NAJNOVIJE
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Analize stručnjakaB&F PlusEkonomija

Koliko su kompanije otvorene za pitanja novinara?

by bifadmin 4. фебруар 2025.

Iako su javna preduzeća dužna da u potpunosti informišu javnost o svom poslovanju, nisu retke situacije da na pitanja novinara i civilnog sektora ne odgovaraju, pozivajući se na poslovnu tajnu. Privatne kompanije nemaju obavezu prema javnosti, ali one ažurnije reaguju na pitanja novinara. Međutim, u tim odgovorima često ima više lepe slike o firmi nego informacija koje je novinar tražio, jer većina kompanija, posebno onih najvećih, svaku komunikaciju sa „sedmom silom“ doživljava kao priliku za besplatnu reklamu.

Samo na prvi pogled privatne kompanije, iako nemaju obavezu da izveštavaju javnost o svom radu, ažurnije od državnih službi odgovaraju na novinarska pitanja. One se trude da prikažu svoju otvorenost ka javnosti, ali sliku menja kvalitet tih informacija, propušten kroz gusti filter PR službi i korporativnog menadžmenta. Pitanja novinara koji žele da rasvetle neku pojavu ili trend, većina firmi, posebno onih najvećih, shvata kao priliku za besplatnu reklamu, pa su im i odgovori takvi, za ozbiljne tekstove često neupotrebljivi.

Ukoliko je reč o akcidentu koji bi mogao da uznemiri javnost, na scenu stupa „krizni marketing“. U saopštenjima koja su prepuna fraza poput „radimo u skladu sa najboljom svetskom praksom”, „posvećeni smo potrebama potrošača/ zajednice/ zaposlenih…”, kod nekih više, drugde manje, novinar nazire tek po koje zrnce od informacija koje je tražio.

„Privatne kompanije nemaju obaveze prema javnosti, osim finansijskih i eventualno revizorskih izveštaja koji su prilično transparentni na sajtu Agencije za privredne registre. Kompanije se osnivaju da bi stvarale profit i moraju jedino državnim organima da stave na uvid svoje poslovanje. Čak i kada privatna kompanija radi na državnom projektu koji se finansira iz javnih sredstava, o toku radova mora da obaveštava naručioca, a on je u obavezi da informiše javnost. Problem je što država to ne radi, kao što ni tendere ne raspisuje uvek kako bi na Portalu javnih nabavki moglo da se vidi ko je učestvovao, koja je cena, rokovi”, kaže za B&F Goran Radosavljević, profesor na FEFA fakultetu.

On dodaje da bi privatne kompanije na koje je država prenela neka ovlašćenja ili se bave značajnim infrastrukturnim projektima u gasnom, energetskom sektoru, morale da imaju obavezu izveštavanja javnosti, naročito ako je u pitanju neki incident. Ali po oceni Radosavljevića, taj krizni marketing više se trudi da prikaže kako situacija nije njihova greška, kako je drže pod kontrolom, zbog čega bi ga trebalo primiti sa rezervom, pa je lopta opet na terenu državnih institucija.

Svemoćna poslovna tajna

„Ni sve državne firme nisu u istom statusu. Javna preduzeća bi u potpunosti morala da daju informacije iz svog poslovanja jer su osnovana da sprovode javni interes. Druga grupa su akcionarska društva, gde je država jedini ili većinski vlasnik. Ako ona na tržištu imaju konkurenciju, onda tu postoji i poslovna tajna, ne može sve da ode u javnost. Primer je Telekom, gde država odlučuje da li će da objavi na šta je koliko potrošeno, s kim je razgovarano. Naravno, na kraju dana sve su to neka javna sredstva, što podrazumeva transparentnost, naročito ako ta preduzeća žive od subvencija, a kod nas teško može da se nađe neko koje nije koristilo državne fondove”, ističe Radosavljević.

Naš sagovornik ukazuje da postoji i treća grupa, akcionarska društva u kojima država ima manjinski udeo i gde većinski vlasnik odlučuje kako će da komunicira s javnošću. Država kao akcionar može da obezbedi informacije, ali je to više teorijska postavka nego što se u praksi dešava, kaže Radosavljević.

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija takođe ukazuje na teškoće u pribavljanju informacija i navodi primer EPS-a, od koga su tražili dnevni red sednice Izvršnog odbora i informaciju da li su razmatrali neki dokument. Odbijeni su, pa iako takva informacija ne ispunjava nijedan kriterijum za oznaku tajnosti, iz EPS-a su se upravo na to pozvali, navodeći sve zakonom predviđene situacije, od međunarodnih odnosa do komercijalnih interesa.

Istražiće se, proceniće se

Novinari lokalnih medija, međutim, imaju nekada bolja iskustva. Saša Trifunović, vlasnik i glavni urednik borskog gradskog portala Ist media tvrdi da sa komunalnim preduzećima imaju dobro iskustvo, naročito kod važnih pitanja.

„Kada je reč o kompanijama Zijin Copper, gde država ima 37% vlasništva i Zijin Mining, koji je u stopostotnom vlasništvu Kineza, u nekoliko navrata smo tražili informacije i dobili ih. Oni imaju PR službu ali i hijerarhiju, pa prvo moraju da pitaju menadžment, direktori pak moraju da dobiju dozvolu iz Kine ako je pitanje kompleksno, ako se odnosi na ulaganja i slično. Ali, odgovaraju. Prozivali su ih, na primer, zbog radova za koje nisu imali dozvolu, a oni su naveli da imaju problema jer im država sporo daje te dozvole”, objašnjava Trifunović i dodaje da se kompanije oglašavaju i kada se desi neki akcident, povredi ili nastrada radnik, „obaveste javnost, doduše šturo, ali nikad nisu sakrili kad se nešto dogodi“.

Slična iskustva ima i Milan Medenica, glavni i odgovorni urednik Lux Naxi radija u Smederevu, koji ističe da od najveće kompanije HBIS Goup na zvanična, mejlom prosleđenja pitanja odgovore dobijaju u roku od dan-dva.

„Drugo je pitanje koliko su ti odgovori informativni. Uvek kažu da će slučaj biti istražen, pominju internu i eksternu kontrolu, stručnjake iz ministarstva, kažu proceniće se šteta, navedu o čemu se radi, šta je uzrok ili da će to tek utvrditi. Naravno, odgovori jesu korporativni, ali ipak daju neko objašnjenje, ne kriju da se nešto desilo. Dobro sarađujemo i sa drugim kompanijama iz industrijske zone, znamo se, i naša stanica je na toj lokaciji. Ali, ima izuzetaka, na primer firma koju smo u zimskoj sezoni prozivali jer su za grejanje hala palili sve što su mogli, tvrdila je da gore samo čisto drvo, što naravno nije bilo tačno. Bio je u jednom trenutku problem sa turskom tekstilnom industrijom Kaizen, pobunili su se radnici zbog otkaza, mi smo njihove priče emitovali ali nam je i fabrika dostavila odgovore, stalo im je da se čuje i njihova strana”, kaže Medenica za B&F.

Istraživačima nedostupni podaci za istraživanja

I dok se novinari nekako i snalaze, ekonomski istraživači mnogo teže dolaze do potrebnih informacija. Marija Obradović sa Instituta za noviju istoriju, kaže za B&F da nije moguće proučavati savremeni privredni rast i razvoj Srbije ako se potisne ekonomska istorija zemlje, odnosno makroekonomska slika privredne situacije tokom poslednje dve decenije prošlog veka.

„Do egzaktnih podataka iz javnih izvora, recimo nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva (SDK) ili Katastra, praktično nije moguće doći, a građa nije dostupna ni u nekada društvenim a sada privatizovanim preduzećima. Mi imamo situaciju da je na kraju osme decenije 20. veka društveni kapital u BDP-u učestvovao sa preko 90%, najviše u Sloveniji, najmanje na Kosovu, dok su štednja građana i akumulacija po osnovu privatne svojine bili zanemarljivi izvori u ukupnoj privrednoj akumulaciji. I pored toga, pred raspad zemlje i neposredno posle njega u ekonomiji je ’eksplodirao’ uvoz. Postavlja se pitanje odakle potiče kapital za tako značajan rast uvoza, a tezu da je u tom periodu došlo do ogromnog transfera društvenog u privatni kapital nije moguće naučno dokazati. Naime, iako su se bilansi kompanija iz tog perioda nalazili u SDK, u centralnoj banci pristup im je sada onemogućen“, ističe Obradović.

Ona naglašava da proces prisvajanja društvenog kapitala i danas dominira privredom Srbije, a primer su najnoviji nasrtaji na Apoteku Beograd.

„Da bi prikrili otuđivanje društvenih resursa i ekonomsku pošast koju je takva politika uzrokovala, oligarhijske strukture onemogućavaju novinarima i naučnicima pristup izvorima ekonomskih podataka. Na primer, istraživačima je onemogućeno da iz Katastra dobiju informacije o sledu transakcija na osnovu kojih je izvršena konverzija zemljišta Zmaja iz Zemuna, kao i zemljišta oko hotela Jugoslavije, čiji je vlasnik sada Milenijum tim”, navodi Marija Obradović.

Mirjana Stevanović

Biznis & finansije 226, oktobar 2024.

Foto: Rishabh Dharmani, Unsplash

4. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka prelazi na Mastercard Touch Card™ – kartice prilagođene slepim i slabovidim osobama

by bifadmin 4. фебруар 2025.

UniCredit Banka u partnerstvu sa tehnološkim liderom u oblasti finansijskih usluga i plaćanja Mastercard, a u okviru inicijative UniCredit Grupe, postala je prva banka u Srbiji koja će početi sa izdavanjem Mastercard Touch Card™ – kartica koje su dizajnirane i izrađene tako da budu prilagođene slepim i slabovidim osobama.

Dizajn Mastercard Touch Card™ zasnovan je na sistemu bočnih ureza koji pomažu potrošačima sa oštećenim vidom da od svih kartica koje poseduju, identifikuju svoju UniCredit platnu karticu na osnovu dodira. Prema procenama, u Srbiji živi više od 12.000 osoba koje ne vide ili imaju problema sa vidom.

Dizajn kartice omogućava im da budu samostalni prilikom njenog korišćenja, za plaćanja putem interneta ili na prodajnim mestima.

Rastko Nicić, direktor poslovanja sa stanovništvom i malim privrednim društvima UniCredit Bank Srbija istakao je ovim povodom: „Težimo tome da stvorimo svet u kom svi imaju jednake mogućnosti, a finansijska nezavisnost je ključni deo toga. Ulaganjem u razvoj ove kartice, potvrđujemo našu posvećenost stvaranju inkluzivnog društva kroz omogućavanje svima da imaju pristup finansijskim alatima koji su im potrebni. Ovo je samo početak našeg putovanja prema omogućavanju potpuno pristupačnih finansijskih usluga za sve”.

Kartice sa novom funkcijom postepeno će biti predstavljene svim klijentima UniCredit Grupe, uključujući oko 20 miliona kartica.

U skladu s ESG načelima UniCredit Grupe, kartica je izrađena od recikliranog PVC-a, a na svakoj se novoj kartici nalazi i oznaka sertifikata održivosti Mastercard Sustainable Card Badge.
Inkluzija je sastavni deo kulture UniCredita, a ova inicijativa jedan je od dokaza posvećenosti Banke negovanju inkluzivnog društva bez prepreka.

4. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zbog energenata rast inflacije u evrozoni

by bifadmin 4. фебруар 2025.

Inflacija u evrozoni nastavila je sa blagim rastom u januaru, 2,5 odsto na godišnjem nivou, što je četvrti uzastopni mesec rasta zbog povećanja cena energenata, saopštio je Eurostat.

U decembru je porast potrošačkih cena u 20 zemalja evrozone iznosio 2,4 odsto. Analitičari Faktseta očekivali su prosečno stabilizaciju indikatora u prvom mesecu 2025. godine.

Inflacija u toj zoni dostigla je u septembru najniži nivo u tri i po godine i iznosila 1,7 odsto, ali od oktobra prelazi ciljanih dva odsto Evropske centralne banke (ECB).

Međutim bazna inflacija, koja se računa isključenjem kolebljivih cena energenata i hrane, koja je referentna za stručnjake, bila je stabilna u januaru i iznosila 2,7 odsto, što je nepromenjen nivo od septembra.

Uopšte uzev porast cena u 20 zemalja koje dele jedinstvenu valutu evro jasno se smirio od rekordnih 10,6 odsto na godišnjem nivou dostignutom u oktobru 2022.godine, u kontekstu rasta cena energenata vezanih za rat u Ukrajini.

Zahvljujući tom trendu Evropska centralna banka smanjila je svoju referentnu kamatnu stopu pet puta od juna i sada Evropu ne brine više toliko inflacija koliko privredni rast. ECB očekuje da će se inflacija trajno vratiti na dva odsto ove godine.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

4. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Tabloidno targetiranje korporativnih menadžera zbog prisustva na protestima

by bifadmin 4. фебруар 2025.

Aleksandar Ljubić, izvršni direktor Saveta stranih investitora, upozorio je da tabloidno targetiranje korporativnih menadžera može uticati na odluke drugih kompanija o tome da li da investiraju u Srbiji ili ne…

Srbija je u riziku da izgubi poziciju omiljene destinacije za strane ulagače u regionu ako mediji nastave da targetiraju menadžere vodećih kompanija zbog njihovih društvenih stavova, upozoravaju predstavnici poslovne zajednice. Otkako su studentski protesti dobili na snazi, tabloidi bliski vladajućoj stranci sve češće izlažu poruzi i klevetama javne ličnosti koje podržavaju proteste, uključujući i lidere nekih od najuspešnijih kompanija u Srbiji.

Na ovo je sada upozorio i Aleksandar Ljubić, izvršni direktor Saveta stranih investitora (FIC), ocenivši da „sve što smo godinama ulagali da Srbija postane sjajno mesto za investiranje vrlo brzo može da se poremeti, jer se bilo kakva neprijatnost koja se desi jednoj kompaniji, može odraziti na poslovne odluke drugih kompanija”.

Ljubić se gostujući na televiziji Blumberg Adria osvrnuo na napade na predsednika Izvršnog odbora Generali osiguranja Dragana Filipovića, koje su plasirali pojedini mediji nakon njegovog pojavljivanja na protestima koje su organizovali studenti.

Ljubić je govorio o stranim direktnim investicijama, povoljnoj investicionoj i poslovnoj klimi ali i, kako sam kaže, nepovoljnoj društvenoj klimi.

Zašto je napadnut direktor Generali osiguranja

“Svedoci smo napada na određene kompanije, pre svega na kompaniju Generali i njenog direktora Dragana Filipovića i smatramo da kompanije ne smeju, niti rukovodstva tih kompanija, da se koriste u bilo kakvom obračunu, pre svega od strane određenih medija. Poslovno okruženje i strane kompanije, ili uopšte kompanije, vrlo su osetljive na bilo kakve poremećaje. Jedan od bitnih razloga što je Srbija lider je to što smo mi godinama ulagali da Srbija postane sjajno mesto za investiranje. To vrlo brzo može da se poremeti, jer kompanije komuniciraju jedne s drugima i bilo kakva neprijatnost ili nepovoljnost koja se desi jednoj kompaniji, može se odraziti na poslovne odluke drugih kompanija”, kaže Ljubić.

Prema njegovim rečima, živimo u vrlo osetljivom geopolitičkom trenutku, pre svega u kontekstu rata u Ukrajini i ekonomske krize koja je zahvatila Evropu.

“Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija je integralni deo evropskog ekonomskog prostora. Srbija nije politički član EU, ali Srbija nema ekonomiju bez ekonomije EU i njena ekonomija je više od veka duboko integrisana u sve poslovne odluke EU”, zaključio je Ljubić.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay

4. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zbog trgovinskog rata tržište kriptovaluta veoma turbulentno

by bifadmin 4. фебруар 2025.

Poslednja dva dana globalno tržište kriptovaluta bilo je veoma turbulentno. Samo u ponedeljak nekoliko vodećih altcoina – uključujući ethereum – izgubilo je više od deset procenata svoje vrednosti, dok investitori i dalje vagaju svoje reakcije na zvanični početak ranije najavljivanog trgovinskog rata američkog predsednika Donalda Trampa.

Prvi dani Trampove administracije doneli su veliki uzlet kripto tržištu, ali sada se situacija menja. U isto vreme, indijska vlada preispituje svoj stav prema kriptovalutama, usred globalne regulatorne promene, a japanski premijer podržao je veću upotrebu digitalne imovine.

Tržište je u ponedeljak rano ujutru po evropskom vremenu veoma burno odreagovalo na prvu rundu Trampovih carina Kini, Kanadi i Meksiku. Ethereum i cardano ne samo da su za jedan dan izgubili dvocifreni procenat vrednosti, već i u jednom satu. Ukratko, veliki investitori se pribojavaju uzročno-posledične sprege – SAD uvode više carinske tarife na robu iz tri velike zemlje, na šta one reaguju recipročnim merama, što dovodi do logičnog povećanja cena određene vrste uvozne robe u Americi, a najpre kritičnih sirovina iz Kine. To nadalje dovodi do poskupljenja proizvodnje ključnih proizvoda.

Povišena inflacija

Krajnji rezultat može biti povišena inflacija, a potom ponovo period rasta kamatnih stopa kako bi se ona obuzdala. Svakako, manje likvidnosti i manje ulaganja u kripto tržište. Pored svega navedenog, dodatni haos poslednje dve nedelje nastao je uvođenjem Tramp tokena, takozvanog memecoina, koji je svoj prvobitni uzlet dugovao činjenici da je plasiran nekoliko dana pre Trampove inauguracije, kao jasan marketinški potez.

– Euforija se stišala, ali ne zato što je Tramp napravio neki radikalan potez, već zbog prirode samog tokena. U pitanju je memecoin koji je preko noći ušao u top 10 kriptovaluta, dok su ostali projekti na tom nivou godinama radili na legitimaciji i razvoju. Kada nakon takvog rasta cena sa 70 dolara padne ispod 20, investitori se povlače i postavljaju pitanja – da li je sve ovo bio samo hajp – kaže Igor Mirković iz domaće menjačnice kriptovaluta ECD.

Kako objašnjava, činjenica da oko 80% zaliha tokena i dalje drži Trampov tim dodatno je pojačala nesigurnost na tržištu. Kada se to uzme u obzir, jasno je zašto investitori sada traže stabilnije prilike.

– Tramp token je barem u kratkom roku odradio ono što je trebalo. Napravio nove milionere, neke postojeće uveo u minus i naterao ljude da preispitaju svoje investicione odluke. Kao i kod svih memecoina, dugovečnost zavisi isključivo od održavanja hajpa, a ne od fundamentalne vrednosti. Često se nakon ovakvih iskustava ljudi okreću klasičnijim strategijama poput DCA (dollar-cost averaging) i bitcoinu, koji se i dalje percipira kao najsigurnija opcija u kriptu – kazao je on.

Azija jedno od najjačih i najaktivnijih tržišta

Jutros su svi svetski mediji preneli i izjavu japanskog premijera Šigeru Išibe da je razvoj kripto aktive i Web3 usluga veoma važan za finansijski sektor.

Mirković komentariše da je Azija jedno od najjačih i najaktivnijih tržišta kada je reč o kriptovalutama, ali da – za razliku od SAD – informacije koje dolaze odatle često nisu ažurne i neutralne, pa ih treba uzeti sa dozom opreza.

– Japan kao ekonomska sila već dugo flertuje sa kripto regulacijom i sada je vidljiv trend da zemlje koje osećaju potencijal rasta sve sigurnije uključuju kriptovalute u svoje strategije. Podrška japanskog premijera Web3 sektoru i kripto razvoju jeste pozitivna vest, ali je trenutno u senci američkih objava koje imaju daleko veći uticaj na globalno tržište. Japanska regulativa je još u fazi definisanja, a konkretne promene posebno oko poreskog tretmana kriptovaluta biće ključne da vidimo koliko će Japan zaista učiniti svoj ekosistem pogodnim za razvoj digitalne imovine – zaključuje Mirković.

Izvor: Biznis.rs
Foto: Pixabay

4. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Umire li slobodna trgovina?

by bifadmin 4. фебруар 2025.

Svet strepi od trgovinskog rata, što su pokazale i berze od jutros koje su sve u padu. Zavladala je velika neizvesnost nakon što je američki predsednik Donald Tramp uveo carine Kanadi i Meksiku i najavio da će se desiti i za EU. Koliko ovo može biti razorno u narednom periodu i šta Srbija može da uradi?

Jasno je da je sledeća meta Donalda Trampa – Evropska unija, a Srbija je visoko zavisna od tog tržišta, rekao je za „Blic Biznis“ Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije.

Srbiju čekaju dva velika problema – potencijalni rast cena, ali i rampa za Stelantisova vozila koja tek treba da se prave ovde.

Zašto Donald Tramp sada uvodi carine?

„Iako imamo tek najavu, očigledno da Trampova administracija vuče brze poteze u cilju pre svega zaštite američkog tržišta od prekomernog uvoza, odnosno da povećaju nivo proizvodnje u samim Sjedinim Američkim Državama. Potez sa Kanadom i sa Meksikom i Kinom je jasan signal da je tema sad sledeća Evropska Unija“, rekao je Vesović za naš portal i istakao, da su u pitanju su pre svega proizvodi od hrane, farmaceutski proizvodi i automobilska industrija.

Precizira pri tom, da je reč pre svega o velikim proizvođačima automobila, ali i određeni deo komponentaša.

Kakve posledice može Srbija da očekuje od Trampovih tarifa?

– Što se tiče Srbije, mi upadamo u sferu ekonomskog interesa EU kao veliki dobavljač. Da ne pominjem i početak proizvodnje u Stellantisu novog modela koji je, verovatno, delom svojim imao interesa pre svega EU. Proizvodnja je namenjena pre svega EU, ali sigurno delom i Americi. Ovo može dalje smanjiti konkurentnost Stelantesovih vozila i verovatno ograničiti broj mogućih potencijalno prodatih vozila u SAD.
Prema njegovim rečima, Srbija mora pomno da prati šta će i kakve će poteze preduzimati EU, naročito što neće imati bolji status nego što imaju proizvodi EU na američkoj teritoriji.

Umire li pojam „slobodne trgovine“?

Na pitanje da li ovo na neki način znači da nema više slobodne trgovine u svetu, Vesović odgovara:

– Slobodno tržište i slobodna trgovina, onakvi kakve ih znamo poslednjih 20 godina i čemu smo prisustvovali kao globalnom trendu je izgubljena, ali da ćemo u kratkom roku imati značajan poremećaj i, verovatno, veliko restrukturiranje načina funkcionisanja globalne trgovine i jasne linije u tome koje su zemlje prijateljske, zemlje koje nisu prijateljske i prema tome će se i formirati trgovinska politika, a Sjedinjene Američke Države su sad očigledno na prekretnici i imaju svoje unutrašnje probleme koje očekuju da mogu da reše na ovakav način.

Vesović upozorava da se za globalnu trgovinu javlja pretnja recesije i potencijalno veliki poremećaj u uslovima kada je Evropska unija potpuno energetski, još uvek zavisna od uvoza.

„Efekat na celokupnu konkurentnost evropske ekonomije će se sigurno osetiti, a to će se vrlo brzo preslikati i na našu ekonomiju koja je u velikoj meri. Srbija je, bar jedno 60% zavisna u stvari od onoga šta se dešava na evropskom tržištu“, kaže naš sagovornik.

Kao potencijalno rešenje, on vidi okretanje našeg tržišta ka onome što je trenutno stabilno:

„Srbija treba da se okrene trenutno jačanju i pre svega orijentaciji na regionalnu saradnju, praćenje politika Evropske unije i u nadi da nećemo se suočiti sa još dodatnim nekim pritiscima koji već vidimo kroz eventualnu pretnju prema sankcijama prema NIS-u koji bi dodatno ovu situaciju mogao da zakomplikuje“, rekao je Vesović za Blic Biznis.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

4. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Kako prepoznati i kako se rešiti opasnih aplikacija na telefonu

by bifadmin 3. фебруар 2025.

U današnjem digitalnom svetu sigurnost naših telefona je postala jedna od glavnih tema o kojima moramo da razmišljamo. Vidimo da postoje mnoge opasne aplikacije na telefonu koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za našu privatnost i bezbednost.

Naizgled bezazelne i skrivene iza funkcionalnosti koje nam olakšavaju život, zapravo mnoge od njih sadrže malvere koji prikupljaju naše podatke bez našeg znanja. Pročitajte koje su to aplikacije kojih treba da se rešite odmah.

Najčešće pretnje na mobilnim telefonima

Najčešće pretnje na mobilnim telefonima su aplikacije koje ugrožavaju sajber bezbednost korisnika. Od malicioznih aplikacija koje prikupljaju vaše podatke bez dozvole, špijunskih softvera koji prate vaše aktivnosti, do zlonamernih ransomvera koji mogu zaključati vaš telefon i tražiti otkup.

Pored ovih česte su i takozvane fišing pretnje putem lažnih SMS poruka i mejlova, koje mogu prevariti korisnike da daju osetljive podatke poput lozinki i podataka o kreditnim karticama.

Koje su to opasne aplikacije na telefonima i kako ih prepoznati?

Postoje mnoge opasne aplikacije koje mogu ugroziti vašu sajber bezbednost na razne načine. Iako Google prodavnica za aplikacije poseduje mnoge sigurnosne mehanizme kako bi povećala našu bezbednost, neke aplikacije uspevaju da zaobiću filtere koje je Gugl podesio i da završe u prodavnici spremne za preuzimanje. Najbolji način da se zaštitite jeste da se sami raspitate koje su to opasne aplikacije i da ih izbegavate.

Aplikacije za čišćenje uređaja

Aplikacije za čišćenje uređaja često obećavaju optimizaciju uređaja i brisanje fajlova, ali često sadrže advere (adware), trojance ili druge vrste malvera (malware) koji mogu ugroziti našu bezbednost. Jedan od primera ovakvih aplikacija jeste aplikacija Super Klin (Super Clean).

Ovu i slične zlonamerne aplikacije ćete prepoznati po tome što traže prekomerne dozvole, pristup vašoj lokaciji, kontaktima i porukama, što im nije potrebno za osnovnu funkcionalnost.

Takođe, ove aplikacije obiluju iskačućim prozorima i reklamama. Njihova glavna svrha često nije optimizacija telefona nego prikupljanje podataka i ostvarivanje prihoda kroz reklame.

Da biste izbegli ovakve aplikacije najbolje je da koristite aplikacije za čišćenje uređaja koji vaš proizvođač telefona sugeriše.

Aplikacije za snimanje zvuka i ekrana

Ove aplikacije su jedne od najopasnijih jer mogu tajno snimati razgovore, ekran i tastaturu, prikupljajući tako važne informacije poput lozinki i podataka o bankovnim računima. Najpoznatija ovakva aplikacija je Qrecorder, koja je povezana sa širenjem zlonamernog trojanca.

Druge ovakve aplikacije ćete prepoznati po tome što traže dozvolu za rad u pozadini kada aplikacija nije uključena, kao i pristup snimanju zvuka i fajlova kada to nije neophodno.

Aplikacije sa nesigurnim vezama i lošim recenzijama

Aplikacije sa nesigurnim vezama koriste nešifrovane protokole koji omogućavaju trećim stranama da preusmere i preuzmu vaše podatke.

Ove aplikacije često dolaze sa negativnim recenzijama korisnika koje upućuju na probleme poput grešaka u radu, prekomernu upotrebu reklama i druge bezbednosne rizike.

Prepoznaćete ih po tome što ove aplikacije ne koriste HTTPS protokole, nemaju jasno definisanu politiku privatnosti i zahtevaju pristup vašim podacima bez da je to potrebno za njihov rad.

Aplikacije za reprodukciju zvuka
Iako aplikacije za reprodukciju muzike same po sebi nisu opasne, neke pak mogu biti jako štetne za vašu bezbednost. Jedan primer takve aplikacije jeste FildoMusic, koja je prepoznata kao opasna jer sadrži advere i skrivene funkcije za prikupljanje podataka.

Ove aplikacije nemaju jasnu definisanu politiku privatnosti i imaju mnoštvo reklama koje mogu korisnike usmeriti na opasne sajtove. Često traže dozvolu za pristup medijskim fajlovima i internetu, čak i kad im to nije potrebno za osnovnu funkciju.

Aplikacije za preuzimanje video sadržaja

Aplikacije za preuzimanje video sadržaja često koriste štetne malvere i nesigurne veze za preuzimanje sadržaja, što sve može dovesti vaš mobilni uređaj u opasnost. Ove aplikacije se obično preuzimaju van zvaničnih internet prodavnica i takođe nemaju jasno definisanu politiku privatnosti.

Traže pristup fajlovima i kontaktima bez adekvatnog objašnjenja. Umesto ovih aplikacija savetuje se da se koriste pouzdane platfome za puštanje video zapisa koje poštuju vašu privatnost.

Kako ukloniti opasne aplikacije na telefonu?

Ukoliko sumnjate da imate opasne aplikacije na svom telefonu potrebno je da ih prvo prepoznate, a potom i izbrišete. Takođe, možete ubaciti svoj telefon u sigurni mod (safe mode) što će onemogućiti dalji rad svih opasnih aplikacija. Evo kako da u nekoliko koraka izbrišete opasne aplikacije sa telefona:

Na androidu:

Idite na „podešavanja“ i izaberite opciju „aplikacije“ ili „upravljanje aplikacijama“,
Pronađite sumnjivu aplikaciju i pritisnite opciju „Deinstaliraj“,

Ako dugme nije aktivno, aplikacija ima administrativnu privelegiju.
Skidanje administrativne privilegije:

Idite u „podešavanja“ i nađite opciju „sigurnost“,

Izaberite opciju „administratori uređaja“,

Uklonite administrativnu privilegiju za sumnjivu aplikaciju i pokušajte ponovno deinstaliranje.
Brisanje aplikacija na iOS uređajima je manje komplikovano – potrebno je samo da držite ikonicu aplikacije dok se ne pojavi opcija „uklanjanje aplikacije“ i potvrdite njeno uklanjanje.

Saveti za bolju bezbednost telefona

Za bolju bezbednost telefona koristite jake lozinke ili biometrijsku zaštitu i redovno ažurirajte softver na telefonu kako bi imao najnovije alate za borbu protiv štetnih programa. Instalirajte aplikacije samo sa proverenih prodavnica i obavezno čitajte recenzije i ocene korisnika kako biste izbegli neke štetne programe. Ukoliko imate neku aplikaciju koju niste vi instalirali, odmah je izbrišite i, po mogućstvu, vratite telefon na fabrička podešavanja.

Takođe, izbegavajte korišćenje javnih Wi-Fi mreža i isključite Bluetooth i NFC kada ih ne koristite. Za komunikaciju koristite šifrovane aplikacije poput Vacapa (WhatsApp) ili Signala, a linkove pre otvaranja obavezno provetite kako ne biste naišli na neki virus. Redovno pravite rezervne kopije podataka i omugućite funkcije za praćenje i daljinsko zaključavanje telefona kako biste se zaštitili ukoliko telefon izgubite ili vam on bude u kraden.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay

3. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Nedelja privatnosti: Nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana – najteže povrede moraju biti sankcionisane

by bifadmin 3. фебруар 2025.

Zaštita prava na privatnost je fundamentalno ljudsko pravo, no ovaj neotuđivi kutak slobode je i dalje veliki izazov za mnoge demokratije, pa i našu. Ugrožavanje prava na privatnost vodi ka ugrožavanju ravnopravnosti, pa i bezbednosti.

Uprkos tome, svega dva od više od 50 medijskih portala u Srbiji poštuje pravila zaštite privatnosti. Već deceniju se koriste špijunski softveri, ali ne samo za slučajeve zaštite od terorizma i organizovanog kriminala, već i za praćenje istraživačkih novinara i aktivista.

Ovo su ključne poruke sa centralnog događaja Nedelje privatnosti 2025 kojim je obeležen Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti.

U fokusu ovogodišnje Nedelje privatnosti, koju peti put organizuju Partneri Srbija, pod sloganom “Pravda za sve”, su bila pitanja privatnosti i sve teže zaštite podataka o ličnosti. Ova značajna tema razmatrana je kroz diskusiju sa stručnjacima iz civilnog, privatnog i javnog sektora.

Serijom panela, okruglih stolova, radionica i prezentacija podstaknuta je diskusija ne samo o pravu na privatnost, zakonima i drugim mehanizmima zaštite, već i još brojnijim načinima zloupotrebe u eri vrtoglavog razvoja tehnologije, digitalnog praćenja korisnika, digitalne špijunaže i raznih oblika nadzora koje zarad profita ili političke koristi rade država, kompanije i mediji.

Od zaštite podataka do zaštite pojedinaca

Na prvom panelu „Od zaštite podataka do zaštite pojedinaca: Sinergija borbe protiv diskriminacije i zaštite podataka“, moderatorka Ana Toskić Cvetinović iz organizacije Partneri Srbija, Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije i Tobias Judin, šef odeljenja za međunarodnu saradnju iz Norveškog organa za zaštitu podataka, govorili su o pitanju zaštite privatnosti osetljivih grupa, vezi između povreda privatnosti i diskriminacije.

Prema rečima Ane Toskić Cvetinović, povrede privatnosti aktivista, branitelja ljudskih prava i novinara sve su učestalije, kako kroz tabloidno medijsko izveštavanje, tako i kroz softvere za prisluškivanje aktivista, nezakoniti digitalni nadzor, poput onog koji je utvrđen u nedavnom izveštaju organizacije Amnesty International.

”Krug aktera koji prepoznaju značaj zaštite prava na privatost sve je veći. Poslovna i IT zajednica sve više staje u njegovu zaštitu. Svedoci smo kolektivnog buđenja, koje je neophodno jer sve te povrede prava na privatnost na kraju mogu da ugroze bezbednost ljudi” – poručila je Toskić Cvetinović.

Pravo na privatnost u srži je prava na ravnopravnost

Da je neraskidiva veza između prava na zaštitu podataka o ličnosti, prava na privatnost i prava na zaštitu od diskriminacije, podvukla je i Brankica Janković.

”Pravo na privatnost u srži je prava na ravnopravnost, a povreda tog prava uvod u diskriminaciju” – poručila je ona i otvorila temu sistemske diskriminacije, rekavši da algoritam socialnih karti u Srbiji prema sadašnjim saznanima, to ipak nije. ”Protiv sistemske diskriminacije se borimo znanjem i kapacitetima, saradnjom sa međunarodnim i organizacijama civilnog društva, medijima, stvaranjem odgovornog društva u kom vladaju zakoni i pravda. Ne smemo da izostavimo i transparentnost i poverenje, kao i saradnju sa državnim institucijama, jer jedino tako možemo da zaštitimo najosetljivije grupe.”

Da nigde u svetu nije savršeno, kao i da se najrazvijenije zemlje sveta bore sa izazovima povrede prava na privatnost naglasio je i Tobias Judin, šef odeljenja za međunarodnu saradnju iz Norveškog organa za zaštitu podataka.

“Iako nismo deo EU, kao i Srbija primenjujemo opštu Uredbu Evropske unije o zaštiti podataka i privatnosti podataka (GDPR), ali smo svedoci mnogobrojnih primera povrede ovih prava protiv kojih se borimo. Podaci o ličnosti moraju da budu zaštićeni, jer zloupotrebom mogu dovesti do ozbiljnih kršenja prava na zaštitu od diskriminacije, bilo da je u pitanju seksualno opredelnje, verska pripadnost ili nešto treće. Insistiramo da se u zakonodavstvo uvedu sistemi zaštite od nesvesnih predrasuda.”

“Da li veliki jezički modeli treba da prođu obuku o privatnosti? “

Nakon prezentacije dr Anđelka Zečević, sa Matematičkog instituta SANU “Da li veliki jezički modeli treba da prođu obuku o privatnosti? “, održan je drugi panel – Briselski efekat – pogled sa periferije.

Moderatorka Danche Danilovska Bajdevska, programska direktorka, Fondacija Metamorfozis iz Severne Makedonije, Eliška Pirkova, viša analitičarka javnih politika i rukovoditeljka globalnog tima za slobodu izražavanja, Access Now iz Belgije, Maida Ćulahović, koordinatorka za javne politike i zagovaranje,” Zašto ne?” iz BiH, Feliks Mikolaš, pravnik za zaštitu podataka, NOYB iz Austrije i Zdravko Ilić, viši stručnjak za trgovinu i usluge, Sekretarijat CEFTA iz Belgije bavili su se temama kako se Evropska uredba za zaštitu privatnosti podataka GDPR i Evropski zakon o digitalnim uslugama DSA, mogu primenjivati izvan EU, poput zemalja Zapadnog Balkana.

Panelisti su naglasili spremnost regiona za uključivanje u evropski digitalni regulatorni prostor, ali i da je neophodna jača zaštita digitalnih prava građana zemalja Zapadnog Balkana, koji su preplavljeni lažnim sadržajem na internetu, govorom mržnje, narušavanjem privatnosti, ali i gotovo nikakve odgovornosti onih koji krše pravo na zaštitu privatnosti.

Prema rečima Mikolaša, mnogi nemački, austrijski, francuski portali kroz princip “pay or okay” korisnicima svojih sajtova omogućavaju izbor između dobrovoljnog deljenja podataka ili plaćanja pretplate. Sajtovi na taj način traže da prate svoje korisnike uglavnom zbog personalizovanog marketinga, ali se o ovom pitanju raspravlja u EU.

Ili praćenje ili plaćanje

Sa druge strane, ova očigledno nepravedna ponuda, “ili praćenje ili plaćanje”, prema rečima Danila Krivokapića direktora SHARE fondacije, u Srbiji ne postoji, ali se vrlo često domaćem online korisniku izbor i ne daje, a podaci koriste bez pitanja. Sudeći po poslednjem istraživanju ove Fondacije, na primer, od preko 50 upoređivanih medijskih portala, samo su dva ispunila sve zahteve zaštite privatnosti o ličnosti. Najviše koristi od tih podataka na portalima imaju velike platforme poput Googla, Meta, TikToka koje upotrebljavaju podatake o ličnosti korisnika za razvoj novih modela veštačke inteligencije.

Sve učestalije povrede privatnosti aktivista, branitelja ljudskih prava i novinara, kako kroz tabloidno medijsko izveštavanje, tako i kroz nezakoniti digitalni nadzor bile su tema trećeg panela – Nadzor i cenzura na Zapadnom Balkanu.

Moderatorka Jelena Zorić, novinarka BIRN Srbija je rekla da su njene kolege, kao i Amnesty International otkrili više slučajeva i primera kako se manipuliše zakonom, ciljano nadziru oni koji predstavljaju političku pretnju režimu, a ne zbog teškog kriminaliteta, dok su u isto vreme mobilni telefoni u tri slučaja terorističkih napada u Srbiji prošle godine, prošli bez nadzora od strane bezbednosnih snaga države.

Nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana

Novinar iz Dimitrovgrada Slaviša Milanov je ispričao lično iskustvo kako mu je u telefon ugrađen špijunski softver, dok je zadržan u policiji na navodnom ispitivanju. Slučaj je prijavio NUNSU, kao i organizaciji za zaštitu ljudskih prva Amnesty International koja je u svom izveštaju potvrdila sumnju da se u Srbiji već dugo koriste špijunski softveri i to ne samo kada je zakonom opravdano, uprkos navodima MUP i BIA.

U panelu su osim Jelene Sesar, istraživačice za Balkan i Evropsku Uniju, Amnesty International učestvovali su i Milica Tošić, advokatica i pravna savetnica, Partneri, novinar BIRN Aleksa Tešić i prof. Finula Ni Ejlan, Univerzitet u Minesoti (SAD).

Iako je značajno da se unapredi svest građana o načinima zaštite podataka o ličnosti i prava na privatnost, ključna poruka je da nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana i da je neophodno da najteže povrede budu sankcionisane.

 

3. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Slanje i primanje rukom pisanih razglednica i dalje postoji

by bifadmin 3. фебруар 2025.

Zamislite da jednog dana na vašu adresu pristigne razglednica sa Antarktika. Ko je šalje i šta u njoj piše? Takav scenario doživela je naša sagovornica Jelena Paunović, koja je dugogodišnja članica i ambasadorka globalnog projekta za razmenu razglednica – sajta Postcrossing.

Slanje i primanje rukom pisanih razglednica čini se kao daleko zaboravljena tradicija. Iako u digitalnoj eri razglednice sve ređe pronalaze svoje mesto, one ipak i dalje imaju svoju čar.

Tako globalni projekat razmene razglednica, sajt Postcrossing, okuplja zaljubljenike u putovanja, razne kulture i priče iz svih krajeva sveta.

Jelena Paunović je dugogodišnja članica i ambasadorka ovog projekta u Srbiji. U razgovoru za Forbes Srbija otkriva kako je kroz razglednice upoznala ljude i tradicije iz različitih zemalja sveta. Za Postcrossing čula je pre 10 godina od prijateljice koja se doselila iz Moskve. Kako je objasnila, Rusija ima skoro 115.000 članova i tamo je razmena veoma popularna. U toj zemlji postoje i mnoge manje zajednice koje se bave „postkrosingom“. Pa tako i svaka veća škola ima sekciju za razglednice.

„U to vreme u Beogradu niko od mojih poznanika nije znao da postoji ovaj projekat. Za njih je komunikacija putem pisama i razglednica bila stvar prošlog vremena. Videla sam to kao šansu da sa svetom podelim jedan mali deo Srbije i pokušam da oživim tradiciju slanja, rukom pisanih lepih želja i pozdrava, umesto poruke na ekranu“, objašnjava Paunović.

„Postkrosingom“ se bavi od 2016. i za to vreme prikupila je oko 2.500 razglednica, a poslala 2.800. Za taj period upoznala je ljude iz različitih podneblja. Kaže, zajedničko im je to što vole da se upoznaju sa drugačijim običajima, kulturom i nečim što zemlju čini karakterističnom i autentičnom.

Šta je sadržaj

„Ljudi najčešće šalju razglednice sa klasičnim turističkim motivima zemlje u kojoj se nalaze jer su one uglavnom najdostupnije. Ponekad uz razglednicu dobijem i kesicu čaja, novčanicu ili podmetač za pivo. Kolekcionar sam i uvek me obraduju takve sitnice. Najviše mi se dopada kada ljudi napišu neku zanimljivost o sebi ili svojoj zemlji, kada podele sa mnom neki običaj ili podatak koji nije toliko poznat, svoju omiljenu pesmu ili knjigu“, kaže Paunović.

Iako verovatno neće uspeti da obiđe svaku državu na planeti, priznaje da je razmena razglednica, posle putovanja, najbolji način da stekne sliku o tome kako žive ljudi u drugim krajevima sveta. A još je zanimljivije što u rukama ima delić njihove baštine.

„Dobila sam mnogo recepata za jela iz kuhinja širom sveta, preporuke za mesta koja bi trebala da posetim kad dođem u neku državu, proizvode koje bi trebalo da probam, ljudi su opisivali svoj svakodnevni život, specifične običaje za neke od praznika, kako funkcioniše njihov školski sistem…“, navodi Paunović.

U nekim zemljama gotovo da nema korisnika

U razgovoru sa Forbes Srbija istakla je da postoje zemlje koje se smatraju vrlo retkim. Tamo gotovo da nema korisnika koji se time bave.

„Imala sam sreću da dobijem razglednice iz 115 različitih država. Kao najzanimljivije bih istakla Alžir, Iran, Kostariku, Sejšele, Keniju, Tanzaniju, Burundi, Esvatini… Ali najveće iznenađenje sam doživela kada su mi stigle razglednice iz Severne Koreje i Antarktika, mesta odakle nisam ni pomislila da bi mogle da doputuju“, ističe Paunović.

A navela je i koja razglednica joj je najviše privukla pažnju.

„Najzanimljivija razglednica koju sam ikada dobila je Leporello razglednica. Ona je napravljena tako da se razvlači kao harmonika i na njoj se vidi panorama i značajne građevine San Franciska. Poslala je jedna starija gospođa koja mi je tom prilikom poželela srećan rođendan i puno sreće na fakultetu“, objašnjava Paunović.

Rodi se i po neko prijateljstvo

Projekat joj je, kaže, doneo veliki broj novih poznanstava iz kojih su se kasnije razvijala prijateljstva. Ta prijateljstva rađaju se kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. Već dve godine zaredom „postkroseri“ Srbije organizuju okupljanja. Za te prilike štampaju se specijalno dizajnirane razglednice koje prisutni potom zajedno potpisuju i šalju.

„Sa mnogima sam ostala u kontaktu i redovno šaljemo jedni drugima razglednice sa putovanja. Takođe, imam i prijatelje iz SAD-a, Nemačke, Francuske, Rusije, Kazahstana i Libije sa kojima se redovno dopisujem. Nekoliko njih je došlo da obiđe Srbiju na moju inicijativu. Tom prilikom sam im bila vodič. U planu mi je da u nekom momentu uzvratim posetu“, kaže Paunović.

Jelenina praksa je da razglednice poručuje preko interneta, a najčešće je reč o onima sa motivima zastava, mapa, nacionalnih jela, flore i faune. Kaže da kod nas ne postoji tako veliki izbor, te se organizuje sa drugim članovima iz Srbije koji ih sami dizajniraju i štampaju.

„Najpopularnije su one sa tradicionalnim motivima i narodnom nošnjom, uvek nailazim na veliko oduševljenje kada pošaljem nekome takvu razglednicu. Srećom, imamo veliki izbor prigodnih markica. One oslikavaju ugrožene biljne i životnjske vrste, značajne ličnosti, praznike, umetnička dela i obeležavaju godišnjice diplomatskih odnosa sa velikim brojem država. U zavisnosti od toga odakle je primalac i kakva su mu interesovanja, biram markice koje mislim da bi mu se dopale. Volim da zalepim i dekorativne nalepnice i da ostavim preporuku za knjigu, film, pesmu ili napišem recept“, kaže ona.

Skladištenje

Jedna godina – jedan registar. Tako Jelena skladišti razglednice, onim redom kojim stižu.

„Ispod svake napišem datum pristizanja i državu odakle je došla. Svaki registar ima svoju boju da bih mogla lako da ih razlikujem i na kraju svake godine napravim mali presek statistike – koliko sam ukupno dobila te godine, iz koliko zemalja su stigle i listu top 10 država iz kojih sam ih najviše dobijala. Organizovala sam ih tako da mogu lako da izvučem neku ako želim da pogledam poleđinu. Nekoliko njih su mi uramljene na stolu i na njima se nalaze moji omiljeni bendovi – Metallica, Pink Floyd, Nirvana; i glumci – Klint Istvud i Hju Grant“, ističe ona.

Jelena Vještica, takođe korisnica sajta Postcrossing, imala je sličnu praksu. Prvobitno je, kaže, razglednice čuvala u albumu za slike. Međutim, kako je krenula da ih dobija u različitim dimenzijama, morala je da pronađe alternativu.

„Kupila sam posebnu kutiju u kojoj mi stoje sve razglednice. Verujem da ću iz godine u godinu morati da kupujem sve veće kutije, jer na sajtu postoje ljudi koji su primili i po 20.000 razglednica, a ja definitivno planiram da nastavim sa ovim hobijem“, kaže Vještica.

Lik Nikole Tesle uvek oduševljava

Ljudi se, kaže, uglavnom trude da ispoštuju preferencije konkretnog korisnika.

„Ja sam u opisu svog profila napisala da volim razglednice sa temom kafe, jeseni, Harija Potera, jednoroga… Takođe, zamolila sam da mi napišu na razglednici neku zanimljivost o sebi, preporuku za dobar film, knjigu ili seriju, recept iz njihove države koji najviše vole, ili njihov omiljeni slatkiš. Ljudi pišu čak nekad i svoje probleme, ili čime se bave, i o svojoj porodici. A najmanji broj ljudi pošalje skoro praznu razglednicu, gde napiše nešto ukratko, kao na primer ‘Happy postcrossing’“, objašnjava Vještica.

Ipak, najteže joj je da izabere najzanimljiviju.

„Izdvojiću jednu koju mi je napravio deka od 80-ak godina. Razglednica u svom unutrašnjem delu ima crtež čajnika, a preko jednog dela je zalepljena folija i unutra ubačen svež čaj, pa se pomeranjem razglednice pomera i čaj. Toliko truda uloženih za jednu osobu da bi dobila vašu razglednicu. U opisu je pisalo koliko ima godina i kako obožava da pije čajeve. Na taj način mu je došla i inspiracija da sam pravi ove unikatne razglednice“, prepričava ona.

Iako do sada nije razvila nijedno prijateljstvo, priznaje da se trudi da razglednicu prilagodi željama primaoca. Ako baš i nema takvu razglednicu, trudi se da je ukrasi stikerima ili crtežom, kako bi bila u temi.

„Ono što nikad ne razočara jeste razglednica sa likom Nikole Tesle, sa kojom se svi oduševe, to mi je sigurica. Što se tiče poruka, ako osoba nije napisala šta bi volela da joj napišem, uglavnom pišem gde sam poslednje putovala, preporuku knjige koju trenutno čitam, ili filma/serije koju sam pogledala nedavno…Markice se trudim da budu što šarenije, i da ih zalepim što više, na taj način razglednica je unikatnija“, kaže ona.

Dodir sa različitim kulturama

Najudaljenija razglednica stigla joj je iz Australije.

„Imam i jednu sa Balija i takođe iz Guama zbog koje sam morala da otvorim mapu da vidim gde se nalazi. Tu je i po koja razglednica iz Indije, Kine i Kanade. Najređe dobijam razglednice iz Afrike i Južne Amerike, što mi je baš žao, jer mogu da zamislim koliko bi neobične bile“, ističe ona i dodaje da joj ovaj hobi pomaže dosta da upozna različite zemlje i kulture.

„Često se desi da dobijem razglednicu sa slikom nekog grada, pa na osnovu slike krenem da istražujem i shvatim da obavezno moram da ga obiđem. Dešava se da ljudi napišu po čemu je njihovo mesto poznato, neku neobičnu priču ili jelo koje mora da se proba kada se poseti njihova država. Ja sve to zapišem, jer nikad se ne zna kada može da zatreba. Uvek je najbolja preporuka od lokalca“, zaključuje.

Kako razmena razglednica funkcioniše

Da biste postali član postkrosing zajednice sve što je potrebno jeste popunjavanje besplatne registracije na sajtu, a svaki korisnik dužan je da obezbedi razglednice za slanje i odgovarajuće poštanske markice.

Algoritam, po principu nasumičnog odabira, šalje adresu drugog korisnika na koju treba da pošaljete razglednicu. To može biti korisnik bilo koje države na svetu. Uz adresu dobija se i uvid u profil korisnika i poseban identifikacioni broj koji se upisuje na razglednicu, kako bi primalac kasnije na sajtu mogao da registruje da je pošta primljena.

Svaki korisnik može da na svom profilu istakne šta bi želeo da dobije, kako bi pošiljaocu olakšao u odabiru motiva na razglednici, ali i markici. Osim toga, korisnici mogu da napišu i kakav sadržaj žele – recepti, nešto o državi iz koje razglednica dolazi, kulturi, preporuke za film ili seriju.

„Uvek je lep osećaj nekome ispuniti želju, ali često se desi da niste u mogućnosti da nabavite neki motiv i u tom slučaju je sasvim u redu poslati bilo koji motiv koji imate“, ističe Paunović.

Svako ima pravo na pet adresa

Sagovornice objašnjavaju da nakon popunjavanja registracije, svaki korisnik dobije pravo da pošalje razglednicu na pet različitih adresa. Ljude, države i adrese nije moguće samostalno birati.

„Uz adresu i podatke za slanje dobijate poseban kod, za svaku razglednicu drugačiji, koji obavezno morate da upišete bilo gde na razglednici. Kada razglednica stigne kod izabrane osobe, ona taj vaš kod upiše na sajt i šalje vam razglednicu, čiji kod je potrebno da vi registrujete kada vam stigne“, objašnjava Vještica.

Neki čanovi imaju posebne zahteve – tip razglednice, više markica, kakav sadržaj želi, a veliki broj članova, kako su nam objasnile sagovornice, traži da se razglednica ne stavlja u koverat.

„Sistem vam ne dozvoljava da šaljete nove razglednice, dok druga strana ne registruje da je vaša razglednica stigla. Isto tako, sistem vašu adresu daje onog momenta kada registrujete da ste poslali razglednicu. Na taj način svi koji su na sajtu uglavnom imaju sličan broj poslatih i primljenih razglednica“, kaže Vještica.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

3. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Parking od 1. februara skuplji u Beogradu

by bifadmin 3. фебруар 2025.

Od subote, 1. februara, Parking servis Beograd zaračunava nove, više cene parkiranja u gradskim zonama. Tako sada sat vremena parkiranja u crvenoj zoni košta 80 dinara, u žutoj 65 dinara, a u zelenoj 55 dinara.

Da od 1. februara poskupljuje parkiranje i u svim zonama u Beogradu, Parking servis je objavio poslednjeg dana prošle godine. Samo mesec dana pre toga, najavljeno je i poskupljenje parkiranja u garažama, koje je već u primeni od 1. januara.

Poskupljenja po zonama idu do 23 odsto.

JKP Parking servis je najavio da se 1. februara 2025. koriguju cene satnog i produženog vremena parkiranja, kao i cene elektronske dnevne parking karte „na području primene zonskog sistema parkiranja“.

Cena povlašćene parking karte se ne menja, pa će, kako se navodi „stanari unutar zonskog sistema parkiranja moći će i ubuduće po nepromenjenoj ceni od 500 dinara mesečno da parkiraju svoje vozilo svakog dana bez vremenskog ograničenja“.

Od 1. februara 2025. godine sat vremena parkiranja u crvenoj zoni košta 80 dinara, u žutoj 65 dinara, a u zelenoj 55 dinara. U ljubičastoj A zoni, 30 minuta parkiranja iznosi 120 dinara. Nova cena po satu parkiranja u takozvanoj plavoj zoni je 45 dinara, a višesatno parkiranje 400 dinara, navodi se u saopštenju.

„Cena elektronske dnevne parking karte u crvenoj, žutoj, zelenoj i ljubičastoj zoni je 3.000 dinara, a u plavoj 2.000 dinara. Za sve korisnike usluge parkiranja, koji elektronsku dnevnu parking kartu plate u roku od 20 dana, i dalje važi popust od 50 odsto, što znači da je njena cena 1.500 dinara u crvenoj, žutoj, zelenoj i ljubičastoj zoni, odnosno 1.000 dinara u plavoj zoni“, navodi Parking servis.

Ovo javno komunalno preduzeće najavilo je da se, „u skladu sa novim cenama satnog parkiranja“ delimično menjaju i cene produženog parkiranja, pa tako u crvenoj zoni dodatnih 30 minuta od sada košta 120 dinara, u žutoj sat vremena dodatnog parkiranja ostaje kao i do sada 180 dinara, dok je u zelenoj zoni produženi sat parkiranja 160 dinara.

Stare i nove cene

Grad Beograd je, podsetimo, podeljen je na četiri parking zone u kojima je parkiranje vremenski ograničeno:

Zona A
dozvoljeno vreme parkiranja 30 minuta – stara cena 100 dinara, od 1. februara nova cena 120 dinara;

Prva zona (crvena)
dozvoljeno vreme parkiranja 60 minuta (stara cena 65 dinara, nova cena 80 dinara) uz mogućnost produženog parkiranja od 30 minuta (stara cena 100 dinara, nova cena 120 dinara);

Druga zona (žuta)
dozvoljeno vreme parkiranja 120 minuta (stara cena 58 dinara sat, nova cena 65 dinara) uz mogućnost produženog parkiranja od 60 minuta (stara cena 180 dinara, nova cena ostaje ista);

Treća zona (zelena)
dozvoljeno vreme parkiranja 180 minuta (stara cena 50 dinara sat, nova cena 55 dinara) uz mogućnost produženog parkiranja od 60 minuta (stara cena 140 dinara, nova cena 160 dinara).

„Posle isteka predviđenog (plaćenog) vremena za parkiranje, vozač je obavezan da napusti parking mesto i u narednih 30 minuta ne može da plati parkiranje u istoj zoni. Kontrola i naplata parkiranja primenjuju se radnim danima od 7 do 21 sat i subotom od 7 do 14 sati (u ulicama oko Kliničkog centra Srbije parkiranje je besplatno posle 17 časova)“, ističe se na sajtu Parking servisa Beogad.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

3. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?
  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit