NAJNOVIJE
Naučnici uspeli da „podmlade“ ljudske jajne ćelije
Posle vesti o mogućem preuzimanju Glenkora, kompaniji skočila vrednost
Javni dug Srbije na kraju novembra 2025. bio 38,34...
Emitovane obveznice: Država se zadužila za 51,6 milijardi dinara,...
Budžet Srbije za 11 meseci 2025. godine imao deficit...
Da li najava da će Srbija kupiti dodatnih 5%...
Kako izgraditi uspešnu firmu, prodati je, pa krenuti iz...
Nordijske zemlje se greju i na – data centre
Šta se sve najavljuje za NIS i šta je...
Odlazak u penziju u Evropi znači -40% prihoda, u...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Napredni alat za izveštavanje Banca Intesa Beograd unapređuje produktivnost, efikasnost i korisničko iskustvo

by bifadmin 26. новембар 2024.

Vodeća banka na tržištu Srbije koristi „SAS Visual Analitics“ na „SAS Viya“ platformi da obezbedi izveštaje u realnom vremenu, sagleda performanse banke i pokrene inovacije.

KERI, Severna Karolina (25. novembar 2024) – Banca Intesa Beograd, članica međunarodne bankarske grupacije članica međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, uvela je interaktivni sistem izveštavanja pomoću alata „SAS“ kompanije, lidera u oblasti podataka i veštačke inteligencije, kako bi dodatno razvila analitiku u poslovanju, unapredila efikasnost procesa, upravljanje rizikom i iskustvo klijenata.

„Stvaramo poslovnu kulturu u kojoj su odluke zasnovane na analizi podataka“, izjavio je Zoran Šiljković, direktor komercijalnog planiranja i izveštavanja u Banca Intesa, povodom novih mogućnosti izveštavanja banke. „To nam omogućava da pravimo preciznije projekcije, pronalazimo nove mogućnosti za biznis i smanjujemo rizike.“

Pretvaranje podataka u bolje uvide

Napredni alat za izveštavanje, koji je Banca Intesa razvila pomoću „SAS® Enterprise Guide®“ i „SAS Visual Analytics“ na „SAS® Viya®“ platformi, omogućava da i rukovodstvo i zaposleni prate učinak i napredak u realnom vremenu, i da na taj način stiču konkretne uvide u različite pokazatelje uključujući prihod, naknade i provizije, smanjenje rizika, zadržavanje klijenata i mogućnosti za unakrsnu prodaju.

Jedan od nekoliko dashboard-a, centralizovanih interaktivnih skupova izveštaja na pomenutoj platformi je i retail dashbord. On predstavlja „megaskladište“ sa preko 80 jednostavnih grafičkih izveštaja za različite segmente poslovanja banke, uključujući klijente različitih segmenata fizičkih lica, malog biznisa, kao i transakcionog biznisa i obuhvata sve vrste podataka: interne i eksterne podatke, transakcije, podatke o geolokacijama. Izveštaji su dostupni u više formata za 2000 zaposlenih u banci i može im se pristupiti sa različitih uređaja.

Broj korisnika koji svakodnevno pristupaju ovom dasboard-u potvrđuje njegov značaj. Svakog meseca u proseku 1400 pojedinačnih korisnika pristupi dashboard-u i otvori blizu 200 različitih izveštaja, pri čemu se registruje skoro 160.000 logova. Šiljković kaže da ovi dashboard-i pomažu banci da prepozna ponašanje klijenata i bude proaktivna u prilagođavanju promenljivoj tržišnoj dinamici i potrebama svojih 1,4 miliona klijenata.

„Analitika nam omogućava da donosimo strateške, ali i operativne i taktičke odluke, i da unapređujemo procese kako bismo bolje razumeli ponašanje klijenata, obezbedili personalizovane ponude i efikasnije ispunili očekivanja i potrebe klijenata“, naveo je Šiljković.

Svi strateški podaci – na jednoj stranici

Prema rečima Šiljkovića, među desetinama izveštaja na retail dashboard-u za stanovništvo, posebno se izdvajaju dva nedavno kreirana. Jedan od njih je „One page“, osmišljen u cilju jednostavnijeg izveštavanja menadžmenta banke, koji objedinjuje više različitih izveštaja u jednu celinu.

„One page izveštaj je nastao na osnovu posebnih poslovnih potreba menadžmenta“, kaže Šiljković, „naročito top menadžmenta, kome je bilo potrebno efikasnije i direktnije izveštavanje za lak pristup i razumevanje, sa jasnim informacijama, kako bi se skratilo vreme odlučivanja.“

Šiljković navodi da je prvi korak bio obezbeđivanje tačnih, doslednih i pouzdanih podataka. „Zahvaljujući SAS tehnologiji, možemo da osiguramo tačnost podataka i automatizujemo pravljenje i slanje izveštaja kojima korisnici mogu da pristupe u realnom vremenu, čak i preko mobilnih uređaja.“

„Početna ideja je bila da objedinimo više različitih izveštaja sa strateškim podacima na jednoj stranici, pa odatle i potiče naziv One page“. Korisnik odlučuje da li da gleda sve na jednoj stranici ili ulazi dublje u analizu podataka.

Pregled učinka zaposlenih u realnom vremenu

Drugi izveštaj je KPI šema. „Druga nova komponenta retail dashboard-a, KPI šema, brzo je postala standard banke“, kaže Šiljković. Blizu 1400 zaposlenih koristi ovaj izveštaj, koji im omogućava da proveravaju svoj učinak i produktivnost u realnom vremenu.

„Za korišćenje retail dashboard-a nije potrebno IT znanje“, objašnjava Šiljković. „Sve je zaista veoma jednostavno i intuitivno. Svaki zaposleni može u svakom trenutku da vidi rezultate svojih KPI-jeva, da razume kakav mu je učinak i kako da ga poboljša.“

„KPI šema zaposlenima ne pokazuje samo njihove rezultate, već i omogućava i kalkulaciju potencijalnog ostvarenja pomoću interaktivnog kalkulatora napravljenog u SAS Visual Analytics-u“, objašnjava Šiljković.

Dalji razvoj na uspešnim temeljima

Banca Intesa već dugo sarađuje sa „SAS-om“. Banka koristi „SAS“ rešenja u ključnim oblastima kao što su upravljanje rizikom još od 2011. godine, kako bi podržala tri ključna stuba uspeha, prema rečima Šiljkovića. To su tehnološke inovacije, odlučivanje na osnovu podataka i ulaganje u talente i veštine.

„Banca Intesa je već godinama lider u srpskom bankarstvu i lako se vidi zašto je to tako“, kaže Stju Bredli, viši potpredsednik za rešenja u oblasti rizika, prevara i usklađivanja sa regulativom u „SAS-u“. „Posvećenost ove banke klijentima i razvoju kulture zasnovane na podacima je duboko utkana u rad svih zaposlenih. Integrisanje njenih podataka u jednu platformu na bazi veštačke inteligencije će poboljšati agilnost cele banke, jer su zaposleni na svim nivoima osnaženi da donose brže i bolje potkrepljene odluke“, navodi Bradley.

„Od ključnog značaja je dostupnost alata svakodnevnim korisnicima“, slaže se Šiljković.

26. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li Evropa mora da se preda Kinezima

by bifadmin 26. новембар 2024.

Iako se već godinama Evropa i SAD bore da sustignu dominaciju Kine u proizvodnji baterija za električna vozila (EV), neki od napora doveli su samo do – bankrota, pokazao slučaj švedskog Northvolta, piše 24sedam.

Kina predvodi globalnu proizvodnju baterija za električna vozila (EV), proizvodeći preko 80% svetskih komponenti za baterije. Nasuprot tome, SAD i Evropa proizvode samo 10% i 7% i ta se (po ostatak sveta crna) statistika neće promeniti nabolje, pokazuju vesti o bankrotu evropske uzdanice na ovom polju – švedskog Northvolta.

Evropska kompanija je u SAD podnela zahtev za zaštitu od bankrota jer ima gotovo šest milijardi dolara duga a samo 30 miliona dolara u gotovini. Poboljšanju situacije nije pomoglo ni to što su neki deoničari otpisali deo duga, kao na primer nemački Folksvagen, kao najveći akcionar.

Fijasko Northvolta u jednoj reći opisuje stanje u kome se nalazi evropska industrija baterija u odnosu na konkurenciju iz Kine. A stanje, i pored velikih priča o evropskom Green Dealu i posvećenost e-mobilnosti, nije novina za one koji malo više interesuju za ovu temu.

Pogrešan dizajn,  proces i oprema

Ključnim prednostima Kine, koje uključuju značajnu podršku vlade, niže troškove proizvodnje i vertikalno integrisani lanac snabdevanja, zapadne zemlje suočene sa višim troškovima rada i sirovina a sporim vladinim politikama, ne mogu da pariraju.Pritom, problem je izgleda još dublji od toga, tačnije rečeno – bazičan. Dva meseca pre nego što je Northvolt podneo zahtev za stečaj u SAD, „kralj baterija“ Robin Ženg, prvi čovek najvećeg svetskog proizvođača baterija CATL iz Kine, imao je jasan odgovor zašto evropski proizvođači baterija ne uspevaju, piše Fajnenšel tajms.

– Imaju pogrešan dizajn, pogrešan proces i pogrešnu opremu. Kako mogu na taj način povećati proizvodnju. Dakle, gotovo sve greške na jednom mjestu – izjavio je Ženg tokom razgovora s Nikolajem Tangenom, čelnikom norveškog državnog naftnog fonda vrednog 1,8 biliona dolara.

A redi se o ključnom sektoru za dekarbonizaciju Evrope i o trenutno osnovnoj tehnologiji autoindustrije.

– Kako je moguće da ovo ne shvatamo ozbiljnije? Automobilska industrija je srce evropske industrijske izvrsnosti. Dubina krize je gotovo neograničena i situacija je neverovatno mračna – izjavio je jedan dugogodišnji ulagač u Northvolt nakon stečaja

I dok evropske kompanije ne mogu da nađu računici da naprave kako treba i po prihvatljivoj ceni ni litijum-jonske baterije, tehnologiju koja postoji već dugo, jaz prema Kini se širi je tamo se već bave nečim drugim. Nove baterijske tehnologije u Kini uključuju čvrste baterije, natrijum-jonske baterije, napredne litijum-gvožđe-fosfat (LFP) baterije, baterije sa grafenom i napredne tehnologije reciklaže. Ove inovacije imaju za cilj poboljšanje gustine energije, brzine punjenja, troškova i održivosti životne sredine.

Koliko sui Kinezi odmakli?

Kada se gledaju prednosti Kine u proizvodnji baterija, treba početi od podrška vlade, i to konkretne a ne deklarativne kao u EU.

Peking daje velike državne subvencije za industrije baterija i EV a strateška nacionalna politika koja daje prioritet zelenoj tehnologiji. Ogromna su ulaganja u infrastrukturu ali i kontrola globalnog lanca snabdevanja.
Kina investicijama u Africi, Aziji i Južnoj Americi dominira globalnim snabdevanjem ključnim mineralima kao što su retki minerali. Uz dostupnost sirovina, i to po niskoj ceni, tu su i niži troškovi rada u Kini, ali i ekonomija obima koja dodatno smanjuje troškove po proizvedenoj jedinici.

Agresivna ulaganja u istraživanje i razvoj baterijskih tehnologija nadovezuju se na snažnu saradnja između univerziteta i industrije.

Ne treba naravno zanemariti ni to da sve to što modeliraju ili naprave, Kinezi imaju i gde da testiraju.

Na raspolaganju im je najveće tržište električnih vozila na svetu. Prema zvaničnim podacima, kinesko tržište električnih vozila u 2023. godini bilo je ogromno – 8,01 milion prodatih vozila sa godišnjim rastom od 38%. Svaki treći novi automobil prodat u Kini je na struju.

Poređenja radi, kineska prodaja EV je 35% globalne prodaje vozila na struju.

Gradnja Skadra litijumskih baterija

Evropska unija je prve korake za pravljenje lanca snabdevanja baterijama za automobile pokrenula još 2017., s Northvoltom kao centralnim delom. Uspeli sau da evropski deo globalnog tržišta podignu sa 3% na 17%, uz godišnji promet od 81 milijardu evra u 2023. godini.

Međutim, u proizvodnji EV baterija i dalje ubedljivo dominiraju kineski CATL i (proizvođač automobila) BYD, te korejskih kompanija LG Energy Solution i SK On. Ta dominacija je tolika da Evropljani i to malo svojih fabrika koje postoje, a planirano je 30 giga-fabrika, izgradili su uz pomoć kineskih i korejskih partnera.

Probleme koji su Northvolt doveli u stečaj, smanjena tražnja i pauziranje planova za širenje, imaju i francuski Verkor i ACC (Automotive Cells Company, zajednički projekt Stelantisa, Mercedesa i TotalEnergie)

A konkurencija nema milosti. Čak ni na evropskom tlu. LG ES i SK On već imaju fabrike u Poljskoj i Mađarskoj, a CATL pogon u Nemačkoj i gradi jedan u Mađarskoj.

I na sve to Brisel se odlučio na trgovinski rat i drakonsko podizanje carina za električna vozila iz Kine, što ne podržavaju ni iz domaće autoindustrije.

– Moramo pronaći dogovor s Kinom jer bez podrške njihovih kompanija koje kontrolišu rudarsku industriju, hemikalije, rafinaciju i proizvodne kapacitete, nećemo moći da konkurišemo nikom – izjavio je Luka De Meo, izvršni direktor Renoa.

Izgleda da su ovi glasovi razuma nadjačali antikineske „instrukcije“ preko Atlantika, pa nove vesti kažu da su Brisel i Peking blizu dogovora o ukidanju tih novih taksi koje su startovale u oktobru. Bar je tako rekao šef trgovinskog odbora Evropskog parlamenta Bernd Lange u intervjuu za nemački Ntv.

Izvor: 24sedam.rs
Foto: Unisplah

26. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Fiskalni savet: U završnom računu za 2023. nedovoljno transparentne budžetske pozajmice

by bifadmin 26. новембар 2024.

Tekuća budžetska rezerva u 2023. ostala je u okviru zakonskog limita od četiri odsto prihoda države, ali su nedovoljno transparentno prikazane pozajmice, naveo je Fiskalni savet u analizi Predloga zakona o završnom računu budžeta za Srbije za 2023. godinu.

„Ono što se može naći u završnom računu jeste lista svih pojedinačnih rešenja o upotrebi tekuće budžetske rezerve tokom 2023. godine, bez naznake koja od tih rešenja se uključuju, a koja ne uključuju u limit. Ukupna suma ovih rešenja iznosi 75,8 milijardi dinara, odnosno 3,98 odsto prihoda i primanja za 2023. godinu. Na osnovu toga može se zaključiti da je tekuća budžetska rezerva u 2023. sigurno ostala u okvirima koje je definisao zakon“, naveo je Fiskalni savet.

Dodaje se da je potrebno unaprediti izveštavanje o tekućoj budžetskoj rezervi, jer se netransparentno prikazuju rashodi za neto budžetske pozajmice.

„Još nema transparentnog prikazivanja neto budžetskih pozajmica, sa kojih je isplaćivana podrška preduzećima u energetskom sektoru. Već nekoliko godina u analizama završnog računa Fiskalni savet ocenjuje da bi ovaj dokument trebalo transparentnije da prikazuje pojedine kategorije, prvenstveno rashoda, ali i prihoda“, navedeno je u analizi.

Rashodi za subvencije, kako je navedeno, stranim direktnim investitorima, plaćene kazne i penali, priliv na neporeskim prihodima po osnovu uplate dobiti preduzeća i agencija, sve to zaslužuje više prostora u završnom računu.

Još jedan primer nedovoljno obrazloženih rashoda već tri godine, stoji u analizi, jesu neto budžetske pozajmice.

Pomoć države  ne vidi se u završnom računu

Sa ove pozicije se, stoji u analizi, od otpočinjanja energetske krize, krajem 2021. isplaćivana podrška preduzećima u energetskom sektoru, što završni račun do sada nije eksplicitno prikazao.

U 2023. godini ovi rashodi izvršeni su, kako je navedeno, u manjem iznosu u odnosu na budžetski plan (71 milijarda dinara u odnosu na 117 milijardi u budžetu i 75 milijardi u rebalansu budžeta 2023) i u manjem iznosu nego 2022. godine (kada su iznosili 202 milijarde dinara), ali je njihov iznos ipak još uvek veliki i neosporno zaslužuje detaljnije obrazloženje.

Ukupno je u periodu 2021-2023. energetskim preduzećima isplaćeno preko 2,3 milijarde evra, bez da je završni račun u ovim godinama prikazao kojim preduzećima su ova sredstva otišla i pod kojim uslovima.

Indirektno je poznato da je, kako je pokazala analiza, Srbijagas u 2021. dobio oko 300 miliona evra, u 2022. oko 1,1 milijardu evra, da je EPS 2022. dobio oko 500 miliona evra (od čega se očekuje da 200 miliona evra vrati u budžet tokom 2024-2025), dok je preko 400 miliona evra isplaćeno 2023. godine.

Energetska preduzeća u vlasništvu države dobila su skoro 50 milijardi dinara u 2023. godini, bez da je to završni račun prikazao.

Iz finansijskih izveštaja preduzeća bilo je, kako je naveo Fiskalni savet, moguće rekonstruisati najveći deo neto budžetskih pozajmica 2023, pa je Srbijagas dobio skoro 33 milijarde dinara, Elektrodistribucija Srbije skoro 13 milijardi dinara, dok je Elektromreža Srbije dobila oko tri milijarde dinara, sve u vidu beskamatnih pozajmica od države.

Međutim, zbog značaja i veličine ovih rashoda potrebno je da oni budu prikazani i u završnom računu, naročito što je gotovo izvesno da će ove pozajmice biti otpisane, odnosno da se sredstva neće vratiti republičkom budžetu, ocenio je taj Savet.

Dodaje se da rekonstruisanje neto budžetskih pozajmica države na osnovu finansijskih izveštaja preduzeća znači da spisak preduzeća koja su dobila sredstva nije nužno potpun, odnosno moguće je da postoji još neko preduzeće koje je dobilo sredstva, pa čak i prikazalo to u svojim izveštajima, ali da nije obuhvaćeno tom analizom.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

26. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada za septembar 96.115 dinara, medijalna 75.117 dinara

by bifadmin 26. новембар 2024.

Prosečna neto zarada obračunata za septembar 2024. godine iznosila je 96.115 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.

Polovina zaposlenih radila je za manje od 75.117 dinara, koliko iznosi medijalna zarada.
Posle majske zarade, koja je prema podacima RZS bila 100.170 dinara, junska (95.804 dinara) , julska (97.835 dinara), avgustovska (96.649 dinara) i septembarska (96.115 dinara) prosečna plata su ispod 100.000 dinara.

Kada je reč o bruto zaradi u septembru, ona je iznosila 132.783 dinara, naveo je RGZ.
„Rast bruto i neto zarada u periodu januar-septembar 2024. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 14,5 odsto nominalno, odnosno 9,3 odsto realno“, naveo je RGZ.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna plata (i bruto i neto) za septembar 2024. godine nominalno je veća za 13 odsto, a realno za 8,4 odsto.

Medijalna neto zarada za septembar 2024. godine iznosila je 75.117 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

26. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Google Maps odveo troje ljudi u smrt

by bifadmin 26. новембар 2024.

Tehnologija jeste od velike koristi u svakodnevnom životu ali da ipak treba biti veoma oprezan prilikom njenog korišćenja pokazao je tragičan slučaj iz Indije u kojem je troje ljudi izgubilo živote.

Naime, tri muškarca iz države Uttar Pradesh poginula su u subotu kada je taksi u kojem su se nalazili pao sa nedovršenog mosta. Kola su se potpuno razbila i u smrt odvela putnike koji su bili u tridesetim godinama života.

Svetska javnost doznala je za ovaj slučaj kada se pročulo da ih je na pomenuti most usmerio Google Maps. Do tragičnog nesporazuma je došlo jer je most nekada bio otvoren za saobraćaj ali su nedavne poplave odnele jedan njegov deo, međutim to nije bilo uneseno u aplikaciju za navođenje. Ona je putnike i dalje vodila preko mosta, kao da on regularno radi.

Naravno, za ovu nesreću nije kriva sama aplikacija koliko nemar lokalnih vlasti i putara koji nisu zatvorili put ili bar adekvatno obeležili opasnost na njemu. Ipak, kako kažu stručnjaci, trebalo bi i podatke na ovako značajnim aplikacijama redovnije ažurirati, ali i upozoriti javnost da ne treba bezrezervno da veruje tehnologiji.

Izvor: Gulf News

Ilustracija: Hans, Pixabay

26. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kako žive keramičari u Srbiji?

by bifadmin 26. новембар 2024.

Sa dva do četiri angažmana mesečno keramičar može da zaradi i do 3.000 evra mesečno, što je bolja zarada i od programerske. A za dobre majstore ovo uopšte nije nerealan broj angažmana.

Kako saznaje Infostud, od ove školske godine keramičarski smer je dobio drugi naziv – polagač obloge, što je najverovatnije zbunilo roditelje i srednjoškolce pa Srednja građevinska škola u Beogradu nije napunila odeljenje od 30 đaka.

„Iako svaki zanat može da se nauči kroz rad, školovanje keramičarima pruža mnogo šire stručno znanje i više mogućnosti. Međutim, ove godine smo zbog te promene naziva imali 30 odsto manje upisanih đaka nego prethodne godine – svega dvadesetak“, kaže Rade Zejak, direktor beogradske građevinske škole. Prema njegovim rečima, u celoj zemlji svake godine iz školskih klupa na tržište rada izlazi oko 100 keramičara, što je očigledno nedovoljno jer tražnja za njima ne jenjava.

Za popločavanje kupatila od 30 kvadrata 600 do 1.000 evra za “ruke”

Prema rečima keramičara Milete Petrovića, nastavnika prakse u Građevinskoj školi, od ovog zanata može dobro da se živi. Dobar majstor se, kako kaže, čeka mesecima. Neki od najboljih đaka na praksi, koji osvajaju i nagrade na takmičenjima, već tokom školovanja rade samostalno i zarađuju ozbiljan džeparac.

„Posao je danas teži nego ranije jer su pločice koje se nude na tržištu različitih dimenzija i od različitih materijala pa se traže posebna znanja i tehnike. Kod renoviranja recimo kupatila ili kuhinje, najmanje 20 do 30 kvadrata treba da se pokrije pločicama, a najčešće je to dvostruko veća površina“, tvrdi on i dodaje da se kvadrat pločica, u zavisnosti od vrste i dimenzija, kreće oko 40 evra.

Za popločavanje 30 kvadrata kupatila, kuhinje, terase ili hodnika, samo “za ruke”, u proseku treba izdvojiti oko 600 do 1.000 evra. Prema Petrovićevim rečima, keramičar mesečno može bez problema da zaradi između 2.000 i 3.000 evra, radeći standardno dvadesetak dana, po sedam do osam sati dnevno.

Cenu određuje težina radova

Svojim zanatom zadovoljan je i Marko Miljković koji je posle završene srednje Elektrotehničke škole, slučajno ušao u keramičarske vode.

„Počeo sam kao pomoćnik, neplanirano, ali imao sam sreće da radim sa odličnim majstorima i sjajnim ljudima uz koje sam mnogo naučio i shvatio da mi se posao dopada“, priča Miljković za Infostud. On se keramičarskim zanatom bavi duže od decenije a pre nekoliko godina sa još trojicom prijatelja osnovao je firmu “Moj keramičar”. Pokrivaju Beograd i Pančevo, a obavljaju kompletno renoviranje nekretnina dakle ne samo postavljanje pločica, već i hidroizolaciju, vodovodne, elektro i kanalizacione instalacije i pripremne radove.

„U proseku jedno kupatilo kompletno uradimo za 12 do 15 dana. Mesečno nas četvorica imamo tri do četiri takve adaptacije kuhinja ili kupatila, koje koštaju od 2.500 do 3.500 evra. Najkraći deo posla je samo postavljanje pločica. Doduše i to je nekada, na početku moje karijere, bilo znatno jednostavnije nego danas. Sada ima bezbroj vrsta pločica na tržištu, kao i raznih snimaka na društvenim mrežama, pa mušterije često imaju nerealne zahteve. Najskuplje pločice sa kojima sam radio su u proseku 1.000 do 4.000 evra, a rekordno skupe su koštale 8.000 evra“, priseća se on.

Keramičarske usluge u njihovoj firmi koštaju od 17 do 30 evra, a cenu određuje težina radova, kakav je projekat, veličina pločica, kao i da li je podloga pripremljena.

Za započinjanje posla potrebno do 2.000 evra

Da bi keramičar koji je izučio zanat mogao da pokrene posao, potrebno mu je oko 1.000 do 2.000 evra da opremi radionicu, kaže Miljković i podvlači da od ovog posla zaista može pristojno da se živi.

„Uz prave savete od pravih ljudi, posao može da se nauči, ali je važna lekcija za svakog zanatliju da mora da ceni svoj rad, svoje ruke i kičmu“, dodaje on. Naravno, i keramičarski, kao i svi drugi poslovi, ima neke specifične izazpve. Jedan od njih su neobični zahtevi mušterija.

„Tu dame prednjače, one imaju neobične ideje, pa im često nisu važne fizika, statika ni dinamika, već samo estetika ili želja da se preslika nešto što su videle na jutjubu. Kada to ne može da se primeni u konkretnom slučaju, takve zadatke odbijemo. Još je jedna pojava je upadljiva poslednjih godina – često nas angažuju da popravljamo tuđe greške. To mi govori da je sve manje dobrih majstora i da će ovaj posao biti sve više na ceni“, kaže ovaj mladi keramičar.

Integralnu verziju teksta možete pročitati na Infostudu

Foto: StockSnap, Pixabay

26. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

U Lucernu se vernici ispovedaju hologramu Isusa Hrista

by bifadmin 25. новембар 2024.

U najstarijoj crkvi u švajcarskom gradu Lucernu vernici u ispovedaonici mogu razgovarati sa hologramom Isusa Hrista.

Hologram koji je na usluzi posetiocima Kapele Svetog Petra pokreće veštačka inteligencija a osmišljen je i razvijen na lokalnom HSLU univerzitetu. Iza ovog projekta konkretno stoje Filip Haslbauer i Aljoša Smolić iz Centra za imerzivnu stvarnost sa ovog fakulteta, kao i Marko Šmid, teolog iz parohije.

Ova, za sada umetnička, instalacija probudila je interesovanje vernika ali i onih koji su se namerno ili slučajno udaljili od crkve. „Mnogi ljudi dolaze iz radoznalosti, kako bi ga videli ili kako bi čuli šta AI Isus ima da im kaže“, tvrdi Šmid. A taj Isus, osim što im je konstantno na raspolaganju, govori i 100 jezika i može da priča o različitim temama.

Naravno, sve teme o kojima hologram govori usmerene su na učenje ove crkve, jer je tako programiran. Trenutno se ispituje njegova uspešnost u prenošenju crkvenog učenja i beleže svi saveti koje je vernicima dao. Za dva dana biće predstavljeni rezultati ovog eksperimenta.

Izvor: Euronews

Foto: martavalentinyi, Pixabay

25. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Inflacija u Srbiji pojede rast plata

by bifadmin 25. новембар 2024.

Poslednjih godina u Srbiji inflacija u najvećoj meri pojede rast plata i zapravo ne dolazi do realnog rasta kupovne moći građana.

To je za Insajder rekao profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić.

Navodi i podatak da se zemlja, samo u prethodne četiri godine, zadužila više od 14 milijardi evra. Ocenjuje i da ključni problem Srbije u ovom trenutku nije visina javnog duga, već vrlo problematičan izbor javnih investicija.
Parlament Srbije trebalo bi sutra da razmatra Predlog zakona o budžetu Srbije za 2025. godinu kojim se planira da penzioneri, zaposleni u javnom sektoru i radnici koji primaju minimalac od sledeće godine imaju veća primanja. Upitan koliko će to biti i realna povećanja ako se uzmu u obzir inflacija i povećani troškovi života, Šoškić je naveo da je situacija relativno jednostavna.

„Ukoliko su plate u prilici da porastu više od onoga što je zvanična inflacija – posebno od onoga što se neposredno koristi u potrošnji stanovnika možda i više i češće nego što su to one cene koje ulaze u indeks potrošačkih cena – onda će do nekog rasta kupovne snage po svoj prilici doći. Međutim, videli smo poslednjih godina da se ta veza između plata i inflacija zapravo najčešće završava tako da inflacija u najvećoj meri pojede nekakav nominalni rast plata, da zapravo do nekakvog realnog rasta kupovne snage ne dolazi i da se tim nizom nekih popularnih najava i mera, navodno radi zaštite životnog standarda, suštinski ne podiže životni standard već se kreiraju nestabilni makroekonomski uslovi kroz dodatni rast inflacije. Jer, podsetimo, rast životnog standarda, pre svega, zavisi od rasta produktivnosti i konkurentnosti nacionalne ekonomije. A to se kod nas, nažalost, ne dešava“, naveo je Šoškić.

Među najvećim dobitnicima planiranog budžeta su Ekspo i nacionalni stadion. Šoškić ocenjuje da je to zapravo rasipanje sredstava.

„Posmatrano na osnovu onoga što su javno dostupne činjenice o sličnim projektima u svetu, veoma sumnjam da je ta vrsta projekta uopšte Srbiji potrebna. Mislim da je to jedno rasipanje sredstava i da će se na kraju završiti s nekakvim ogromnim objektima, koji će biti spomenik nečijem neodgovornom ponašanju u trošenju javnih sredstava građana Srbije. Mislim da naša zemlja ima neuporedivo ozbiljnije prioritete za ulaganje nego što su ti koji su izabrani od naših predstavnika vlasti. To je samo jedan u nizu vrlo problematičnih i za državu štetnih opredeljenja koja ne vode revitalizaciji naše zemlje, niti nekakvoj putanji izlaska na zelenu granu – da mi postanemo neka zaista stabilno srednje razvijena zemlja sa tendencijom da hvatamo priključak sa zemljama Centralne i Istočne Evrope“, ističe on.

Među najvećim dobitnicima planiranog budžeta su Ekspo i nacionalni stadion. Šoškić ocenjuje da je to zapravo rasipanje sredstava.

„Posmatrano na osnovu onoga što su javno dostupne činjenice o sličnim projektima u svetu, veoma sumnjam da je ta vrsta projekta uopšte Srbiji potrebna. Mislim da je to jedno rasipanje sredstava i da će se na kraju završiti s nekakvim ogromnim objektima, koji će biti spomenik nečijem neodgovornom ponašanju u trošenju javnih sredstava građana Srbije. Mislim da naša zemlja ima neuporedivo ozbiljnije prioritete za ulaganje nego što su ti koji su izabrani od naših predstavnika vlasti. To je samo jedan u nizu vrlo problematičnih i za državu štetnih opredeljenja koja ne vode revitalizaciji naše zemlje, niti nekakvoj putanji izlaska na zelenu granu – da mi postanemo neka zaista stabilno srednje razvijena zemlja sa tendencijom da hvatamo priključak sa zemljama Centralne i Istočne Evrope“, ističe on.

Izvor: Insajder
Foto: Pixabay

25. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Veliki rast cena kafe u svetu zbog klime, ratova i špekulanata: Kako će reagovati srpsko tržište?

by bifadmin 25. новембар 2024.

Kafa je na svetskom tržištu samo od početka 2024. godine, poskupela više od 54 odsto, pokazuju podaci sajta Trading Economics. U periodu od godinu dana, cene mlevene kafe u Srbiji skočile su znatno manje, ali zbog upornog poskupljenja sirove kafe uzrokovanog nepovoljnim klimatskim uslovima, geopolitičkim potresima i potrošačkim trendovima, pitanje je kako će i domaće tržište reagovati u narednom periodu.

Potražnja za kafom raste mesecima unazad, a tržište nije u stanju da zadovolji potrebe potrošača. Industrijska grupa “World Coffee Research” predviđa da će za manje od dve decenije potražnja premašiti ponudu za gotovo polovinu trenutne globalne proizvodnje.

Istovremeno, rastu i cene. Od početka godine, kafa je na berzi poskupela u proseku 54,66 odsto. Pri tome, cene arabike su od početka godine povećane za 50, a robuste za oko 65 odsto.

Ipak, prema pisanju medija, od kraja 2023. godine, domaći distributeri primetili su rast nabavne cene arabike za više od 70, a robuste gotovo 230 odsto.

Uzroci poskupljenja kafe

Gotovo 40 odsto robuste, kafe oštrog ukusa, na svetskom nivou, proizvodi se u Vijetnamu, koji su ove godine pogodile suše. One su ozbiljno uticale na snabdevanje pijaćom vodom, žetvu, pa i proizvodnju kafe. Prema nekim procenama, proizvodnja kafe u Vijetnamu tokom 2024. biće najmanja u poslednjih 13 godina.

Kao rezulat toga, terminski ugovori za kupovinu robuste iz jula (fjučersi), dostigli su cenu od gotovo 5.000 dolara po toni.

I druge države sa značajnom proizvodnjom kafe pogodile su vremenske neprilike koje su uticale na globalno snabdevanje.

Brazil se suočava sa jednom od najgorih suša u poslednjih nekoliko decenija, tako da je od 2023. godine proizvodnja značajno opala, prema nekim procenama i do 20 odsto.

Sve ovo podiže očekivanja o daljem rastu cene kafe, što privlači investicione fondove da ulažu u kafu, što onda dodatno podiže cene, donoseći špekulantima velike profite.

Pored vremenskih nepogoda, na trenutno kretanje cene kafe utiče i sukob na Bliskom istoku. Naime, početkom godine najavljeno je da brodovi koji transportuju kafu neće prolaziti kroz Suecki kanal, zbog napada Huta u tom području.

Preusmeravnje brodova oko Afrike produžava uobičajene rute za oko četiri nedelje, a sa uvećanim troškovima transporta, uvećavaju se i cene.

Cene porasle i u Srbiji i u EU

Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, za avgust ove godine, prosečna cena kilograma kafe u Srbiji je bila 1.864 dinara.

Tačno godinu dana ranije, u avgustu 2023, bila je 1.712 dinara, a u avgustu 2022. godine 1.504 dinara.

To znači da je u poslednjih godinu dana cena kafe u Srbiji porasla za 8,8 odsto, daleko manje nego na svetskom tržištu.

Takođe, pored povećanja cene, u Srbiji je ranije bilo slučajeva smanjivanja kvaliteta kafe. Mali proizvođači, naime, u kafu su dodavali grašak, soju ili cikoriju, zbog čega je 2022. godine uveden Pravilnik o kvalitetu sirove kafe, po kojem je zabranjeno da na ambalaži piše „kafa“ ukoliko u njoj ima ovakvih dodataka.

Evropski potrošači dele sličnu sudbinu, budući da kafa nastavlja da poskupljuje i u EU i zemljama regiona. U Crnoj Gori je letos kafa poskupela 20 odsto, a u Hrvatskoj je prema oktobarskim podacima skočila 10 procenata. Prema podacima Eurostata, u oktobru je međugodišnji rast cena kafe bio najveći u Estoniji – 13,3 odsto, Danskoj 12,5 i Italiji 11,8 odsto.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

25. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Kako ispravno i bezbedno koristiti ChatGPT?

by bifadmin 25. новембар 2024.

Korišćenje ChatGPT-a postalo je sve popularnije u poslovnom svetu jer značajno ubrzava i pojednostavljuje razne zadatke, poput pisanja, istraživanja ili kreiranja koda. Uprkos potencijalu koji pruža, važno je znati kako da ga pravilno koristimo. Bez kritičkog razmišljanja i neophodne pažnje, ChatGPT može biti opasan i dovesti nas do pogrešnih zaključaka ili, u najgorem slučaju, do curenja poverljivih informacija, piše za portal Sve o novcu Nastasja Maksimović sa Jheronimus Academy of Data Science.

Što više koristimo ChatGPT i dobijamo dobre odgovore, poverenje u ovaj alat nam raste. Postoji tendencija da korisnici vremenom postavljaju sve složenija pitanja, očekujući tačne odgovore bez potrebe za dodatnom proverom.

Međutim treba imati u vidu da ChatGPT nije čovek, već matematička formula koja generiše najverovatniji odgovor na osnovu unetog konteksta. Njegova moć dolazi iz sposobnosti da analizira ogromne količine podataka i predloži najverovatniji odgovor. To ne znači da je uvek tačan i pouzdan. Jedan od većih izazova sa ovim modelima su „halucinacije“, gde AI daje uverljive, ali potpuno izmišljene odgovore.

SAVET: Priložite jasne i konkretne zahteve i kritički procenite svaki odgovor. Koristite ga kao alat koji ubrzava manuelne procese, a ne kao brzo rešenje za nepoznate probleme. ChatGPT je tu da pomogne, a ne da preuzme zadatke koje sami ne razumemo.

Postavljanje nepreciznih zahteva

Jedna od najčešćih grešaka u korišćenju ChatGPT-a je nedovoljno precizan zahtev. Za razliku od ljudi, koji mogu da „popune rupe“ na osnovu konteksta i pretpostave šta nam je potrebno, ChatGPT nema tu sposobnost. On ne zna naše ciljeve ako mu to jasno ne kažemo. Zato je važno biti vrlo detaljan u davanju instrukcija, od same formulacije pitanja do tonaliteta i stila odgovora koji očekujemo (tzv. prompt engineering).

SAVET: Na primer, ako tražite od ChatGPT-a da odgovori na e-mail, ispravno je: „Odgovori na e-mail ljubaznim tonom, tako što ćeš u moje ime zamoliti klijenta za povratnu informaciju o projektu XY. Persiraj klijentu.“

Pogrešno: „Odgovori na ovaj e-mail.“

Nedostatak iteracije

ChatGPT je konverzacijski model, što znači da je najefikasniji kada mu pružate povratne informacije. Umesto da prihvatite prvi odgovor kao krajnji, treba mu dati instrukcije kako da poboljša odgovor. Ako niste odmah dobili zadovoljavajući odgovor, pokušajte ponovo dodajući nove detalje ili tražeći dodatne izmene. Ovaj iterativni proces je ključan za dobijanje najboljih rezultata.

SAVET: Na primer, nakon što vam odgovori na pitanje, možete ga zamoliti: „Možeš li proširiti ovaj deo vezan za prednosti proizvoda?“ ili „Daj mi alternativnu verziju sa formalnijim tonom.“

Deljenje poverljivih i osetljivih podataka

Jedna od najopasnijih grešaka je deljenje osetljivih informacija sa ChatGPT-om, kao što su lozinke, poslovni podaci ili informacije o klijentima. Postavite sebi pitanje – da li biste te informacije podelili sa strancem ili ih stavili na internet? Ako je odgovor „ne“, onda ih ne unosite u ChatGPT.

Poznat je primer kada je ovakva greška dovela do fatalnih posledica za Samsung, čiji su zaposleni slučajno uneli osetljive informacije u ChatGPT, uključujući kod i zapisnike sa internih sastanaka. Ove informacije su postale dostupne OpenAI-ju, a time i svim drugim korisnicima kojima je palo na pamet da pitaju “Koja je Samsung-ova strategija za 2025. godinu?”.

Takođe, OpenAI je doživeo veliki incident u martu 2023. godine, kada su podaci korisnika bili izloženi zbog greške u softveru, što je omogućilo da korisnici vide istoriju četa i podatke o drugim korisnicima.

Zato, kada unosite osetljive podatke u ChatGPT, morate biti oprezni jer svaki unos može biti zabeležen i potencijalno dostupan trećim licima, što može ugroziti sigurnost poslovnih ili ličnih informacija.

Izvor: Sve o novcu

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

25. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Naučnici uspeli da „podmlade“ ljudske jajne ćelije
  • Posle vesti o mogućem preuzimanju Glenkora, kompaniji skočila vrednost
  • Javni dug Srbije na kraju novembra 2025. bio 38,34 milijarde evra, učešće u BDP 43,4%
  • Emitovane obveznice: Država se zadužila za 51,6 milijardi dinara, kamata 4,5 odsto
  • Budžet Srbije za 11 meseci 2025. godine imao deficit od 79,6 milijardi dinara

Архиве

  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit