NAJNOVIJE
Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i...
Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
Da li su SAD i EU previše povezani da...
40% građana misli da Srbija nikada neće ući u...
Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a
Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu...
CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska...
Zavod zaštitio pogrešnu baru zbog čega je sada ugrožena...
Ko i pod kojim uslovima može da ospori testament?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

EY Makroekonomski puls: U Srbiji usporava građevinska aktivnost

by bifadmin 18. јун 2025.

Građevinska aktivnost usporava nakon dužeg perioda snažnog rasta, kako stanogradnja, tako i saobraćajna infrastruktura.

Građevinska aktivnost se stišava od sredine 2024. godine, nakon nekoliko godina buma:

• Stanogradnja, ključni pokretač rasta građevinskog sektora u prethodnom periodu, deluje da usporava: ukupna površina stambenih objekata za koje su podneti zahtevi za izdavanje građevinskih dozvola smanjila se za 4,4% gg u 2024. godini i za 6% gg u januaru 2025. godine (u odnosu na +3,6% u 2023.)

• Izgradnja saobraćajne infrastrukture i druga javna kapitalna ulaganja su značajno doprinosili ukupnom privrednom, a bili su i glavni faktor rasta građevinskog sektora u 2024. Međutim, čini se da trend rasta u ovom delu građevinarstva značajno usporava, jer se vrednost dozvola smanjila u poslednjih nekoliko meseci – potencijalno povezano sa trenutnim političkim neizvesnostima. Na primer, vrednost dozvola u oblasti objekata saobraćajne infrastrukture za period od novembra 2024. do januara 2025. pala je za čak 25% gg.

Izvor: EY Makroekonomski puls

Foto: Pixabay

18. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Bosch je nastavio da se kreće da biste Vi na vreme zakočili: 98 godina inovacija u službi bezbednosti

by bifadmin 18. јун 2025.

U autentičnom ambijentu Muzeja nauke i tehnike, kompanija Bosch i njena divizija Mobility Aftermarket okupila je više od 30 zvanica, medija i influensera iz sveta auto-industrije, na druženju posvećenom razvoju i budućnosti Bosch kočionih sistema.

Pod nazivom „Bosch je nastavio da se kreće da biste Vi na vreme zakočili“, ovo okupljanje je pružilo uvid u gotovo vek dugu istoriju inovacija koje su obeležile automobilsku industriju i unapredile bezbednost u saobraćaju. Gosti su imali priliku da se upoznaju sa ključnim prekretnicama – od uvođenja servo kočnica još davne 1927. godine, preko lansiranja revolucionarnog ABS sistema 1978, sve do savremenih, samostalnih sistema kočenja koji su integrisani u električna i autonomna vozila.

Kroz izložbu „Istorijat Bosch kočionih sistema“, inovativne aktivacije koje su prikazale elemente i način rada kočionog sistema, kao i testiranje emocija u takozvanoj „krivoj sobi“, učesnici su imali priliku da na interaktivan način dožive koliko su kočioni sistemi važni za bezbednu vožnju.

,,Od 1927. do danas Bosch je nastavio da se kreće. I to je ono što Bosch radi svih ovih godina, razvijamo tehnologije koje možda ne primećujete svakog dana, ali koje su tu onda kada je najvažnije. Danas razvijamo sisteme koji ne samo da reaguju, već i predviđaju. Sisteme koji koče samostalno, koji se uklapaju u električne pogone i koji se prilagođavaju svakom tipu vozila” rekao je direktor prodaje Bosch Mobility Aftermarket divizije, Bratislav Kocić.

Posebnu pažnju privukle su činjenice o tehnološkim dostignućima kompanije Bosch:

• Preko 250 miliona proizvedenih ESP® sistema u poslednjih 25 godina
• Više od 22.000 spašenih života u EU zahvaljujući ESP® tehnologiji, a 500.000 izbegnutih nesreća
• Bosch kočioni disk iDisc, predstavljen 2016, koji traje tri puta duže, smanjuje emisiju kočione prašine do 90% i značajno doprinosi ekološkoj održivosti
• Bosch razvija kočione pločice za više od 95% vozila na tržištu, po standardima OEM kvaliteta

U drugom delu programa, gosti su uživali u prijatnoj atmosferi uz zabavu- kratak kviz znanja, koji je dodatno približio učesnicima značaj i evoluciju Bosch tehnologija.

Bosch patenti nisu samo zapisi u arhivi, oni su temelj tehnologije koja svakodnevno spašava živote širom sveta. Kroz sinergiju inovacija i kvaliteta Bosch ostaje pouzdan partner kako proizvođačima vozila, tako i svakom vozaču. Bezbednost nije luksuz već odgovornost. Bosch je takvu vrstu odgovornosti preuzeo pre još gotovo 100 godina.

Ovo druženje je još jednom potvrdilo da Bosch nije samo tehnološki lider, već i posvećen partner bezbednosti u saobraćaju. Inovacije u kočionim sistemima, započete pre gotovo jednog veka, danas su deo svakodnevice miliona vozača širom sveta – često nevidljive, ali uvek pouzdane.

18. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Samo jedna zemlja bi mogla da se samostalno prehrani, bez uvoza hrane

by bifadmin 18. јун 2025.

Globalna politika trenutno ne deluje posebno kooperativno, i zato je važno imati u vidu ko, gde i kako raspolaže važnim prirodnim i drugim resursima. Prema novom istraživanju, samo jedna zemlja bi mogla da se samostalno prehrani ako bi se zatvorila sva međunarodna trgovina hranom.

Istraživači sa Univerziteta u Getingenu u Nemačkoj i Univerziteta u Edinburgu analizirali su podatke o proizvodnji hrane iz 186 zemalja.

Rezultati su otkrili da je Gvajana jedina zemlja koja može biti potpuno samodovoljna u svih sedam ključnih grupa hrane na koje se studija fokusirala.

Kina i Vijetnam su drugoplasirane, jer proizvode dovoljno hrane da zadovolje potrebe svog stanovništva u šest od sedam kategorija.

Više od trećine zemalja samodovoljno je u svega dve ili manje grupa.

Šest zemalja – Avganistan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak, Makao, Katar i Jemen – nisu u stanju da zadovolje potreba stanovnika ni u jednoj grupi namirnica.

Čak i uz malo „tolerancije“ kao što je posmatranje ekonomskih unija više zemalja, pokazni su slični obrasci.

Na primer, Savet za saradnju zemalja Zaliva na Bliskom istoku postiže samodovoljnost samo u proizvodnji mesa. Nijedan ekonomski savez ne proizvodi dovoljno povrća da prehrani celokupno svoje stanovništvo.

Da bi popunili praznine i zadovoljili prehrambene potrebe svog stanovništva, većina zemalja se oslanja na trgovinu. Međutim, mnoge i dalje zavise od trgovinskih partnera za više od polovine uvoza, što ih čini posebno podložnim tržišnim šokovima.

Održavanje raznovrsnih trgovinskih mreža između zemalja i regiona je ključno za buduće snabdevanje hranom, navodi tim istraživača.

– Međunarodna trgovina hranom i saradnja su neophodne za zdravu i održivu ishranu. Međutim, veliko oslanjanje na uvoz iz pojedinačnih zemalja može ostaviti nacije ranjivim – kaže Jonas Štel, razvojni ekonomista na Univerzitetu u Getingenu.

– Izgradnja otpornih lanaca snabdevanja hranom je imperativ za obezbeđivanje javnog zdravlja – zaključuje se u naučnom radu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Food.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

18. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Strateško jačanje pozicije na IT tržištu

by bifadmin 18. јун 2025.

Kompanija MDS Informatički inženjering preuzela je većinsko vlasništvo nad kompanijom Oktacron, specijalizovanim provajderom u oblasti sajber bezbednosti (MSSP)

Kompanija MDS Informatički inženjering, regionalni lider u pružanju IT usluga širokog spektra, realizovala je stratešku akviziciju kompanije Oktacron, čime je dodatno osnažila svoju tržišnu poziciju uz širenje kapaciteta u ključnim oblastima IT bezbednosti.

Spajanje ekspertize i inovacija

Ova akvizicija objedinjuje ekspertizu, tehnologiju i tržišni potencijal obe kompanije, sa ciljem pružanja naprednih digitalnih usluga i bezbednosnih rešenja za klijente u javnom i privatnom sektoru. Integracijom raznovrsnih znanja i iskustava, postavljaju se temelji za ubrzan razvoj inovativnih rešenja, proširenje portfolija i ulazak na nova tržišta.

Kompanija Oktacron nastavlja da posluje kao samostalan brend unutar MDS grupe, zadržavajući svoj tim, stručni fokus na sajber bezbednost i upravljanje pretnjama, uz dodatnu podršku i resurse koji dolaze sa integracijom u MDS sistem.

O kompaniji MDS Informatički inženjering

MDS je domaća IT kompanija s više od pet decenija iskustva u razvoju i implementaciji naprednih informacionih sistema.Specijalizovana je za pružanje širokog spektra IT usluga i rešenja iz oblasti razvoja softvera, mrežne infrastrukture, data centara, sajber bezbednosti, cloud servisa i rešenja za kolaboraciju.

Kao pouzdan partner brojnim institucijama i kompanijama na domaćem, regionalnom, ali i globalnom tržištu, MDS se ističe fokusom na digitalnu transformaciju, bezbednost, pouzdanost i dugoročnu održivost tehnoloških rešenja. Kompaniju čini tim od preko 150 sertifikovanih stručnjaka, čije znanje i iskustvo garantuju vrhunski kvalitet usluga i visok stepen poverenja u svakom segmentu poslovanja.

O kompaniji Oktacron

Oktacron je kompanija specijalizovana za sajber bezbednost, sa fokusom na pružanje usluga monitoringa i zaštite informacionih sistema kroz sopstveni Security Operations Center (SOC). Tim broji 30 zaposlenih, među kojima su i sertifikovani stručnjaci iz oblasti informacione bezbednosti, upravljanja incidentima i bezbednosne analitike. Kroz svakodnevni rad SOC tima, kompanija obezbeđuje kontinuirani nadzor IT infrastrukture i odgovore na sajber pretnje. Oktacron omogućava korisnicima da ostvare viši nivo bezbednosti kroz identifikaciju i otklanjanje ranjivosti, unapređenje kontrole nad IT okruženjem i jačanje kapaciteta za zaštitu podataka i sistema.

18. јун 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Firme koje se pretvaraju da rade sve popularnije u Kini

by bifadmin 18. јун 2025.

Sve više nezaposlenih mladih u Kini plaća dnevnu ili mesečnu nadoknadu da bi se pretvarali da rade. Oni odlaze u firme koje simuliraju radno okruženje i gde mogu da glume različite uloge – od radnika, do direktora.

Neki tvrde da im ovo fiktivno radno iskustvo pomaže u traženju pravog posla, dok drugi priznaju da na taj način lažu roditelje i prijatelje da su se zaposlili, a manje ih košta nego da u radno vreme sede po kafićima.

Platforma Sjaohongšu, kineska verzija Instagrama, prepuna je reklama za „kompanije koje se pretvaraju da rade“. Ove firme, čije reklame beleže milione pregleda, nisu zvanično registrovane, a mnoge posluju doslovno na crno, često putem aplikacija za razmenu poruka WeChat.

Reč je o „preduzećima“ koja omogućavaju mladim nezaposlenim Kinezima da se pretvaraju da rade. Svako ko plati dnevnu naknadu između 30 i 50 juana (4 do 7 dolara), dobija kancelariju sa stolom, internetom i drugom kancelarijskom opremom, a osnovna cena uključuje ručak i kafu. Ove firme, specijalizovane za lažne poslove, nude i mnoge dodatne usluge koje se posebno plaćaju.

Zašto bi neko plaćao da se pretvara da radi?

Korisnik može da dobije šefa koji mu izdaje radne zadatke i vrednuje postignute rezultate, da prisustvuje sastancima unutar kompanije i sa poslovnim partnerima, da sa kolegama organizuje štrajk, ili da bude rukovodilac na različitim nivoima, sve do pozicije izvršnog direktora. Mogućnosti su brojne, a koje će lažni zaposleni koristiti zavisi od toga koliko može da plati.

Zašto bi neko plaćao da se pretvara da radi?

Nezaposleni mladi Kinezi imaju različite motive za odlazak na lažni posao. Neki tvrde da im radno iskustvo koje stiču u fiktivnim kancelarijama pomaže da se bolje pripreme za razgovore za pravi posao. Drugi kažu da im je to prilika da se druže sa vršnjacima za mnogo manje novca nego u kafićima. Treći priznaju da glume kako odlaze na posao da bi zavarali roditelje i prijatelje, jer ne mogu više da trpe pritiske okoline zbog toga što su nezaposleni.

Prema zvaničnim podacima kineskog Nacionalnog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu 2025. godine, stopa nezaposlenosti u gradovima iznosila je 5,3%. Međutim, stopa nezaposlenosti mladih je mnogo veća – u martu je dostigla 16,5% među mladima od 16 do 24 godine, isključujući studente, i 7,2% među onima od 25 do 29 godina.

Dolaze i neki koji rade

Bizarni trend da se plaća za nepostojeći posao sve je popularniji u Kini, pa raste i broj onih koji nude ovakve usluge. Jedna od takvih firmi, u naselju Šuangđing u Pekingu, ispred vrata ima znak advokatske kancelarije. Poseduje nekoliko sala za sastanke i radni prostor za 36 zaposlenih. Ovaj poslovni prostor zaista pripada jednoj advokatskoj kancelariji. Ali, pošto ga advokati retko koriste, dogovorili su se sa jednom preduzimljivom preduzetnicom da izdaje njihove kancelarije mladima koji glume da dolaze na posao.

Svakog meseca zajedno prave raspored kada kancelarije koriste advokati, a kada nezaposlena „klijentela“, pri čemu advokati uzimaju novac za najam kancelarija, a ostatak prihoda odlazi organizatorima lažnog posla.

Osnivač još jedne od ovih kompanija, takođe u Pekingu, održava aktivnu WeChat grupu od oko 300 korisnika, gde deli fotografije kancelarija. Zanimljivo je da među korisnicima ovih fiktivnih kancelarija ima i onih koji zaista rade neki posao, bilo da su frilenseri ili imaju angažman sa skraćenim radnim vremenom.

Foto: Pixabay

 

 

18. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta dužnik treba da zna pre refinansiranja kredita?

by bifadmin 18. јун 2025.

Kada izabere banku u kojoj će, najčešće zbog niže kamatne stope, refinansirati svoj kredit, dužnik više ne mora da ide na šalter svoje „stare“ banke, jer će svu „prepisku“ o stanju njegovog duga koji se namiruje da obave nova i stara banka.

Međutim, postoji ipak nekoliko važnih koraka i informacija koje je neophodno znati pre ovog postupka, poput onih – šta se dešava ako nova banka „zakasni“ sa uplatom refinansiranog iznosa staroj banci gde kamata dužniku i dalje „otkucava“.

Ko i kako plaća tu razliku?

Korisnik, radi refinansiranja kredita, nema obavezu da pribavlja potvrdu od banke o stanju duga po kreditu, jer će banka i nova banka, kod koje namerava da podnese zahtev za kredit za refinansiranje kredita, međusobno komunicirati i sarađivati u postupku odobravanja kredita za refinansiranje, na osnovu ovlašćenja koje će korisnik dati novoj banci, koje je sastavni deo zahteva za odobravanje kredita za refinansiranje, a u skladu sa Instrukcijom NBS o refinansiranju kredita kod druge banke, objašnjavaju za portal N1 u Narodnoj banci Srbije.

„Naime, nakon što se korisnik obrati banci kod koje planira da uzme kredit za refinansiranje kredita koji ima u korišćenju kod banke, nova banka će od korisnika pribaviti ovlašćenje kojim joj daje saglasnost da od prethodne banke, kod koje ima kredit, pribavi podatke o stanju duga po kreditu, podnese zahtev za prevremenu otplatu, vrši svu komunikaciju sa bankom i preduzme sve neophodne aktivnosti kako bi se izvršila prevremena otplata kredita radi čijeg refinansiranja se podnosi zahtev za kredit kod nove banke“, navodi NBS.

Instrukcijom Narodne banke Srbije o refinansiranju kredita kod druge banke, definisano je da se pod stanjem duga na određeni dan, podrazumeva iznos koji je na taj dan potrebno uplatiti kako bi se kredit u potpunosti prevremeno otplatio.

„Dostavljanjem ovlašćenja i upita o stanju duga, smatra se da je prethodnoj banci upućen zahtev za potpunu prevremenu otplatu kredita. Prethodna banka (banka kod koje korisnik ima kredit koji namerava da refinansira) je odgovorna za tačnost obračuna datog u Obaveštenju o iznosu za prevremenu otplatu a nova banka ne odgovara za ispravnost obračuna datog u Obaveštenju. Ukoliko korisnik smatra da je oštećen obračunom preostalog iznosa duga, nova banka je dužna da ga uputi na proceduru za podnošenje prigovora prethodnoj banci i na proceduru za podnošenje pritužbe Narodnoj banci Srbije“, ukazuje Narodna banka Srbije.

Ako je upit sa ovlašćenjem korisnika dostavljen novoj banci od 00:01 do 09:00 časova, prethodna banka je dužna da novoj banci do 14 časova istog radnog dana dostavi podatke o stanju duga na taj dan – Obaveštenje o iznosu za prevremenu otplatu a ukoliko je upit sa ovlašćenjem dostavljen u periodu od 09:01 do 24:00 časa, prethodna banka je dužna da Obaveštenje o iznosu za prevremenu otplatu sa stanjem na naredni radni dan dostavi tog narednog radnog dana do 14 časova.

Ko snosi trošak ako nova banka ne uplati na vreme

„Nova banka ima obavezu da se stara da sredstva odobrenog kredita za refinansiranje budu preneta prethodnoj banci na dan za koji je izvršen obračun iz Obaveštenja o iznosu za prevremenu otplatu. Ukoliko sredstva odobrenog kredita za refinansiranje ne budu preneta prethodnoj banci na dan za koji je izvršen obračun iz Obaveštenja o iznosu za prevremenu otplatu, nova banka snosi trošak razlike između tog novog obračuna iznosa za prevremenu otplatu i obračuna datog u Obaveštenju o iznosu za prevremenu otplatu, koji je prethodna banka dostavila po prvobitnom upitu nove banke“, upozorava centralna banka.

Korisnik, ističe NBS, „ne može snositi nikakve dodatne troškove usled propusta u komunikaciji nove i prethodne banke u vezi sa dostavljanjem upita o stanju duga i obračuna odnosno obaveštenja o stanju duga“.

„Nova banka korisnika bez odlaganja obaveštava da je prethodnoj banci prenela sredstva odobrenog kredita za refinansiranje“, pojašnjava NBS.

Kad se zajmi dinar više

Ukoliko se ugovorom o kreditu za refinansiranje, korisniku odobrava viši iznos od iznosa kredita koji se refinansira, ugovorom se definiše na koji način se stavlja na raspolaganje korisniku iznos.

„Inače, svrha ovakvog načina refinansiranja jeste da banke ‘završe ceo administrativni posao bez učešća korisnika, kao i da se spreči da se sredstva za refinansiranje kredita nenamenski potroše. Tehnika izvršenja tih transakcija zavisi od banke kod koje se prevremeno otplaćuje kredit te da li se sredstva uplaćuju na prelazni račun banke s pozivom na broj partije kredita ili na račun korisnika gde se odmah rezerviše (poput trajnog naloga) odgovarajući iznos sredstava i prenosi na račun partije kredita“, pojašnjavaju u NBS.

Ima li, ipak, troška?

Ovo bi, u praksi, trebalo da znači da dužnik koji namerava da refinansira kredit treba prethodno da se raspita u novoj banci na koji način se obavlja uplata po starom kreditu – da li međubankarski, ili to korisnik čini putem naloga za prenos.

Ako je međubankarski – nema dodatnih troškova.

Međutim, ukoliko ceo kredit „legne“ na račun dužnika u novoj banci i istog trenutka ide plaćanje duga ka staroj banci preko naloga za prenos koji potpisuje sam korisnik, banka će mu, izvesno je, zaračunati procentualnu proviziju za bezgotovinsko plaćanje, koja se u bankama po važećim tarifnicima uglavnom kreće do maksimalnog iznosa od – 8.000 dinara.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

18. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Uvodi se sistem kontrole porekla posečenog drveta

by bifadmin 17. јун 2025.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o stavljanju na tržište drveta i drvnih proizvoda počela je juče, 16. juna i trajaće do 5. jula 2025. godine. Ključna novina predviđena ovim zakonom jeste zabrana stavljanja na tržište nezakonito posečenog drveta ili proizvoda dobijenih od takvog drveta, a sve u cilju zaštite šuma i suzbijanja nelegalne seče, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Zakon propisuje i obavezu za trgovce da vode evidenciju o svojim dobavljačima i kupcima, čime se omogućava sledljivost porekla drveta i drvnih proizvoda.

Srbija se na ovaj način usklađuje sa propisima Evropske unije koji se odnose na borbu protiv nelegalne seče i trgovine povezane sa sečom, u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promene, navedeno je u saopštenju.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede napominje da se privrednim subjektima i trgovcima ostavlja rok od šest meseci da usklade poslovanje u skladu sa ovim zakonom.

Ministarstvo pozvalo je predstavnike državnih organa i organizacija, udruženja, privrednih subjekata, stručne javnosti, kao i druga zainteresovana lica da se u okviru javne rasprave upoznaju sa tekstom Nacrta zakona o stavljanju na tržište drveta i drvnih proizvoda, koji je objavljen na internet stranici Ministarstva i Portalu „e-Konsultacije“, i da daju svoje primedbe, predloge i sugestije.

Izvor: Ekapija

Foto: Unsplash

17. јун 2025. 0 komentara
3 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

12. Šekspir festival: Luda planeta

by bifadmin 17. јун 2025.

Jedinstveni Šekspir festival, koji je od 2014. godine publici u Srbiji predstavio više od 60 savremenih svetskih pozorišnih produkcija Šekspirovih dela iz 23 zemlje sveta, uprkos izostanku finansijske podrške osnivača – opštine Inđija i Pokrajinske vlade, i ove godine se održava uz snažnu podršku UNIQA osiguranja, prijatelja Festivala od samog njegovog osnivanja.

O okolnostima u kojima se Festival nalazi, ideji i programu 12. Šekspir festivala govorio je njegov osnivač i direktor Nikita Milivojević.

„U jednom od poslednjih Šekspirovih komada, jedan od likova pita se: Šta se ovo dešava … zavladala je neka luda planeta?Luda planeta je u međuvremenu postala još luđa, ali i dalje se vrti, i mi zajedno sa njom. Vrti se sve brže i brže, tako da nas hvata vrtoglavica, pogled nam se muti, i čini se da sve oko nas okrenuto je naglavačke.
U skladu sa tim osećanjem je i moto ovogodišnjeg festivala: Sonet 66. Da ništa drugo od Šekspira nemamo sem ovoga soneta, i to bi bilo više nego dovoljno. Mogli bismo slobodno da kažemo: „živeće večno kroz stihove ove“.
Taj iskrivljeni svet u sonetu, koji je po ko zna koji put „iskočio iz zgloba“, 12. Šekspir festival probaće malo da vrati u ravnotežu. Zato će ove godine na programu biti predstave pune vedrine, pesme, smeha … To je ista ona energija koju danas prepoznajemo na ulicama gradova širom naše zemlje, a njeni nosioci su mladi ljudi.

Kao što Šekspir na kraju soneta kaže, verujemo da uprkos svemu: „ljubav jedina može nas sačuvati“.

Program Festivala

Publika će na glavnoj festivalskoj sceni, u autentičnom ambijentu rezidencije Vila Stanković, od 3. do 6. jula imati priliku da pogleda četiri predstave.

Festival će otvoriti predstava studenata Akademije umetnosti u Banjoj luci „Dva viteza iz Verone”. Predstava je rezultat saradnje Akademije i prestižne Ruske akademije za pozorišne umetnosti – GITIS u Moskvi, i predstavlja značajan korak u internacionalizaciji umetničkih programa Banjaluke i afirmaciji njenih mladih stvaralaca na međunarodnoj sceni. Režiju predstave potpisuje mladi ruski reditelj završne godine GITISa, Ilija Zaitsev.

Drugog festivalskog dana, prvi put na na Šekspir festivalu biće izvedena čuvena komedija „Vesele žene vindzorske”. Rediteljka predstave Sonja Petrović donosi nam na scenu veselu, energičnu, festivalsku predstavu koju izvode glumci Kruševačkog pozorišta i Gradskog pozorišta „Semberija“ iz Bijeljine.

Prvi put na pozornici Vile Stanković nastupaju studenti Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Njihov „San letnje noći” publika će imati priliku da pogleda u subotu, 5. jula. Predstava je dobitnik Specijalne nagrade žirija za glumački ansambl na 43. Međunarodnom studentskom festivalu VGIK, u Moskvi.

Završno veče Festivala obeležiće autentičan spoj glume i renesansnih melodija ansambla za ranu muziku „VisAntiqua” u predstavi „Zaboravljeni Šekspir”. Predstava je nastala u zanimljivom spoju delova biografije i nekih od najpoznatijih scena iz Šekspirovih drama „Otelo”, „Henri VI”, „Ričard III”, „Henri VIII”, „Hamlet”, „Antonije i Kleopatra”, „Romeo i Julija …

Kao i uvek, deo programa Festivala planiran je za jesen i prostor Srpskog narodnog pozorišta.

Šekspir festival za jesen planira gostovanja čuvene britanske trupe Cheek by Jowl sa rediteljem Deklanom Donelanom; saradnju sa Barselona Šekspir festivalom i nastup The Tiger Lillies – čuvenog britanskog muzičkog tria formiranog 1989. Od britanskog Independent-a opisivani kao „očevi brehtovskog pank kabarea”, The Tiger Lillies svojim performansima predstavljaju „jedinstvenu, jednu od najorginalnijih pojava u svetskom pozorištu danas” … Realizacija ovih gostovanja očekuje se nakon završetka konkursa Ministarstva kulture i Grada Novog Sada.

Prisutnima se obratila i Sonja Marić, direktorka Brenda i komunikacija UNIQA osiguranja:

“Ljubav UNIQA osiguranja prema Šekspir festivalu nastala je od njegovog prvog izdanja. Već 12. put za redom, sada već kao prijatelj Festivala, UNIQA je pružila podršku u želji da i u ovim specifičnim društvenim okolnostima, svi ljubitelji pozorišne umetnosti dobiju priliku da prisustvuju ovom izvanrednom pozorišnom Festivalu.
Da bi se ovogodišnji Šekspir festival ostvario, pored ljubavi prema publici, pozorištu i umetnosti bila je potrebna i podrška njegovih prijatelja. Nadamo se da će publika prepoznati naš uloženi napor i trud da se i u ovim okolnostima Festival održi i da će ovo biti jedno od njegovih najposećenijih izdanja.

Najveća nagrada za UNIQA osiguranje i sve prijatelja Festivala biće upravo osmesi i aplauzi publike na glumačke bravure koje će nam dočarati magiju Šekspirovih dela.

Drago nam je što ove godine ipak možemo da kažemo da Šekspir festival, UNIQA i prijatelji po 12. put zajedno igraju na sceni Vile Stanković. “

17. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pad prometa u industriji

by bifadmin 17. јун 2025.

Promet u industriji u Srbiji u aprilu 2025. godine manji je za 1,1 odsto u odnosu na april 2024. godine, dok je u odnosu na prosek 2024. godine veći za 3,2 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS)

Posmatrano po sektorima, u aprilu 2025. godine, u odnosu na april 2024. godine, u rudarstvu je zabeležen pad prometa u industriji od 19,3 odsto, a u prerađivačkoj industriji pad od 0,1 odsto.

Posmatrano po tržištima, u aprilu 2025. godine, u odnosu na isti mesec prošle godine, promet u industriji na domaćem tržištu beleži pad od 2,5 odsto, a na inostranom tržištu rast od 0,4 odsto.

Izvor: Fonet
Foto: Pixabay

17. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Posao sa paketomatima isplativ kurirskim službama

by bifadmin 17. јун 2025.

Kuriske službe sve agresivnije nameću građanima da pakete preusmeravaju na paketomate kako bi zgrnule što više para, sa što manje ulaganja

Zatrpanost kurirskih službi porudžbinama sa sajtova jeftine robe iz inostranstva rodio je novi vid isporuke paketa preko paketomata, koji se ispostavio kao isplativ poslovni model. Zato i ne čudi što se u postavljanje paketomata, pored nacionalnog poštanskog operatera Srbije uključuju i kompanije koje nemaju nikakve veze sa poslovima isporuke pošiljaka, poput naftnih kompanija koje ih postavljaju na pumpama, kako bi bili dostupni i bliži što većem broju građana. Prema dostupnim podacima širom Srbije ima ukupno između 1.000 i 1.200 paketomata.

Gomile paketa sa Temua, Šejna, Ali Ekspresa i drugih portala na kojima građani Srbije masovno kupuju preko interneta naterale su kurirske službe da veliki deo pošiljki preusmere u paketomate. To rade možda i previše agresivno, pa vlasnici paketa često stiču utisak da ih kurirske službe, uprkos tome što su prilikom kupovine platili isporuku do kućnog praga, namerno teraju da preusmere pošiljke u paketomat.

– Desilo mi se više puta da mi telefon nije ni zazvonio poštetno, a veza je prekinuta i odmah posle toga stiže SMS od kurira iz kurirske službe koji me obaveštava da je isporuka pokušana i da nikoga nije bilo na adresi i da mogu preusmeriti pošiljku na paketomat. Nekoliko puta sam to čak i uradila, ali poslednji put sam se zainatila i rekla dosta. Platila sam isporuku i hoću da mi paket donesu na vrata, a ne da gubim vreme i idem da ga podižem sa paketomata. Što više građana nateraju da podižu pošiljke sa paketomata to će njima trebati manje kurira i samim tim će imati veću zaradu – kaže S. S. iz Beograda.

Posao sa paketomatima kurirskim službama isplativ

Ona dodaje da su paketomati dobra stvar za ljude koji rade po ceo dan pa paket mogu da podignu posle posla, ali za ljude koji rade od kuće ili su penzioneri to je gubljenje vremena i bacanje para.

Ekonomista Saša Đogović ističe da je očigledno posao sa paketomatima kurirskim službama isplativ, jer ih, u suprotnom, ne bi bilo toliko.

– Isporukom pošiljki preko paketomata smanjuju se troškovi i postiže se veća efikasnost i brzina isporuke kako bi što veći broj ljudi dobio pošiljku sa što manje praznog hoda. Kurirske službe se ne tiče da li je klijent uskraćen što u datom mometnu nije bio na adresi. Paketomatima se postiže sve veći obuhvat klijenata, smanjuje se trošak, povećava se produktivnost rada, a samim tim povećava se i dobit – objašnjava Đogović.

BROJKE

1.000 -1.200 paketomata ima u Srbiji

24/7 su dostupni paketomati za preuzimanje pošiljki

Rok čuvanja paketa u paketomatu je 48 sati

462 do 650 dinara košta isporuka paketa od pola kilograma

Izvor: Biznis Kurir
Foto: Unsplash

17. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i japanski
  • Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
  • Da li su SAD i EU previše povezani da bi „zaratili“?
  • 40% građana misli da Srbija nikada neće ući u Evropsku uniju
  • Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit