stabilizaciju državnog budžeta u junu dale prve rezultate kroz rekordno smanjenje budžetskog deficita ove godine u iznosu od oko pet milijardi dinara.
Međutim, ljudi od struke očigledno ne nose iste ružičaste naočare kao ministri.
Naime, predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović nije se složio sa ovom ocenom Ministarstva finansija, jer smatra da će deficit državnog budžeta u 2013. iznositi oko 200 milijardi dinara, dakle 22 milijarde dinara više od onoga što je planirano rebalansom. Rashodi budžeta biće za oko 10 milijardi dinara veći od planiranih, a prihodi između 10 i 15 milijardi dinara manji. Pored toga, ovogodišnji manjak u kasama države, fondova i lokalnih samouprava ostaje visok – čak šest odsto svega stvorenog u ovoj godini.
Po Petroviću će smanjenje deficita od jedan odsto BDP-a biti ostvareno ograničenjem rasta državnih plata i penzija u narednoj godini, ali i dalje nedostaju dodatne uštede za još jedan odsto BDP-a.
“Ako se to ne učini, javni dug će nastaviti da raste sve do 2017. godine i to može da dovede do krize javnog duga”, tvrdi Petrović.
Zahvalnicu za smanjenje junskog deficita po Pavlu Petroviću treba poslati našim susedima, jer je na njega najviše uticao povećan uvoz hrvatskih cigareta u Srbiju pre ulaska u EU, dakle veći prihodi od carine. Ovo međutim znači da je priliv u budžet porastao sasvim slučajno a ne kao rezultat nekih ozbiljnijih ekonomskih mera naše vlade.
Toliko o strategiji države, a kada se radi o građanima, njihovo zaduživanje stagnira – zaduženost građana Srbije po bankarskim kreditima minimalno je povećana u prvoj polovini godine, za 0,4 odsto. Tokom juna dug stanovništva prema bankama povećan je za 1,3 odsto, sa 594,1 milijardi dinara na 601,89 milijardi.
Da situacija nije nimalo ružičasta govori procena koju je pre neki dan izneo Blic da je u ovom trenutku za proglašenje ličnog bankrota u Srbiji “zrelo” oko 150.000 građana, a u susednoj Hrvatskoj čak deset puta manje njih.
Mediji se ovom temom bave u kontinuitetu otkad traje ekonomska kriza, a prošle nedelje je reč “dug” pominjana više na TV-u nego u dnevnim novinama, I to najviše na RTS-u.
Inače, Reč nedelje je naša stalna rubrika – svake nedelje uredništvo „Biznisa i Finansija“ bira reč za koju veruje da će obeležiti narednih sedam dana. Od petka do petka agencija Real Time Clipping prati pojavljivanje ove reči u ekonomskom i političkom kontekstu.
Kompanija NIS predstavila je Izveštaj o održivom razvoju za 2012. godinu koji ispunjava najviše međunarodne standarde (Global Reporting Initiative). Izveštaj, koji je verifikovala nezavisna revizorska kuća KPMG, dobio je ocenu B+. U odnosu na prošlu godinu broj indikatora o kojima je izveštavano povećan je duplo.
Izveštaj o održivom razvoju kompanije za 2012. godinu dodatno je obuhvatio teme kao što su borba protiv korpupcije i upravljanje industrijskim otpadom, što je doprinelo povećanju transparentnosti u izveštavanju.
Istog dana, NIS je tradicionalno održao forum za sve zainteresovane javnosti, u okviru kojeg je paralelno organizovano pet okruglih stolova, na kojima su sprovedene javne diskusije povodom najaktuelnijih tema vezanih za razvoj kompanije:
• NIS na berzi – pouzdan partner investitorima i akcionarima
• Upravljanje novim tehnologijama – Uvođenje inovacija u svim sferama poslovanja
• Upravljanje kadrovskom politikom NIS-a – zaposleni kao najvažniji resurs
• NIS lider u ekologiji, bezbednosti i zaštiti zdravlja zaposlenih
• Žene u muškom biznisu
Najveći deo prvog polugodišta 2013. godine obeležio je pozitivan impuls globalnih investitora prema domaćim finansijskim instrumentima. Nastavljen je trend spuštanja dinarske krive prinosa započet u četvrtom kvartalu prethodne godine, a najizraženiji cenovni rast imale su dugoročne obveznice Republike Srbije. Zainteresovanost portfolio investitora za domaćim javnim dugom bila je praćena i jačanjem domaće valute prema EUR. Ovakav ambijent pozitivno je uticao i na domaće tržište akcija, pa je reperni indeks Beogradske berze u prva četiri meseca ove godine ojačao skoro 11%, uz značajno veću likvidnost trgovanja u odnosu na prethodnu godinu.
Neograničeni izvori jeftinog novca Američkih Federalnih Rezervi (FED) i Evropske Centralne Banke (ECB) bili su glavni pokretači pozitivnog sentimenta portfolio investitora u prethodnim mesecima. Međutim, sa poboljšanjem makroekonomskih pokazatelja u američkoj privredi, predstavnici FED-a su pokrenuli pitanje redukcije aktuelnog programa monetarne relaksacije (Quantitative Easing 3). Ova najava je inicirala oštru cenovnu korekciju većine finansijskih instrumenata, a najviše se odrazila na hartije od vrednosti u zemljama koje su slične Srbiji (tzv. emerging i frontier tržišta). Tržište domaćeg javnog duga pogođeno je padom interesovanja stranih investitora za dugoročnim instrumentima, ali su prinosi na primarnom tržištu ostali skoro nepromenjeni. Finansiranje budžetskog deficita je pokriveno, pa Uprava za trezor, za razliku od prethodne godine, nije bila pod pritiskom prihvatanja viših kamatnih stopa. Negativan sentiment se tokom maja i juna preneo i na međubankarsko devizno tržište, kroz povećanu tražnju za deviznom aktivom. Dinar je u drugom tromesečju depresirao skoro 2%, a Centralna banka je prodajom EUR sprečila intenzivniju depresijaciju u kratkom roku. Slabljenje domaće valute pozitivno je uticalo na kretanje EUR krive prinosa državnih hartija od vrednosti. EUR obveznice nastavljaju trend cenovnog rasta, ali uz niži obim realizacije u odnosu na prethodne kvartale. Za razliku od domaćeg tržišta, USD evroobveznice Republike Srbije odmah su odreagovale na najavu redukcije QE3 programa, pa je njihova cena korigovana preko 2 procentna poena od sredine maja. Tržište akcija takođe je bilo praćeno oštrom korekcijom cena. BELEX 15 je u poslednja dva meseca izgubilo skoro 20% , čime je celokupan pozitivan trend iz prvog kvartala izbrisan. Solidni finansijski rezultati domaćih listiranih kompanija nisu mogli ni delimično da kompenzuju talas negativnog sentimenta portfolio investitora.
Sa prinosom od 8,06% u prvoj polovini 2013.godine, DUNAV DPF je imao najbolji rezultat u industriji dobrovoljnih penzijskih fondova. U skladu sa učešćem u imovini, cenovni rast dugoročnih dinarskih obveznica Republike Srbije dominantno je uticao na performanse portfolia. Fond je nastavio da povećava udeo kamatnih instrumenata u portfoliu, pa je izloženost prema obveznicama na kraju juna dostigla 84,49% neto imovine. Povećanje fixed income segmenta uticalo je istovremeno i na značajno smanjenje novčanih pozicija u odnosu na početak godine. Fokus ulaganja je bio usmeren i na devizne instrumente, što je obezbedilo i povećanje ukupne valutne izloženosti. Udeo devizne aktive u neto imovini Fonda na kraju juna je iznosio 12,09%, napsram 10,18% na početku godine. Prinosni gep između domaćeg i inostranog tržišta deviznih obveznica uticali su na donošenje odluke o početku ulaganja u inostranstvo, kroz kupovinu dolarskih evroobveznica Republike Srbije. Investiciona politika prema portfoliu akcija bila je usmerena na realizaciju profita od pojedinih pozicija, što je redukovalo ovaj segment aktive na 4,16% (učešće na početku godine je iznosio 8,32%). Terminska struktura portfolia izmenjena je u korist kratkoročnih pozicija kao posledica približavanja roka dospeća obveznica koje je Fond kupovao u prethodnim godinama.
Izvor: Bilten Dunav dobrovoljnog penzijskog fonda
U Srbiji trenutno postoji veliki broj individualnih stambenih objekata na kojima je započeta gradnja, ali koji nisu završeni zbog nedostatka sredstava. Imajući to u vidu, kompanija Lafarge je kroz saradnju sa svojim partnerima u ovom projektu obezbedila kredite u maksimalnom iznosu do 350.000 dinara sa rokom otplate do 3 godine, uz konkurentne uslove i značajne olakšice. Ukoliko se kredit uzeme na godinu dana, kamata je 0%. Naime, Lafarge FINALE krediti su fiksni, dinarski bez učešća, sa nepromenjivom kamatnom stopom, bez vezivanja za kurs evra, bez troškova obrade, kao i bez potrebe prenosa plate. Procedura odobravanja je brza i jednostavna, jer se krediti realizuju na stovarištima u roku od 2 sata.
Lafarge Srbija je u saradnji sa Societe Generale bankom i stovarištima građevinskog materijala širom Srbije, plasirala novi način prodaje građevinskog materijala na stovarištima, kojim građanima, kao krajnjim korisnicima, omogućavamo kupovinu građevinskog materijala putem kredita, uz značajne olakšice. Lafarge FINALE krediti su krediti sa sufinansiranom kamatnom stopom, jer je naš cilj da na ovaj način obezbedimo pristupačne uslove svima koji žele da završe svoje nezavršene građevinske objekte i poboljšaju kvalitet stanovanja. Istovremeno, na ovaj način zelimo da doprinesemo i povećanju obima prodaje na stovarištima.
Pod istim uslovima građanima su pored građevinskih dostupni i drugi materijali kojima praktično pokrivamo sve potrebe korisnika, kao što su elektro materijali, elementi za opremanje kupatila, PVC materijali, krovni pokrivni elementi, dekorativni materijali,alati, proizvodi od gvožđa, boje i lakovi, pločice i podne obloge.
“S obzirom na to da dobro poznajemo situaciju u građevinskoj industriji i osluškujući, istovremeno, specifične potebe naših klijenata, kao i krajnjih korisnika, mi u Societe Generale banci osmislili smo inovativan način da ponudimo trenutno najbolje uslove kreditiranja za nabavku gradjevinskog materijala na tržištu. Ova ponuda je rezultat dugogodišnje uspešne saradnje sa kompanijom Lafarge Srbija.“ istakao je Frederic COIN, direktor Societe Generale banke Srbija.
Lafarge FINALE sufinansirajući krediti za kupovinu građevinskog materijala biće dostupni su u svim većim gradovima Srbije, omogućavajući na taj način najvećem broju građana da pod povoljnim uslovima obezbede građevinski i drugi potreban material.
Protekla nedelja na “Produktnoj berzi” predstavlja još jednu u nizu izuzetno tržišno aktivnih perioda. Ostvareni nedeljni količinski obim prometa od čak 3.440 tona u vrednosti od 67.767.150,00 dinara, zadržao je svoj veoma visok nivo iz prethodne nedelje. Kao i prethodne nedelje, pšenica novog roda dominira u strukturi prometa.
Agencija za ekskluzivno zastupanje UNIQA osiguranja, „Team Buričić“, otvorena je u Beogradu i to je četvrta agencija otvorena pod franšizom kompanije UNIQA osiguranje, ali prva koja je data osobi koja do sada nije radila u okviru kompanije. Mogućnost da započne sopstveni posao, pod imenom i uz podršku UNIQA osiguranja, Željko Buričić, vlasnik agencije „Team Burčić“, dobio je zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu rada u oblasti osiguranja.
„Sa konceptom generalne agenture upoznao sam se tokom rada u Austriji i želeo sam da takav sistem poslovanja razvijem i u Srbiji. Osim toga, ideja mi je bila da bogato internacionalno iskustvo i znanje podelim i sa našim ljudima. Posebno sam ponosan što su se moj trud, posvećenost, upornost, rad i zalaganje isplatili i što mi je ukazano poverenje da budem deo UNIQA osiguranja i nastavim sa širenjem mreže klijenata. Ponosan sam što je agencija „Team Buričić“ biti deo UNIQA tima i daću svoj maksimum da opravdam poverenje koje mi je ukazano“ izjavio je Željko Buričić, vlasnik agencije za ekskluzivno zastupanje.
Uvođenjem novog koncepta prodaje UNIQA osiguranje doprinosi razvoju malog biznisa, afirmiše preduzetništvo i podržava samostalni početak poslovanja kako svojih zaposlenih, tako i građana koji, zahvaljujući izuzetnim kvalitetima, iskustvu i dosadašnjim rezultatima, dobijaju franšizu za otvaranje svoje agencije.
Agencija „Team Buričić“, Željka Buričića, ekskluzivno će prodavati sve proizvode UNIQA osiguranja, poslovaće kao posebno pravno lice sa sopstvenim finansijskim bilansom uspeha, uz obavezu poštovanja standarda UNIQA osiguranja.
Ovo je četvrta po redu agencija za ekskluzivno zastupanje UNIQA osiguranja u Srbiji, a planirano je i otvaranje još nekoliko agencija u narednom periodu, sa ciljem uspostavljanja novih distributivnih linija u okviru ekskluzivnih kanala prodaje, povećanja broja prodajnih mesta i postizanja veće pokrivenosti tržišta.












