NAJNOVIJE
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Novi propisi: Električni dvotočkaši koji mogu da se kreću...
Cene goriva u Srbiji i dalje najviše u regionu
Veštačka inteligencija prepoznaje sklonost ka korupciji u javnom sektoru
Banke i dalje u velikom plusu: Da je bolje...
Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje...
Da li mogu da se „dokupe“ nedostajuće godine radnog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Javne institucije za unapređenje zelenih veština učenika iz srednjih stručnih škola

by bifadmin 30. април 2025.

Srednje stručne škole (VET) potpisale su Memorandum o razumevanju sa šest javnih institucija kako bi se podržao razvoj zelenih veština učenika kroz praktičnu nastavu u Severnoj Makedoniji.

Javne institucije, potpisnice Memoranduma, su Hidrometeorološki zavod, Seizmološki opservatorij pri Prirodno-matematičkom fakultetu, Nacionalni železnički transport, Nacionalna železnička infrastruktura, Javni katastar i Pošta.
„Kako izazovi u oblasti životne sredine rastu, tako raste i potreba za profesionalnom radnom snagom koja će doprineti unapređenju otpornosti na klimatske promene i održivost. Podsticanjem dubokog razumevanja problema pitanja životne sredine i pružanjem prilika mladima da razvijaju praktične veštine, osnažujemo narednu generaciju da izgrade održivu i otpornu budućnost“, izjavila je Lezli Miler, direktorka UNICEF-a u Severnoj Makedoniji.

„Učenje dobija na pravom značaju kada učenici izađu iz učionica i i suoče se sa realnošću. Zato je praktično obrazovanje – posebno kada se sprovodi u institucijama i kompanijama –ključ u procesu formiranja kvalitetne, sposobne i kompetentne radne snage“, rekao je Besnik Zendeli, direktor VET centra.

„Kao poslovni sistem sa više od 5.500 ljudi koji koriste svoja znanja i veštine kako bi naše poslovanje učinili uspešnijim, duboko verujemo da su kvalitetno i kontinuirano obrazovanje i razvoj zelenih i digitalnih veština za 21. vek od suštinskog značaja za društvo i ekonomiju. To je način da naša deca i mladi budu pripremljeni za savremeno tržište rada, dok će imati adekvatno znanje da odgovore na izazove koje stvara sve dinamičnija svetska ekonomija.

Kroz saradnju sa UNICEF-om, institucijama i privatnim sektorom cilj nam je da premostimo jaz između učenja i zapošljavanja, i doprinesemo održivom razvoju i boljoj budućnosti“, rekao je Saško Blaževski, izvršni direktor Nelt ST. Dodao je da je investicija od 330.000 američkih dolara opredeljena za unapređenje veština učenika u školama stručnog obrazovanja, kroz praktičnu nastavu i letnju praksu, sa fokusom na povećanje zelenih veština.

Ovaj događaj deo je inicijative koja ima za cilj da obezbedi mogućnost za praktičnu nastavu i praksu u javnim i naučnim institucijama širom zemlje za više od 500 učenika iz stručnih škola. To će im omogućiti da doprinesu očuvanju životne sredine i tranziciji na zelenu ekonomiju kroz svoje izabrane profesije.

Nova partnerstva koja su stručne škole sklopile sa javnim institucijama rezultat su saradnje između UNICEF-a, Ministarstva prosvete i nauke i VET centra u Severnoj Makedoniji, uz finansijsku podršku privatnog sektora, Nelt Grupe i Švedske.

UNICEF podržava VET centar u razvoju zelenih kurikuluma, obuci nastavnika i mentora, kao i u pružanju praktične nastave kako bi svi učenici strukovnog obrazovanja mogli da uče o životnoj sredini i klimi kroz prizmu svoje profesije.

Iako su učenici stručnog obrazovanja već imali druge mogućnosti za praktičnu obuku u javnim institucijama, ovo je prvi put da te institucije preduzimaju sistematske napore da bi pripremile učenike za karijere koje će doprineti zelenoj tranziciji u Severnoj Makedoniji. Učesnici ovog programa dolaze iz škola koje se specijalizuju za mašinstvo, transport, špediciju i logistiku, veterinu, hemiju, građevinu, arhitekturu, pravo, ekonomiju i elektrotehniku.

Očekuje se da će u narednom periodu više od 40 naučnih i javnih institucija otvoriti svoja vrata učenicima i ponuditi im korisnu praktičnu obuku koja će ih bolje pripremiti za zahteve tržišta rada koji se stalno menjaju.

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

„Kanin“, proizvođač zaštitne i modne obuće: Srbija veliko tržište cipela, ali malo za domaće proizvođače

by bifadmin 30. април 2025.

Proizvođači zaštitne obuće u našoj zemlji su u krajnje nezavidnoj situaciji zbog nelojalne konkurencije. Država ne kontroliše ogroman uvoz jeftinih zaštitnih cipela iz Kine, dok istovremeno subvencioniše strane investitore koji sve više napuštaju Srbiju, upozorava Nikola Nenadović, direktor niške firme „Kanin“, koja proizvodi obuću duže od tri decenije.

Iako je Niš najpoznatiji po elektronskoj i mašinskoj industriji, porodica Nenadović iz ovog grada pronašla je posao za sebe u nekim sasvim drugim vodama. Njihovo preduzeće „Kanin“ bavi se proizvodnjom obuće duže od tri decenije. Krenuli su za zaštitnim, takozvanim HTZ cipelama, a potom su asortiman proširili i modnom obućom.

Sadašnji direktor firme Nikola Nenadović kaže za B&F da su posao započeli njegovi roditelji, koji su se prethodno bavili poslovima u toj industriji. „Moj otac je bio direktor kožare u Vinkovcima, a majka je radila u ’Ledi’ iz Knjaževca. Kada je počeo rat došli smo iz Hrvatske u Niš, jer su moji roditelji studirali ovde i poznavali su grad. Odlučili su da proizvode obuću, jer otac je znao oko kože, a majka oko cipela. Kao i sve porodične firme krenuli smo sa proizvodnjom u garaži i u još jednom prostoru na drugoj lokaciji. Na jednom mestu bila je montaža, a na drugom šivara. Pogon na putu između Niša i Vlasa otvorili smo pre nešto više od 17 godina“, priča Nenadović.

Preduzeće je postepeno širilo asortiman i sada polovinu njegove proizvodnje čine zaštitne cipele, a preostalo modne obuća za muškarce i žene. Nikola napominje da obuću dizajniraju on i njegova supruga Svetlana, a niško preduzeće samo proizvodi i kožne đonove za cipele.

„Imamo klasične modele, pa se malo igramo sa kožama, bojama, đonovima, materijalima. Trudimo se da ispratimo trendove na svetskom tržištu u okviru svojih mogućnosti. Recimo, ranije se koristio isključivo gumeni i kožni đon, sada se prelazi na dosta lakše materijale i različite boje đonova“, objašnjava Nenadović.

Na tenderima se gleda samo cena

„Kanin“ zaštitne cipele prodaje na tenderima i neposrednom porudžbinom, a modnu obuću posredstvom interneta. Po porudžbini modne cipele rade i za druge brendove.

„Zapošljavamo 11 radnika i godišnje proizvedemo oko 5.000 pari obuće, a zbog prilika ili bolje rečeno neprilika na tržištu ne razmišljamo o povećanju proizvodnje i o zapošljavanju većeg broja ljudi. Proizvodnja cipela u Srbiji je u jako lošoj situaciji i firme se zatvaraju širom zemlje, zato što država ne pokušava ni na jedan način da nas zaštiti. Srbija je veliko tržište za radnu obuću, ali izuzetno malo za nas koji smo proizvođači, zato što smo mi pomereni u stranu u korist uvoza iz Kine“, komentariše Nenadović.

Prema njegovim rečima, uvoz obuće u Srbiji niko ne kontroliše, a jedini uslov za učešće na tenderu je cena.

„Onaj ko uvozi cipelu i učestvuje na tenderu nema obavezu da cipelu ispita na institutu u Srbiji, već mu je dovoljan samo ovlašćeni prevod nekog izveštaja. Oni opišu cipelu i kažu cenu, a mi ovde ispitujemo kvalitet. Jedno ispitivanje košta 50.000 dinara i onda vam kažu ovo nije dobro, ovo ne odgovara i onda se plati novo ispitivanje Mnogo je vrsta zaštitnih cipela, imate obične cipele za rad u uslovima gde nema velikih opasnosti, cipele sa posebnim đonom za rad u uslovima gde postoji opasnost od probijanja odozdo, vodootporne, kiselootporne cipele, cipele sa metalnom kapom… Kada vam dođe cipela iz Kine ona je na sve otporna, ona je deklasirana za sve, i vodootporna i kiselo i uljano otporna, može sve živo samo da se proda“, ističe direktor „Kanina“.

On dodaje da na velikoj većini tendera za nabavku zaštitnih cipela za radnike javnih preduzeća domaći proizvođači ne mogu da učestvuju, jer su cipele iz Kine značajno jeftinije.

„Najjeftinije cipele koje mi možemo ovde da proizvedemo su duplo skuplje nego ove iz uvoza. Kada stavite na papir cenu materijala, cenu kože, postave, đona, minimalnu cenu rada koja se nama maltene svakog meseca podiže, morate da podižete cenu proizvoda. Zašto cipele iz Kine koštaju toliko malo? Ne zato što su ti materijali toliko jeftini, mi svi znamo cenu na svetskom tržištu, nego njima država subvencioniše proizvodnju. Kineskim firmama država daje subvencije po svakom proizvedenom paru, samo da ih izvezu. Oni daju novac da bi se njihova privreda održavala, a mi dajemo novac stranim investitorima koji isplaćuju minimalac radnicima. To je potpuno naopako“, zaključuje Nenadović.

Nelogični propisi

Naš sagovornik ukazuje da u Srbiji niko ne pokušava da zaštiti domaću proizvodnju, niti da podstakne njen razvoj.

„Domaća proizvodnja cipela mogla bi da se zaštiti odlukom države da javna preduzeća mogu da nabavljaju zaštitne cipele samo od domaćih proizvođača, dok ostala preduzeća mogu da oh uvoze. Država time ne bi bila na gubitku. Viša cena cipela vratila bi se u državni budžet kroz poreze i doprinose radnika, kroz PDV. Međutim, državu ne zanimaju problemi u proizvodnji obuće i automatski propada ceo sektor. Na žalost, nije u pitanju samo proizvodnja obuće, tu je i proizvodnja radne odeće i rukavica i mnogih drugih proizvoda koji se koriste u zaštiti radnika u javnim preduzećima. Svi se nalaze u istoj situaciji zbog uvoza koji niko ne kontroliše“, konstatuje Nenadović.

On ističe da mala preduzeća koja imaju 10 do 15 zaposlenih održavaju našu državu, ali niko ne pomišlja da ta preduzeća dobiju subvencije od države kakve dobijaju strani investitori za otvaranje pogona u Srbiji.

„Mi za sve ove godine nismo ništa dobili od države. Zašto ne bismo mogli da dobijemo, poput stranih investitora, 10.000 evra da kupimo nove mašine zato što zapošljavamo radnike duže od tri decenije. Kada dođu strani investitori bez problema dobiju 10.000 evra ili više po radniku, a evo šta se dogodilo sa ’Geoksom’ u Vranju. Posle sedam godina su otišli i 2.000 ljudi se našlo na ulici. ’Beneton’ je otišao, iako je država njima dala ogroman novac. Zar nije pametnije novac ulagati u domaću proizvodnju?“, pita niški preduzetnik.

Država ne može da očekuje da će domaća privreda rasti ako je prepusti da se sama bori, ukazuje Nenadović i dodaje: „Problem je to što se ljudi koji donose odluke u našoj zemlji nisu nikad bavili privatnim poslom, ili su se vrlo malo bavili. Morate da imate ljude u ministarstvima koji će svaki dan da obilaze firme i koji će reći šta je kom sektoru potrebno. Ovako, puno je problema, a niko ih ne rešava. Recimo plaćanje PDV-a je do 15. u mesecu, a rok plaćanja javnih preduzeća je 45 dana. Kakva je to logika? Ukoliko sada isporučimo cipele za milion dinara, moramo 15. u sledećem mesecu da platimo 200.000 dinara, a nismo mogli da naplatimo soju robu jer je rok plaćanja 45 dana. Posebna priča su kadrovi. Obućarska škola u Nišu ne postoji više od dve decenije. Za 10 godina mi nećemo imati ljude koji će da prave cipele“, upozorava Nenadović.

Dobar rad inspekcija

Zbog nekontrolisanog uvoza, ali i kraćeg roka plaćanja PDV-a od roka plaćanja isporučene robe, „Kanin“ učestvuje godišnje na svega nekoliko tendera za nabavku zaštitne obuće.

„Otprilike 2% ukupne vrednosti tendera u Srbiji su tenderi za koje se javlja nas pet, šest domaćih proizvođača. To su tenderi na kojima zaštitne cipele iz uvoza ne mogu da prođu jer ne zadovoljavaju svojim kvalitetom, ali to je premalo posla za nas. Zato smo se okrenuli proizvodnji modne obuće, jer smo tu postavili našu cenu, imamo svoje kupce. Tu nema ko da nas uslovljava. Ljudi koji dolaze kod nas da kupuju modnu obuću nikada neće kupiti uvoznu obuću zato što znaju šta je kvalitet. Svakako, postoje kvalitetne modne i zaštitne cipele i u uvozu, ali su njihove cene slične domaćim“, navodi Nenadović.

Ukoliko nešto treba pohvaliti u domaćoj privredi, onda je to po Nenadovićevom mišljenju rad inspekcija. Direktor „Kanina“ ističe da inspekcijski nadzor više nije kazneni, već preventivni, tako da proizvođači više nisu pod pritiskom kada dođe inspekcija, već razmišljaju o tome šta su uradili i šta još treba da urade.

Biljana Ljubisavljević

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

OMR Group novi vlasnik „Sava business center“

by bifadmin 30. април 2025.

OMR Group, jedan od vodećih poslovnih sistema u Srbiji, sa kompanijom Globos Osiguranje, koja je članica OMR Group, realizovao je stratešku investiciju nakon koje postaje vlasnik poslovnog kompleksa „Sava Business Center“, jednog od najprestižnijih poslovnih centara u našoj zemlji.

“Sa velikim zadovoljstvom i ponosom obaveštavamo javnost da smo postali vlasnici dve poslovne zgrade kompleksa Sava Business Center, koje će postati novo, moderno sedište OMR Grupacije i Globos osiguranja kao naše kompanije članice. Ova strateška investicija potvrđuje našu čvrstu posvećenost stabilnosti, održivom rastu i dugoročnom prisustvu na tržištu Srbije. Odlukom da investiramo u Srbiju pokazujemo jasnu posvećenost stvaranju vrednosti upravo ovde gde pripadamo. Kupovina ovog biznis centra za nas predstavlja više od poslovne odluke – to je izraz naše vizije i odgovornosti prema zajednici čiji smo deo. Iz novog sedišta, iz srca Beograda, nastavićemo da gradimo poslovne mostove, razvijamo nove projekte i doprinosimo jačanju privrednog ambijenta Srbije”, istakao je Ostoja Mijailović, predsednik OMR Group.

Ova akvizicija predstavlja važan korak u ostvarenju dugoročnog plana rasta i razvoja OMR Group-e, uz jačanje njene pozicije kao lidera u inovacijama i pouzdanog partnera u svakom segmentu poslovanja.

U vreme globalne ekonomske neizvesnosti, OMR Group je realizovao ovu akviziciju kao potvrdu svoje dugoročne vizije i strateške stabilnosti, istakao je gospodin Mijailović i dodao “akvizicijom ne kupujemo samo kvadratni metar, već investiramo u prostor budućnosti, sa jasnim ciljem da gradimo povezan i održiv poslovni ekosistem i na tom putu, pre svega, budemo pouzdan partner našim klijentima u svakom segmentu poslovanja”.

“Sava Business Center”, poznat po svojoj modernoj arhitekturi i vrhunskom poslovnom standardu, postaće novo centralno sedište OMR Group-e i njenih kompanija članica. Time će se dodatno unaprediti sinergija unutar Grupe, ubrzati razvoj novih poslovnih inicijativa i ojačati odnosi sa klijentima i partnerima.

Težeći da bude lider u inovacijama i pouzdan partner u svakom segmentu poslovanja, OMR Group danas čini poslovni ekosistem koji posluje na tržištu Srbije i regiona, povezujući usluge u osiguranju, finansijama, mobilnosti i izgradnji i uprvaljanju nekretninama. U sastavu OMR Group, u okviru četiri divizije, posluje 16 kompanija u kojima je zaposleno preko 1.100 radnika.

U sklopu OMR Group, u četiri divizije, posluju kompanije u automotiv diviziji sa brendovima poput Fiat, Jeep, Alfa Romeo, Range Rover, Jaguar, Isuzu, Subaru, Hyundai, Kawasaki, kao i kompanije u divizijama finansija i osiguranja, lizinga i nekretnina.

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Kako je nastala Dubai čokolada?

by bifadmin 30. април 2025.

Od potpuno nezamislive kombinacije, u roku od nekoliko meseci čokolada punjena pistaćima i kadaifom postala je svetski hit.

Brzom rastu njene popularnosti doprineli su spoj nesvakidašnjih ukusa i viralnost na društvenim mrežama. Ali ono što malo ko zna je kako je ona nastala.

Naime, Sara Hamuda, koja je britansko-egipatskog porekla, pre desetek godina se sa mužem iz Velike Britanije preselila u Dubai. Tamo je 2020. godine ostala u drugom stanju i kao većina trudnica imala je potrebu da kombinuje različite ukuse hrane. Kada joj se prijela kombinacija pistaća i hrskavog kadaif testa shvatila je da bi to mogao biti slatkiš zanimljivog ukusa. Istovremeno, odražavao bi njenu i muževljevu tradicije.

Godinu dana posle testiranja ove kombinacije, supružnici su odlučili da se upuste u proizvodnju čokoladica od pistaća i kadaifa. Pored svojih korporativnih poslova pravili su iprodavali čokoladice pod imenom „Fix“. Proizvod je imao svoje kupce ali nije bio toliko popularan sve dok ga nije proslavio jedan TikTok video. Radi se o snimku influenserke Marije Vehere u kome ona jede štanglu „Fix“ čokolade u svom automobilu. Video je pregledan više od 125 miliona puta i pokrenuo je lavinu tražnje širom sveta. Stotine ljudi je od tada snimilo sopstvene reakcije na novu čokoladu ili kreiralo sopstvene vodiče za recepte pokušavajući da to rekreiraju poslasticu kod kuće.

Danas postoje i brojne kopije ove čokolade koje se nazivaju po mestu na kojem je ona stvorena – Dubaiju. Proizvodi se čak i u Srbiji i dobro se prodaje uprkos tome što čokoladica od 40 grama košta 280 dinara, dok veća od 180 grama košta 850 dinara.

Međutim to nije jedina zanimljivost vezana za Dubai čokoladu, interesantno je i to što je ona izazvala nestašicu pistaća i podigla njihovu cenu za skoro 35%.

Izvor: Telegraf Biznis, BBC, Blic

Foto: Depositphotos.com

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje kupio nekadašnje gigante bivše SFRJ?

by bifadmin 30. април 2025.

Nakon raspada SFRJ, zemlje naslednice su ušle u period tranzicije i privatizacije. Brojne nekada moćne firme, koje su zapošljavale desetine hiljada radnika i bile simboli industrijske moći bivše Jugoslavije, završile su u rukama stranih kompanija. Ove akvizicije vredne milijarde evra predstavljaju ključne momente u ekonomskim transformacijama Balkana.

Srbija: Rafinerije, cementare, moblini operateri…

1. Naftna industrija Srbije (NIS) – prodata Gaspromnjeftu (Rusija)
Godina prodaje: 2008

Cena: 400 miliona evra (uz investicioni plan od 500 miliona evra)

Detalj: Iako je tada procenjivana na više milijardi evra, NIS je prodat direktnom pogodbom bez tendera.

2. Mobtel / Mobi 63 – Telenor (Norveška)

Godina prodaje: 2006

Cena: 1,51 milijarda evra

Detalj: Jedna od najvećih pojedinačnih privatizacija u regionu, simbol modernizacije i ulaska stranog kapitala u telekomunikacije.
3. Cementara Novi Popovac – Holcim (Švajcarska)

Godina prodaje: 2002

Cena: oko 70 miliona evra

Detalj: Jedna od najvažnijih građevinskih firmi postala je deo švajcarskog giganta.

Hrvatska: Brodogradnja, banke i prehrambena industrija

1. Pliva – Barr Pharmaceuticals (SAD), kasnije Teva (Izrael)

Godina prodaje: 2006

Cena: 2,2 milijarde dolara

Detalj: Najveća farmaceutska firma u bivšoj Jugoslaviji postala je deo izraelskog giganta Teva.

2. Zagrebačka banka – UniCredit (Italija)

Godina prodaje: 2002

Cena: oko 500 miliona evra

Detalj: Ulazak italijanskog kapitala u hrvatski finansijski sektor.

3. Brodosplit – DIV grupa (HR, privatna), ali kasnije podložan interesu stranih ulagača

Detalj: Ogromni gubici i subvencije iz budžeta učinili brodogradilišta neodrživim bez stranih partnera.

4. Podravka (Vegeta, Lino, Čokolino…) – delimično privatizovana, uz jaku institucionalnu kontrolu

Status: Država i domaći institucionalni investitori (poput mirovinskih fondova) zadržali većinski paket, ali strani investitori poput fondova iz Austrije i SAD imaju značajne udele.

Detalj: Iako nije klasična privatizacija kao kod Plive, vlasnička struktura Podravke se znatno internacionalizovala.
5. Ledo – prodat Nomad Foods (UK/USA)

Godina prodaje: 2021

Cena: oko 615 miliona evra (ukupno za Ledo plus još dve kompanije u sastavu Fortenove)

Detalj: Ledo, simbol domaćeg sladoleda i smrznute hrane, prodat je zajedno s Frikom i Ledom Čitluk u paketu multinacionalnoj kompaniji.

6. Jamnica – sada deo Fortenova grupe

Prethodno: U vlasništvu Agrokora, a danas deo konsolidovane Fortenova grupe sa značajnim stranim fondovima iz Nizozemske, SAD i UAE.

Detalj: Jedna od najpoznatijih voda na Balkanu danas posluje u okviru grupe pod stranom kontrolom.

Slovenija: Banke i prehrambena industrija u fokusu

1. Mercator – Agrokor (Hrvatska), kasnije Fortenova (Nizozemska vlasnička struktura)
Godina prodaje: 2014

Cena: 240 miliona evra za 53% udela
Detalj: Kontroverzna prodaja najvećeg slovenačkog trgovačkog lanca
2. NKBM – Apolon fond (SAD)

Godina prodaje: 2016

Cena: oko 250 miliona evra

Detalj: Druga najveća banka u Sloveniji privatizovana američkom fondu.

Bosna i Hercegovina: Strane banke i telekomunikacije

1. Fabrika duhana Sarajevo – BAT (Velika Britanija)

Godina prodaje: 2001

Cena: oko 100 miliona KM (cca 50 miliona evra)

Detalj: Jedan od najprofitabilnijih biznisa BiH pre privatizacije.

2. Telekom Srpske – Telekom Srbija

Godina prodaje: 2007

Cena: 646 miliona evra

Detalj: Telekom Srbija je postao većinski vlasnik telekomunikacione kompanije u RS.

Makedonija: Stranci preuzeli ključne sektore

1. Makedonski Telekom – Magyar Telekom (Mađarska), deo Deutsche Telekom

Godina prodaje: 2001

Cena: oko 300 miliona evra

Detalj: Telekom sektor odmah po tranziciji privukao strane gigante.

2. OKTA Rafinerija – Hellenic Petroleum (Grčka)

Godina prodaje: 1999

Cena: oko 32 miliona evra

Detalj: Jedna od najranijih velikih akvizicija u zemlji.

Crna Gora: Aluminijum i turizam u fokusu

1. Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) – CEAC (Rusija)

Godina prodaje: 2005

Cena: 48,5 miliona evra (plus obaveze i investicije)

Detalj: Propraćeno brojnim sporovima i arbitražama.
2. Hotel Splendid i drugi turistički kompleksi – strani investitori (Rusija, UAE, Turska)

Detalj: Turizam je postao primarna meta investitora u Crnoj Gori.

Ko je profitirao, a ko izgubio?

Ukupna vrednost privatizacija u bivšim republikama SFRJ procenjuje se na više od 20 milijardi evra. I dok su neki sektori modernizovani i revitalizovani uz pomoć stranih investicija, mnoge firme su ugašene, radnici ostali bez posla, a tržišta postala zavisna od inostranih vlasnika.

Jugoslavija je možda nestala s mape, ali njeni industrijski divovi i dalje žive – samo pod tuđim imenima i upravama.

Izvor: Telegraf Biznis

Foto: Tama66, Pixabay

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz

by bifadmin 30. април 2025.

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.

„Imajući u vidu da su mlekare opterećene istorijskim lagerima zbog povećanog uvoza, povećane proizvodnje i smanjene potrošnje, Ministarstvo je zaustavilo izdavanje uvoznih dozvola za mleko, mlečne proizvode, kao i za proizvode na bazi palminog ulja koji zamenjuju mleko“, rekao je Glamočić.

On je razgovarao sa predstavnicima najznačajnijih mlekara u Srbiji, među kojima su i Mlekara Imlek, Mlekara Ub, Somboled, Šabac, Meggle, Mlekara Lazar i Milk house.

Glamočić je obavezao sve mlekare da dostave podatke o trenutnim zalihama, u cilju zajedničkog definisanja mera za smanjenje viškova, bez narušavanja stabilnosti tržišta.
Naveo je da je potrebno izgraditi u najkrećem roku čvršće partnerstvo sa proizvođačima i prerađivačima mleka, kako bi se taj sektor sistemski unapredio i kako bi se „ojačala otpornost na izazove“ na domaćem i inostranom tržištu.

Ministar je ukazao da je stanje u sektoru mleka posledica niza problema koji pogađaju celokupnu poljoprivredu, te da je potrebno trajno i organizovano raditi na njihovom rešavanju.

„Ministarstvo radi na formiranju jedinstvene platforme za komunikaciju svih aktera, što će omogućiti brže i efikasnije reagovanje na sve izazove“, rekao je Glamočić.

U saopštenju resornog ministarstva navedeno je da je na sastanku konstatovano da postoje ozbiljni problemi sa kvalitetom mleka zbog pojave aflatoksina, što je uticalo na mogućnost izvoza.

Istaknuto je da će biti preduzete mere za poboljšanje kvaliteta mleka kroz pravovremene tretmane u biljnoj proizvodnji, pri čemu će značajnu ulogu imati upotreba dronova za tretiranje kukuruza fungicidima.

Zaštita domaće proizvodnje mleka i mlečnih proizvoda „apsolutni“ prioritet

Ministarstvo će, kako je navedeno, obezbediti podsticaje i kredite za nabavku dronova.

Na sastanku je utvrđeno da će se ubrzano rešavati problemi sa otkupom mleka, kao i da je manji zastoj u mlekari Ub, „nastao zbog obaveznog remonta mašine, koji je već bio ranije zakazan“.

Otkup mleka u toj mlekari biće normalizovan u ponedeljak, 5. maja.

Glamočić je ocenio da je zaštita domaće proizvodnje mleka i mlečnih proizvoda „apsolutni“ prioritet.

U vezi sa inicijativama Ministarstva za jasnije deklarisanje proizvoda, prisutni proizvođači i prerađivači jednoglasno su podržali izmene koje će omogućiti da potrošači budu precizno informisani o sastavu proizvoda, posebno u slučajevima kada proizvod sadrži palmino ulje.

U narednih mesec dana na snagu će stupiti Uredba koja će definisati jasno deklarisanje proizvoda, koji u sebi sadrže palmino ulje.
Ministarstvo je najavilo izmene Zakona o poljoprivredi kojima će se propisati obavezni rokovi plaćanja za kvarljive proizvode, čime će se dodatno zaštititi interesi domaćih proizvođača i prerađivača.

Takođe, Ministarstvo poljoprivrede će u saradnji sa Ministarstvom trgovine raditi na kontroli i ograničavanju marži za mleko i mlečne proizvode.

Na sastanku je dogovoreno i da se u najkraćem roku formira radna grupa za praćenje realizacije dogovorenih mera i sistemsko unapređenje sektora mlekarstva.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Čišćenje zgrada postaje sve unosniji biznis

by bifadmin 30. април 2025.

Sa 365 aktivnih firmi u ovoj delatnosti, ukupna dobit sektora tokom 2023. godine iznosila je više odpola milijarde dinara– čak četiri puta više nego godinu dana ranije

U poslednje tri godine prihodi sektora su porasli za više od dve i po milijarde dinara, dostigavši 10,7 milijardi.

Iza ovog rasta stoji više faktora: veća svest o značajuhigijene, rast broja kompleksnih objekata koji zahtevaju profesionalne usluge, ali i sve češća odluka kompanija da ovu uslugu prepuste eksternim timovima.

Među uspešnim primerima u ovoj delatnosti je i firma iz Beograda koju vodi preduzetnica Bojana Roćen Danilović, koja je samo u prva tri meseca ove godine udvostručila promet. Kako ističe, ključ rasta leži u organizaciji, kontinuiranim ulaganjima u opremu i ljude, ali i spremnosti da se brzo odgovori na promene tržišta. Kako navodi, i konkurencija podstiče na stalno unapređenje kvaliteta usluge.

– Klijenti sve više cene transparentnost, tačnost i pouzdanost, što su naši ključni aduti – objašnjava sagovornica.

Tvrdi da ulaganja u ovoj delatnosti nisu mala, ali su neophodna za održiv rast.

– Generalno, nedostaje sistemska podrška za uslužne delatnosti poput naše, koja bi pomogla bržem razvoju sektora i rastu zapošljavanja. Održavanje higijene je ključno za javno zdravlje i trebalo bi da bude više prepoznato, jer ulaganja u ovu oblast direktno utiču na kvalitet života i rada građana – navodi Roćen Danilović.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Trampovih prvih 100 dana u Beloj kući najgori period za berzu u poslednjih 50 godina

by bifadmin 29. април 2025.

Svaki put kada neka nova vlada ili predsednik stupe na dužnost tek posle prvih 100 dana analiziraju se efekti njihovog rada. U Trampovom slučaju ti efekti nisu baš ohrabrujući.

Naime, u pomenutom periodu S&P 500 indeks je pao za 8%, što je pad približan onom iz 1974. godine kada su se SAD borile sa dvocifrenom inflacijom. I ostali tržišni pokazatelji podsećaju na tu sumornu epohu u kojoj je predsednik Nikson morao da se povuče sa svoje pozicije na kojoj ga je zamenio Džerald Ford. Da podsetimo, Ričard Nikson se povukao kako bi izbegao impičment zbog Votergejt skandala i to u trenutku kada je američka ekonomija trpela ozbiljne posledice arapskog embarga na naftu.

Međutim, danas je situacija znatno drugačija. Američka inflacija je na dan Trampove inauguracije iznosila 2,9% i nastavila je da pada, a ekonomija je bila u znatno boljem položaju nego pre pola veka.

Ali, šta joj se zapravo desilo? Tokom svoje kampanje novi američki predsednik je obećavao ekonomski bum i investitori su ga shvatili ozbiljno pa je finansijsko tržište posle objave rezultata odmah poraslo. Potom je Tramp počeo da deli carine šakom i kapom, i to veoma visoke, pa su berzanski indeksi počeli da padaju. Sada brojni ekonomisti prognoziraju da bi Amerika mogla ući i u recesiju.

Izvor: CNBC

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

29. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Počev od ovog meseca, stanovnici Njujorka dužni su da kompostiraju

by bifadmin 29. април 2025.

Od 1. aprila Njujorčani su u obavezi da otpatke od hrane, baštenski otpad i druge organske ostatke odvajaju od preostalog smeća, piše portal Klima 101.

Obavezu prikupljanja organskog otpada i kompostiranja nameće im zakon koji je stupio na snagu još u oktobru 2024. godine, ali su stanovnici Njujorka imali grejs period sve do ovog meseca, odnosno period privikavanja. Sada kada je on istekao, kršenje novih pravila trebalo je da donese udarac po džepu od minimalno 25 dolara.

Međutim, ubrzo nakon početka primene, Njujork je privremeno obustavio novčane kazne. Komunalne službe produžile su, naime, period edukacije zgradama sa manje od 30 stambenih jedinica kako bi stanovnici imali više vremena da nauče kako da sortiraju otpad. Sa druge strane, zgrade sa preko 30 stambenih jedinica koje dobiju više od četiri upozorenja zaradiće neslavno zvanje „upornih prekršilaca” i novčanu kaznu od 100 dolara.

Kada se okonča obustava kažnjavanja, objekti koji budu mešali organski otpad sa ostalim smećem ili ne budu koristili odgovarajuće kante mogu da se suoče sa novčanim kaznama od najmanje 25 dolara za prvi prekršaj. Svakim narednim prekršajem, kazne rastu.

Šta sve Njujorčani prikupljaju?

Organski otpad baca se u posebne smeđe kante koje su prošle godine mogle da se dobiju besplatno, a sada su dostupne po ceni od 44 dolara. Stanovnici mogu koristiti i sopstvene kante, pod uslovom da nisu veće od 208 litara i da imaju poklopac.

Otpad koji se kompostira uključuje lišće i baštenski otpad, uključujući cveće i novogodišnje jelke, otpad od hrane kao što su meso, kosti i mlečni proizvodi, ostatke od kuvanih obroka, kompostabilne proizvode poput kesa, kao i npr. kutije od pice.

Kontrole će vršiti posebno osoblje, tzv. supervizori sanitacije, tako što će ispitivati sadržaj kesa za smeće, proveravajući da li u njima ima organskog otpada.

Prema navodima nadležnih službi, organski otpad prikuplja se istim danima kada i reciklabilni, a koristiće se za proizvodnju biogasa i komposta.

Oko 60% komposta prodavaće se baštovanima, dok će ostatak biti prosleđen parkovima i lokalnim zajednicama. U periodu od aprila do septembra, sami stanovnici takođe će moći da preuzmu besplatan kompost u sklopu postrojenja za kompostiranje, kao i na dodatne dve lokacije.

Kompostiranjem inače se smanjuje količina otpada od hrane i posledično štetne emisije, a dobija se kompost koji unapređuje kvalitet zemljišta. U Njujorku, to je ujedno i strategija borbe protiv pacova.

San Francisko je još 2009. uveo obavezu kompostiranja, a prošle godine na taj poduhvat odlučila se i čitava jedna nacija. U pitanju je Francuska.

Izvor: Klima 101

Foto: Couleur, Pixabay

29. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

OTP banka i stručni žiri proglasili finaliste projekta Generator EDU

by bifadmin 29. април 2025.

OTP banka i stručni žiri odabrali su 10 finalista programa Generator EDU koji je pokrenut s ciljem pronalaska inovativnih rešenja za unapređenje finansijske pismenosti među đacima osnovnih i srednjih škola. Među njima su prosvetni radnici, organizacije civilnog društva i startapi čije su se ideje istakle u snažnoj konkurenciji, imajući u vidu da je na ovogodišnji ciklus konkursa pristiglo čak 113 prijava, što potvrđuje koliko je bio potreban.

Među finalistima su dve osnovne škole iz Beograda i Trstenika, tri gimnazije iz Beograda i Šida, tri organizacije civilnog društva i dva startapa. Njihova rešenja odlikuju izuzetno visok kvalitet, inovativnost, kreativnost, ali i raznolikost. Pred stručnim žirijem je sada još teži zadatak jer uskoro treba da donesu odluku o tome ko su pobednicima osmog ciklusa Generatora, najnagrađivanijeg projekta OTP banke.

Prema rečima Vuka Kosovca, člana Izvršnog odbora OTP banke Srbija zaduženog za poslovanje sa stanovništvom i razvoj digitala, o tome da konkurs Generator ima sve više značaja i uticaja iz godine u godinu, potvrđuje i činjenica da je kroz prethodnih sedam ciklusa već podržano gotovo 100 inovativnih rešenja.

„Kada jedna ideja izraste u brend koji godinama inspiriše, motiviše i menja stvari nabolje – znate da ima snagu da traje. Generator je upravo to. Od prvog ciklusa do danas, podržali smo veliki broj originalnih i vrednih rešenja koja su ponudila odgovore na važne društvene izazove. Poslednja dva ciklusa bila su fokusirana na „zelena“ rešenja koja doprinose dekarbonizaciji, a ove godine se vraćamo jednoj od oblasti koja je za OTP banku strateški važna – finansijskoj pismenosti. Izuzetno smo ponosni na ovoliki odziv i broj prijavljenih projekata, a pored kvantiteta posebno nas raduje kvalitet prijavljenih rešenja. Bilo je izuzetno teško odabrati 10 najboljih, a tek nas čeka najzahtevniji deo – odabir pobednika.“

O tome zašto je finansijska edukacija važna, a samim tim i konkursi poput Generatora EDU, Milica Babić, vodeći konsultant za komunikacije, CSR i održivost, ističe:

„Verujemo da znanje o novcu treba da postane dostupno svakom detetu, svakom đaku, ali znamo da to ne možemo sami. Zato nas raduje što smo u ovom ciklusu udružili snage sa prosvetnim radnicima, startapima i organizacijama koje svakodnevno stvaraju promene. Naša uloga je da ih osnažimo i pružimo podršku – jer verujemo da upravo iz takvih partnerstava nastaju rešenja koja imaju stvarni uticaj.“

Kako treba da izgleda pobedničko rešenje

Kako bi odabrali najbolje među odličnima, članovi žirija rukovode se jasno definisanim kriterijumima. U fokusu su izvodljivost i održivost ideje – projekti moraju imati jasan plan potrebnih resursa, kao i realnu mogućnost realizacije u roku od šest meseci od dobijanja nagrade. Prednost imaju ona rešenja koja imaju potencijal da rastu zajedno sa svojim korisnicima, uz plan za dalji razvoj i primenu.

Imajući u vidu da su prijave na konkurs Generator EDU bile otvorene za prosvetne radnike s jedne strane i startape i organizacije civilnog društva s druge, njihova rešenja se blago razlikuju. Prosvetni radnici su dostavili rešenja koja se naslanjaju na postojeće obrazovne programe osnovnih i srednjih škola, a koja će moći da se implementiraju u redovnom školskom programu – kako kroz nastavne, tako i kroz vannastavne aktivnosti. Civilni sektor i preduzetnici imali su zadatak da razmišljaju šire od prostora učionice, a u pravcu neformalnih inovativnih obrazovnih praksi, kao i digitalnih rešenja.

Generator EDU je doneo sinergiju ideja iz različitih perspektiva jedne iste, strateški važne teme za celo društvo.
Zahtevni zadatak odabira po jednog pobednika iz obe grupe prijavljenih poveren je stručnom žiriju koji čine partneri projekta – organizacija Dostignuća mladih, kompanija Mastercard, fondacija Nordeus, BOŠ, PWC, ICT Hub, Centar za promociju nauke, United Media, IP Booka, Srpski filantropski forum, Trag fondacija i Inspira Grupa.

Ovim povodom, Darko Radičanin, izvršni direktor Dostignuća mladih u Srbiji, internacionalne organizacije civilnog društva sa dugom tradicijom i praksom na polju finansijske edukacije koja je ujedno strateški partner novog Generator EDU konkursa izjavio je:

„Kroz dve decenije rada sa mladima i nastavnicima, uverili smo se koliko je važno da se znanja iz oblasti finansijske pismenosti prenose na način koji je životan, primenjiv i inspirativan. Upravo to prepoznajemo u rešenjima finalista Generatora EDU – ideje koje spajaju obrazovanje, inovaciju i društvenu odgovornost. Zbog toga nam je posebno značajno što ovaj konkurs ne prepoznaje samo dobre inicijative, već i gradi mostove između obrazovanja i prakse. Ulaganje u finansijsku pismenost mladih je ulaganje u stabilnije, sigurnije društvo, a drago nam je da se kroz ovu inicijativu glas prosvetnih radnika, startapa i organizacija civilnog društva jasno čuje i vrednuje.”

OTP banka i ove godine nagrađuje najbolje ideje

Kao i u svim prethodnim ciklusima Generatora, OTP banka nastavlja tradiciju nagrađivanja najboljih ideja. U ovogodišnjem ciklusu, nagradni fond u iznosu od dva miliona dinara biće dodeljen pobednicima u dve kategorije. Za prosvetne radnike nagrada će biti podeljena na dva dela – učitelji, nastavnici, profesori samostalno ili u timu dobijaju uplatu kao fizička lica u iznosu od 200.000 dinara, a škola čiji je projekat odabran dobija 800.000 dinara za implementaciju projektnog rešenja. U kategoriji gde učestvuju civilni sektor i preduzetnici ceo iznos nagrade od milion dinara namenjen je pravnom licu za implementaciju projektnog rešenja.

Pored nagradnog fonda, finalistima sleduje medijska promocija i snimanje promotivnog spota u organizaciji OTP banke. Projekti i rešenja finalista biće predstavljeni na sajtu Generator, u tradicionalnim medijima, kao i na društvenim mrežama OTP banke, što se u svim prethodnim pozivima pokazalo kao najveća vrednost za finaliste.

29. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • ProCredit banka pokrenula ProAcademy
  • Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države pooštravaju uslove
  • Visa pretvara telefon u modernu kasu za mala preduzeća širom sveta
  • Sledeća faza razvoja startapa: U pripremi Strategija do 2030. godine
  • Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u Kinu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit