NAJNOVIJE
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Некатегоризовано

Tecor: Trendovi koji nas očekuju u razvoju biznisa u 2025. godini

by bifadmin 3. фебруар 2025.

„Imamo smanjenju tražnju zbog…“, „Ne možemo da pariramo cenama robe sa dalekog istoka…“ i mnoge druge slične rečenice neretko čujemo, a gotovo nikada se ne zapitamo kako je moguće da neko u Kini proizvede robu u pristojnom kvalitetu, transportuje je hiljadama kilometara daleko i dalje je povoljniji od robe koja se proizvodi kod nas?

Pretpostavka da je zbog cene rada „ne pije vodu“, prava istina je da su njihovi procesi tako postavljeni i toliko efikasni da se na našem tržištu mi moramo boriti da se primaknemo uslovima koje „oni“ diktiraju. A šta je potrebno da uradimo kako bi mi diktirali uslove kod nas?

Godina 2025. biće ključna za poslovni svet, jer će tehnološki napredak, promene u organizacionim praksama i povećana konkurencija oblikovati nove poslovne trendove. S obzirom na to da se tržište brzo menja, kompanije će morati da se prilagode i unaprede svoje strategije kako bi ostale konkurentne. Domaći stručnjaci iz Tecor consulting-a izdvajaju neke od trendova koji bi mogli da pomognu u razvoju zdravog poslovanja u sada već tekućoj 2025 godini.

Tecor: Važno je spoznati snagu novih trendova

Jedan od važnih trendova biće primena veštačke inteligencije (AI) i automatizacije. Ove tehnologije omogućavaju kompanijama da optimizuju procese, poboljšaju korisničko iskustvo i smanje troškove. Veštačka inteligencija će igrati ključnu ulogu u donošenju poslovnih odluka, analizi podataka i predviđanju tržišnih kretanja.

Takođe, blockchain tehnologija nastavlja da raste u važnosti, naročito u sektoru finansija i u oblasti upravljanja podacima. Njena primena omogućava veću sigurnost, transparentnost i efikasnost, što je ključno u eri digitalne transformacije.

Lean filozofija je već postala neizbežan deo poslovnih strategija. S obzirom na ekonomsku neizvesnost i potrebu za smanjenjem troškova, mnoge kompanije primenjuju lean principe u cilju optimizacije procesa, eliminacije gubitaka i poboljšanja efikasnosti. Fokus na kontinualno unapređenje i maksimalno korišćenje resursa omogućiće organizacijama da ostanu konkurentne, smanje nepotrebne troškove i poboljšaju kvalitet svojih proizvoda i usluga.

Pored toga, fleksibilni oblici rada biće još prisutniji. Hibridni modeli rada i rad na daljinu postajaće norma, jer organizacije prepoznaju prednosti u pogledu produktivnosti i zadovoljstva zaposlenih. Ovaj trend biće dodatno podržan tehnološkim alatima koji omogućavaju efikasnu komunikaciju i saradnju na daljinu.

Iako tehnologija ima ključnu ulogu u budućem razvoju, kompanije će se sve više usmeravati i na održivost i zelene tehnologije. Ekološki odgovorno poslovanje više nije samo opcija, već nužnost. Očekuje se da će kompanije investirati u održive resurse, smanjenje emisije ugljen-dioksida i bolje upravljanje otpadom kako bi zadovoljile potrebe tržišta i regulative.

Na kraju, personalizacija proizvoda i usluga biće ključ za zadržavanje konkurentnosti. Kompanije će koristiti podatke kako bi kreirale ponude koje su tačno prilagođene potrebama i željama potrošača, a da bi se ova fleksibilnost i ostvarila ponovo se vraćamo na neophodnost Lean pristupa proizvodnim procesima.

U 2025. godini, tehnologija, održivost, Lean filozofija i fleksibilnost postajaće osnovne komponente uspešnih poslovnih strategija. Adaptacija na ove trendove biće važna za opstanak i rast kompanija kako kod nas tako i u svetu.

Tekst priredio: Nikola Marjanović, Tecor consulting

3. фебруар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Tramp najavio uvođenje carine i za EU

by bifadmin 3. фебруар 2025.

Carine na robu koja se iz EU uvozi u SAD dogodiće se „prilično brzo“, rekao je američki predsednik Donald Tramp.

„Stvarno su iskoristili SAD“, rekao je Tramp o Evropskoj uniji, u govoru u kojem je najavio mogućnost da uvede dodatne carine Meksiku i Kanadi. Tramp kaže da će danas razgovarati s čelnicima Kanade i Meksika o carinama koje bi trebale stupiti na snagu u utorak u ponoć.

Kanada i Meksiko uzvraćaju udarac

U subotu je Tramp najavio uvozne poreze od 25% na kanadsku i meksičku robu, s kanadskom energijom koja se oporezuje nižom stopom od 10%. Kanada i Meksiko najavili su uzvratne carine od 25% na američku robu.

„Ne uzimaju naše automobile, ne uzimaju naše poljoprivredne proizvode. Ne uzimaju gotovo ništa, a mi uzimamo sve, milione automobila, ogromne količina hrane i poljoprivrednih proizvoda“, rekao je Tramp, prenosi BBC.

Upitan postoji li vremenski okvir za objavu carina EU, Tramp je rekao: „Ne bih rekao da postoji vremenski okvir, ali će to biti vrlo brzo.“

„Gotovo sve zemlje sveta pljačkale su SAD. Imamo deficite s gotovo svakom zemljom – ne sa svakom zemljom – ali gotovo, i mi ćemo to promeniti. To nije bilo pravedno“, rekao je.

„Velika Britanija je preterala, ali to se može rešiti“
Velika Britanija je „preterala“, ali situacija se „može rešiti“, rekao je Tramp.

Na pitanje hoće li uvesti carine Velikoj Britaniji, Tramp je rekao: „Videćemo šta će se dogoditi, dogodiće se.“

Na dodatno pitanje je odgovorio da bi se to „moglo dogoditi“ i dodao da je fokusiran na trgovinu s Evropskom unijom.

„To će se sigurno dogoditi s Evropskom unijom“, rekao je.

Dodao je i da je Velika Britanija preterala. „Ali siguran sam da se to, mislim da se to, može rešiti.“

Zapretio Kanadi novim carinama

Tramp je rekao i da će podići carine za Kanadu ako uzvrate, optužujući severnog komšiju da je „godinama zlostavljao Sjedinjene Države“.

„Volim ljude u Kanadi. Ne slažem se s vođstvom Kanade. I tamo će se nešto dogoditi.“

„Ali ako žele da igraju igru, nemam ništa protiv. Možemo igrati igru ​​koliko god žele“, kaže on.

Kanadski premijer Džastin Trudo najavio je da će kao odgovor na američke carine carinama teškima 106 milijardi dolara.

„Amerikanci će kratkoročno osetiti malu bol“

Američki predsednik takođe je priznao da će Amerikanci osetiti „kratkoročno malu bol“, ali je branio svoje nametanje carina.

Mitch McConnell: Ovo će platiti Amerikanci

Senator iz Kentuckyja Mitch McConnell ne slaže se s Trumpovim potezom da uvede carine susedima SAD-a.
„To će povećati troškove svega. Drugim rečima, to će platiti američki potrošači.“

„Mislim, zašto bi se svađao sa svojim saveznicima oko ovoga?“ rekao je bivši čelnik manjine u Senatu u CBS-ovoj emisiji 60 Minutes.

Ovaj 82-godišnjak jedan je od retkih republikanskih političara koji su se protivili Trampovim naredbama. Takođe je bio jedan od trojice republikanaca koji su glasali protiv Petea Hegsetha, koji je prošlog meseca tesnom odlukom potvrđen za ministra obrane.

Izvor:Index/Blic
Foto: Pixabay

3. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko ljudi u Srbiji je na minimalcu, a koliko ima platu od 100.000 dinara

by bifadmin 2. фебруар 2025.

Platu od 100.738 dinara i veću od toga u novembru je primilo 608.000 od dva miliona zaposlenih u Srbiji, pokazuju podaci zvanične statistike. Istovremeno, mesečnu zaradu od najviše 45.528 dinara imalo je 86.000 zaposlenih.

Nešto manje od trećine zaposlenih građana u Srbiji ima platu koja dostiže i premašuje zvaničan prosek od 100.738 dinara, koliko je Republički zavod za statistiku izračunao za novembar 2024.
Polovina zaposlenih od ukupno 2,07 miliona, nije mogla da „prebaci“ mesečni iznos od 77.830 dinara, koliko je iznosila medijalna zarada. Od tog broja je na minimalnoj zaradi do iznosa od 45.528 dinara (i ni dinar više) primilo ukupno 86.000 građana.

„Utvrđena minimalna neto zarada za novembar 2024. godine iznosila je 45.528 dinara i četiri odsto (86.000) zaposlenih je ostvarilo zaradu do tog iznosa“, navodi RZS u odgovoru portalu N1.

Minimalna neto zarada obračunska kategorija

U RZS podsećaju da je minimalna neto zarada obračunska kategorija i ne predstavlja jedinstven i tačan iznos koji će biti isplaćen radniku koji radi za minimalnu zaradu.

„Zato što zaposleni koji prima minimalnu zaradu ima pravo na uvećanja utvrđena Zakonom o radu i to po osnovu: rada na dan praznika koji je neradni dan, rada noću, prekovremenog rada, minulog rada, toplog obroka, regresa za godišnji odmor i sl“, navode.

Shodno tome, kako objašnjavaju, minimalan iznos za isplatu će biti u iznosu minimalne neto zarade uvećane za topli obrok, regres, minuli rad i još eventualno za ostala uvećanja ukoliko ih ima.

„Minimalnu zaradu prima zaposleni koji je prethodno potpisao ugovor sa poslodavcem da će njegov rad biti plaćen po minimalnoj ceni po času rada, a koju utvrđuje Socijalno – ekonomski savet. Minimalna zarada je najmanji iznos zarade koji se isplaćuje radniku po jednom radnom času. Poslodavci imaju obavezu da opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrde razlog za donošenje odluke o uvođenju i isplati minimalne zarade. Minimalac je zapravo najmanji i zagarantovani iznos koji je poslodavac u obavezi da isplati radniku koji je zaposlen sa punim radnim vremenom“, navodi se u odgovoru.

Od minimalca do 77.830 dinara

Podaci zvanične statistike pokazuju da je neto platu veću od minimalne, ali ipak manje od medijalne koja je za novembar 2024. iznosila 77.830 dinara, ostvarilo oko 948 hiljada zaposlenih, odnosno 46 odsto ukupnog broja radnika.

Više od 77.830 dinara a manje od 100.738 dinara

Više od medijalne zarade, ali ipak manje od prosečne, imalo je nešto više od svakog petog zaposlenog – oko 426 hiljada radnika.

Prosek i više od njega

Neto zaradu jednaku i veću od prosečnih 100.738 dinara ostvarilo je oko 608 hiljada zaposlenih, odnosno oko 29 procenata ukupnog broja građana kojima je u novembru 2024. isplaćena zarada.

Kako je bilo u maju

Podsetimo, kao što je portal N1 već pisao, prosečna plata je tokom 2024. godine od do sada dostupnih podataka – nedostaje još izveštaj za decembar – dostigla 100.000 dinara samo u maju i novembru.

„U maju je ukupno 114.064 zaposlenih, odnosno 5,5 odsto zaposlenih, ostvarilo zaradu do 49.864 dinara, koliko iznosi utvrđena minimalna neto zarada za maj 2024. godine“, naveli su tada za portal N1 u Republičkom zavodu za statistiku.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

2. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Agencija Fič zadržala kreditni rejting Srbije na BB plus

by bifadmin 2. фебруар 2025.

Rejting agencija Fitch (Fitch) u svom najnovijem izveštaju za Srbiju je zadržala kreditni rejting na nivou BB plus i pozitivne izglede za dobijanje rejtinga investicionog ranga, prenela je sinoć Narodna banka Srbije (NBS).

U saopštenju Fiča, jedne od tri vodeće svetske rejting agencije, ukazuje se da je odluka o zadržavanju pozitivnih izgleda kreditnog rejtinga Srbije podržana „adekvatnom kombinacijom ekonomskih politika uključujući i dosadašnje rezultate dobrog fiskalnog upravljanja, snažne izglede za privredni rast, visoke devizne rezerve i veći bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u poređenju s medijanom zemalja sa istim kreditnim rejtingom“.

Kako dodaje Fič pozitivne izgleda za povećanje kreditnog rejtinga podržavaju i snažan privredni rast vođen investicijama čemu doprinosi i program „Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027“, nastavak opadanja putanje učešća javnog duga u bruto domaćem proizvodu, jačanje spoljne pozicije zemlje i dobra reakcija tokom perioda izrađenih inflacionih pritisaka.

Fič očekuje ubrzanje rasta realnog bruto prozvoda sa 3,9 odsto u 2024. godini, na 4,2 odsto u 2025, i 4,4 odsto u 2026. godini i da će biti iznad trenda koji je procenjen na četiri odsto.

Ukazuje se da će privatna potrošnja ostati snažna i da bi uspešna realizacija infrastrukturnih projekata mogla da poveća produktivnost ekonomije u srednjem roku, što će se pozitivno odraziti na izvoz.
Očekuju da doprinos neto izvoza privrednom rastu ostane negativan, ali prvenstveno zbog visokih potreba za uvozom opreme i sirovina, prenosi Beta.

Očekuje se da će fiskalna politika, uz podršku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), doprineti nastavku fiskalne konsolidacije.

Izvor: Beta.rs
Foto: Pixabay

2. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji su najskuplji parfemi na svetu?

by bifadmin 1. фебруар 2025.

Proizvodnja kvalitetnih parfema je prava umetnost – od samog mirisa pa sve do dizajna bočice i pakovanja, mnogo truda se ulaže u ove proizvode, a njihove cene to i pokazuju.

Da li ste se nekada zapitali koji su to najskuplji parfemi (ženski ili muški) i kako se kreću njihove cene? Spremili smo za vas listu najluksuznijih mirisa, a sigurni smo da će vas cene nekih od ovih parfema veoma iznenaditi.

Najskuplji parfemi na svetu koštaju preko million evra – prvi na listi je Shumukh od brenda Nabeel Perfumes
Bez obzira da li se pitate koji su najskuplji ženski parfemi ili najskuplji muški parfemi, odgovor na oba pitanja bio bi isti – najskuplji parfem na svetu je Shumukh od brenda Nabeel Perfumes. Ovaj uniseks miris vredi vrtoglavih 1,143 miliona evra, lansiran je 2019. godine, a brend Nabeel Perfumes ga je predstavio u Dubai Mol tržnom centru u Dubaiju.

Oni koji su imali sreće da pomirisu ovaj izvanredan parfem kažu da miris asocira na arapske bajke – priče iz „Hiljadu i jedne noći“. Parfem sadrži mirisne note sandalovine, retkog indijskog ulja ouda, najčistijeg ulja turske ruže, pačulija, tamjana, ambera, ilang ilanga, i mošusa. Bilo je potrebno 490 pokušaja da bi se dobio pravi miris, a sam proces je trajao više od tri godine.

Dizajn bočice ovog parfema još uvek nije nadmašen

Bez obzira na odličan sastav ovog parfema, nameće se pitanje – zašto je baš toliko skup? Odgovor leži u samom pakovanju. Naime, luksuzni parfemi uglavnom dolaze u neverovatnim pakovanjima obloženim kristalima, dijamantima, ili nekim drugim dragim kamenjem od visoke vrednosti.

Shumukh parfem nije izuzetak ovom pravilu – neverovatna bočica na sebi sadrži 3.500 dijamanata, 2,5 kg 18-karatnog zlata i 5,9 kg čistog srebra. Ako se pitate gde je sve to stalo na jednu bočicu parfema, znajte da Shumukh dolazi u boci od tri litra. Parfem je postavio dva Ginisova rekorda – za najskuplju komercijalno dostupnu mirisnu bočicu sa raspršivačem mirisa i za bočicu parfema sa najvećim brojem dijamanata.

Broj 2 na listi najskupljih parfema sveta – DKNY Golden Delicious

Modni brend DKNY izazvao je pravu pometnju kada je predstavljeno ograničeno izdanje njihovog klasičnog mirisa Delicious – jer je Golden Delicious bočica koja vredi oko million evra, što ovaj parfem čini verovatno najskupljim limitiranim izdanjem ikada. Ipak, lepa vest je da je zarada od prodaje ovog luksuznog izdanja donirana u dobrotvorne svrhe.

Što se tiče cene, ona je opravdana samom bočicom, koja je u obliku jabuke, sa mnogo zlata i siluetom koja predstavlja horizont Njujorka od dijamanata – za izradu ovog dela bočice bilo je potrebno skoro 1.500 sati rada. Prema izveštaju Biznis Insajdera, na Golden Delicious se nalazi 2.909 komada dragog kamenja raznih vrsta i iz raznih krajeva sveta – izdvajamo 1,6-karatni tirkizni paraiba turmalin iz Brazila i 7,18-karatni ovalni kabošon safir iz Šri Lanke, a tu su i mnogobrojni dijamanti.

Sledeći na listi košta manje od million – Opera Prima od brenda Bvlgari

Na trećem mestu liste najskupljih parfema na svetu nalazi se Opera Prima, lansiran 2014. godine za proslavu 130. godišnjice brenda Bvlgari. U poređenju sa prethodna dva mirisa koja smo pomenuli, cena ovog je značajno niža, ali ipak dovoljno nedostižna da bi se i oni imućniji zapitali vredi li kupiti ga. Naime, Opera Prima vredi oko 235.000 dolara – nije milion, ali nije ni malo. Sam opuštajući miris odiše cvetnim i mediteranskim tonovima – sadrži note limuna, cveta narandže, i mošusa. I u ovom slučaju, za cenu je presudna sama bočica. Na njoj se nalazi 25 karata dijamanata, 4,45 karata ametista, i 250 karata citrina. Oblik bočice podseća na rimsku amforu.

Valja pomenuti i Clive Christian parfem broj 1, Imperial Majesty

Clive Christian Perfume je britanska parfemska kuća koja je kreirala neke od najboljih svetskih parfema. Ono što je karakteristično za ovaj brend jeste to da je on jedini koji je ikada dobio dozvolu da koristi model krune kraljice Viktorije na svojim parfemima. Cena parfema broj 1 Imperial Majesty je 215.000 dolara, a miris se nalazi u Baccarat kristalnoj bočici. Ona je ukrašena belim dijamantom od pet karata.

Kada je ovaj parfem kreiran 2005. godine, napravljeno je samo deset bočica – sedam su pokupovali privatni kolekcionari, a preostale tri su postale deo specijalne kolekcije Klajva Kristijana koja je obišla svet. Parfem je mešavina mirisa tahićanske vanile i centifolija ruže. Zamisao je bila da asocira na Afroditu, grčku boginju ljubavi i lepote.

Malo ispod 100.000 dolara – Parfem VI, Gianni Vive Sulman

Ovaj parfem je proizveden 1998. godine, i, kako kažu, ubrzo je potao omiljeni miris kralja popa, Majkla Džeksona, koji je kupio više ovih dragocenih bočica. Serija je bila ograničena na 173 komada, a cena parfema bila je 89.000 dolara. Parfem sadrži mirisne note jasmina i posebne ruže iz Grasa. Kao što se može i očekivati, bočica Gianni Vive Sulman parfema broj VI je dizajnirana perfektno i sama po sebi vredi puno. Sadrži dosta zlata, dijamanata, i rubina.

Paco Rabanne 1 Million LUXE Edition i Baccarat Les Larmes Sacree de Thebes će vas isto fascinirati

1 Million je jedan od najuspešnijih parfema brenda Paco Rabanne, a njegov Luxe Edition je limitirana serija u kojoj je svaka bočica numerisana. Cena ovog Luxe Edition parfema je 57.000 dolara, a ono što ga čini posebnim je luksuzna verzija tradicionalne zlate bočice – verzija koja sadrži 18-karatno zlato i 0,3-karatni dijamant. Parfem je upakovan u raskošnu kožnu kutiju nalik sefu, koja čak ima i zlatni katanac.

Poslednji na listi je parfem čija je cena četvorocifrena cifra. Bakarat, francuski proizvođač kristala, poznat je po izvrsnom kvalitetu svojih proizvoda. Les Larmes Sacree de Thebes je jedan od tri limitirana mirisa koji su predstavljeni u kristalnoj bočici u obliku piramide. Bočica zapremine od 30 ml košta 6.800 dolara, a u njoj se nalazi miris sa notama tamjana i smirne.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

1. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najviše cene obradivog zemljišta na Malti, najniže u Hrvatskoj

by bifadmin 1. фебруар 2025.

U 2023. godini je prosečna cena jednog hektara obradivog zemljišta u Evropskoj uniji iznosila 11.791 evro, dok je prosečna godišnja cena zakupa obradivog zemljišta i/ili trajnih travnjaka bila 173 evra po hektaru, dodaje se u saopštenju.

Podaci o cenama su dostupni za 22 zemlje Evropske unije, a u ovoj kategoriji je ubedljivo najskuplja Malta gde se hektar obradivog zemljišta prodavao u proseku za 283.039 evra.

Na drugom mestu po visini prosečnih cena ovih nekretnina je Holandija sa 91.154 evra po hektaru, a na trećem Luksemburg 42.540 evra po hektaru.

Nasuprot tome, najniže prosečne cene obradivog zemljišta su registrovane u Hrvatskoj, 4.491 evro po hektaru, Letoniji 4.591 evro i Slovačkoj 5.189 evra.

Podaci o zakupu obradivog zemljišta i/ili trajnih travnjaka su dostupni za 21 zemlju Evropske unije. Najviša cena zakupa je registrovana u Holandiji, 914 evra po hektaru, a najniža u Slovačkoj 67 evra.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

 

1. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Veliki posao sa polovnim lopticama za golf

by bifadmin 31. јануар 2025.

Više od 25 miliona Amerikanaca redovno igra golf svake godine. Pošto nisu svi podjednako vešti kao proslavljeni igrač Tajger Vuds, na terenu izgube oko 300 miliona loptica godišnje. Ali, nečiji loši zamasi golferskom palicom, za druge predstavljaju poslovnu priliku. Na njoj je izraslo tržište polovnih loptica za golf, čija vrednost u SAD iznosi oko 200 miliona dolara godišnje, a ovim poslom se uglavnom bave manje firme. Ako ste voljni da se u mutnoj vodi punoj kojekakvog đubreta otimate za izgubljene loptice sa aligatorima i lovcima „na crno“, možete postati milioner.

Za razliku od Srbije, gde i veštačka inteligencija posustaje u potrazi za dostupnim zvaničnim podacima, statističari u SAD broje čak i to koliko tamošnji igrači golfa izgube loptica tokom igre. A podaci pokazuju da prosečan američki igrač golfa zaturi četiri do pet loptica po partiji, dok oni lošiji izgube i više. Kada uzmete u obzir da preko 25 miliona Amerikanaca igra golf svake godine, to znači da oko 300 miliona loptica godišnje završi u negde u šumi, u klisurama, na dnu bare, jezera… Postoje i procene da ukoliko bi se našle sve te loptice i poređale jedna do druge, trag loših golfera bi se protezao od Njujorka pa sve do Hong Konga.

Promašaji su skup sport za igrače golfa, jer za desetak novih loptica najlošijeg kvaliteta potrebno je izdvojiti 20 dolara, a za one „u vrhu“ tri puta više. Najbolje loptice za golf, kao što je „Pro V1“, koštaju najmanje pet dolara po komadu, a često su i znatno skuplje. Gomilanju izgubljenih loptica ne raduju se ni vlasnici golf terena, jer one prilikom razgrađivanja u prirodi ispuštaju otrovne hemikalije.

Ali, nečiji loši zamasi golferskom palicom, za druge predstavljaju poslovnu priliku. Na njoj je izraslo tržište polovnih loptica za golf, čija vrednost u SAD iznosi oko 200 miliona dolara godišnje. Eto odgovora zašto američki statističari broje loptice kojima se izgubio trag.

Sve su započeli sitni lopovi

Doduše, njihovo pronalaženje i preprodaja nisu skoriji izum. Preduzimljivi Amerikanci to rade već duže od jednog veka. Najsnalažljiviji su još početkom prošlog stoleća trenirali pse da pronađu loptice koje su golferi izgubili tokom igre, da bi ih potom prodavali klubovima za 10 centi po komadu. Većina ovih preduzetnika nije imala dozvolu da rovari po javnim i privatnim posedima u potrazi za zaradom i tretirali su ih kao sitne lopove.

Posle su i oni krupniji shvatili da tu ima novca, pa su počela da niču preduzeća koja su sklapala ugovore sa klubovima za golf i na osnovu toga dobijala dozvole da traže i prodaju polovne loptice. Ali ova industrija se zaista razmahala tek početkom ovog veka, zahvaljujući novim tehnologijama. One su omogućile proizvodnju loptica koje su izdržljivije i mogu mnogo duže da se očuvaju u prirodi, dok je širenje elektronske trgovine prodavcima ove robe pribavilo kudikamo veće tržište.

Trenutno, desetak američkih kompanija pronalaze, čiste i prodaju polovne loptice za golf na internetu. Najveća od tih firmi, „PG Golf“, svake godine proda oko 50 miliona polovnih loptica preko svoje internet stranice. „PG Golf“ je u vlasništvu istog holdinga koji poseduje kompaniju „Titleist“, proizvođača loptica „Pro V1“, tako da se pod jednim krovom mogu naći i nove i one koje su „oživele“, ali po znatno povoljnijoj ceni. Ostatak ovog tržišta čine manje firme, kao što su „Golf Ball Planet“, „Golf Ball Monkey“, „Golf Ball Nut“…

Najveće groblje loptica pod vodom

Pojedine kompanije preprodaju polovne loptice koje su kupile od dobavljača na veliko, dok druge same tragaju za njima, poput preduzeća „BallHawker“ koje ima ugovore sa 70 golf klubova na Floridi. Vlasnik ove firme Ted Hatčinson, proveo je više od dve decenije radeći kao izvršni direktor u duvanskoj industriji. Da bi se opustio, išao je u šetnju golf terenom iza svoje kuće na Floridi. I počeo je da pronalazi toliko loptica za golf da je odlučio da promeni karijeru, procenivši da je pušača sve manje, a loših igrača golfa očigledno sve više.

Hatčinson potpisuje ugovore sa golf klubovima na dve godine, koji najčešće podrazumevaju da se teren obilazi četiri puta godišnje. Prilikom svakog obilaska, on i njegov tim pronalaze 20.000 do 40.000 zagubljenih loptica. One su se otkotrljale u šume, prirodne rezervate koji su napravljeni oko terena, u jaruge i na razna druga mesta. Ali najveće groblje loptica za golf nalazi se pod vodom.

Neke firme upotrebljavaju buldožere za njihovo izvlačenje. Ipak, većina kompanija, kao što to čini i Hatčinsonovo preduzeće, koristi usluge ronilaca koji su specijalizovali upravo za vađenje loptica za golf. Naime, ova vrsta ronjenja je daleko opasnija nego ona pod morem, jer se odvija u jezerima, rekama i močvarama gde je vidljivost jako slaba.

„Ronioci su priključeni na plutajuće rezervoare sa kiseonikom, koje u šali nazivamo nargile. Ali kada zaronite, počinje da se diže mulj i vi praktično ne vidite ništa. Ronite osam do deset sati dnevno samo po osećaju, stružući dno zamkom za jastoge. Ipak, traganje za lopticama na ’slepo’ nije najveći problem. Vi ne vidite opasne životinje koje vrebaju ispod površine. Pošto i sam ronim, više puta sam imao ’bliske susrete’ sa zmijama i aligatorima“, priča Hatčinson.

Pored neprijateljski raspoloženih gmizavaca, smetnja može biti i konkurencija. Od profesionalnih ronilaca koje angažuju rivalske firme, veća opasnost su oni koji traže loptice za golf bez dozvole. Zovu ih „noćni jastrebovi“, a većinu ovih podvodnih „lovaca na crno“ čine igrači golfa. Oni na taj način pokušavaju da uštede na kupovini novih, ili polovnih loptica koje preprodaje neko drugi, ali su opasnost i za sebe i za ostale jer nisu dovoljno obučeni za ronjenje u tako lošim uslovima.

Veliki novac mnogo košta

Uprkos navedenim ograničenjima, profesionalni ronioci tokom jednog ronjenja mogu da izvuku i do 300 loptica. Ali uz njih na površinu izađe još mnogo drugih stvari – mobilnih telefona, kišobrana, limenki, ambalaže za hranu… Nađe se tu zaista svega i svačega, kaže Hatčinson, a kao najčudniji ulov navodi slučaj kada je njegov tim pronašao gomilu markirane odeće koja je bačena u jezero sve zajedno sa vešalicama.

Vlasnik firme „BallHawker“ plaća roniocima 10 do 12 centi po loptici. Kada je „ulov“ dobar, ronilac može da izvuče na površinu i do 7.000 loptica za dan i zaradi oko 800 dolara dnevno. Oni koji prihvate da ovaj posao obavljaju puno radno vreme, po Hatčinsonovim tvrdnjama zarađuju i nekoliko stotina hiljada dolara godišnje.

Međutim, taj novac ima jako visoku cenu. Poslednjih godina, u Americi se udavilo čak 12 ronilaca koji su tragali za izgubljenim lopticama za golf. U nekim slučajevima se ispostavilo da kompanije nisu poštovale bezbednosne standarde, pa je zajedno sa njima kažnjena i vladina agencija za bezbednost i zdravlje na radu (OSHA), sa 56.000 dolara.

Kada se loptice izvuku iz vode, dnevni „ulov“ se stavlja u ogromne sanduke sa rupama za ventilaciju. To je neophodno, jer loptice koje su bile duže pod vodom šire oko sebe vrlo neprijatan miris. Sanduci se utovaruju u kamione i šalju u objekte za čišćenje. U preduzeću „BallHawker“ za te namene koriste mašine koje se inače upotrebljavaju za pranje velikih količina krompira. One imaju 12 valjaka koji rotiraju loptice za golf i istovremeno ih čiste od prljavštine. Jedna mašina može da opere oko 4.000 loptica za pet minuta.

Nakon toga, loptice se sortiraju po proizvođaču i modelu. Ni to nije lak zadatak, zato što jedna loptica može imati i do 20 različitih modela. Završna faza je kategorizacija svake korišćene loptice za golf prema tome koliko je očuvana. Ako je u dobrom stanju, Hatčinson može da proda poznate marke, poput „Pro V1“, za oko dva dolara po komadu, što je i do tri puta niže od cene za nove. Najčešće je samo petina pronađenih loptica za golf jako dobro očuvana, a zarada na milion takvih je oko 400.000 dolara.

Zorica Žarković

Biznis & finansije 228/229, decembar 2024/januar 2025

Foto: HeungSoon, Pixabay

31. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Na koga će se sve odraziti ukidanje američke pomoći?

by bifadmin 31. јануар 2025.

Osim što će NVO sektor ostati bez finansiranja, zamrzavanje američke pomoći u inostranstvu može unazaditi i borbu protiv siromaštva u nerazvijenim državama, ponajviše onim u Africi.

Kada je objavljeno da će Tramp zamrznuti izdvajanje sredstava za američku pomoć u inostranstvu mnogi naši sugrađani su se obradovali jer tu pomoć povezuju sa NVO sektorom koji je u Srbiji u velikoj meri omražen. Međutim, iz ovih sredstava opremane su i bolnice u našoj zemlji, kao i javna uprava, pa i vojska.

Ta sredstva su od još većeg značaja nekim drugim, veoma siromašnim zemljama, jer se njima finansiraju programi humanitarne pomoći. Primera radi, posle Trampove odluke osoblju u sirijskom izbegličkom kampu Al-Hol javljeno je da nema više posla za njega. Procenjuje se da će ovo uticati na život 40.000 građana Sirije, pretežno žena i dece.

Al-Hol nije jedini koji će ostati bez sredstava za rad. Ista sudbina mogla bi pogoditi razne projekte koji se u siromašnim zemljama bave obezbeđivanjem pristupa vodi ili vakcinacijom stanovništva protiv opasnih bolesti, piše BBC.

Pomoć u lekovima se ne ukida samo na papiru

Među programima koji su dobijali najviše novca izdvaja se Predsednikov plan za hitnu borbu protiv AIDS-a koji je od svog lansiranja 2003. godine dobio ukupno 120 milijardi dolara. To je najveći svetski zdravstveni projekat. Bavi se prevencijom širenja HIV virusa ali i distribucijom antivirusnih lekova koji blokiraju razvoj bolesti, i njegovo ukidanje moglo bi da ima dramatične posledice. Procenjuje se da je do sada spasao 25 miliona života u 50 zemalja. A u ponedeljak zaposleni koji rade u tom programu nisu mogli da se uloguju na svoje poslovne računare.

Ipak, neki programi ove vrste će možda opstati. To zavisi od administracije koja će proceniti njihov značaj. Za sada se zna da ne bi trebalo da budu ukinuti programi pružanja podrške u lekovima, hrani i smeštaju, i ostalim egzistencijalnim potrebama. S druge strane, biće ukinuta podrška u vezi sa pitanjima planiranja porodice i prava žena na abortus, unapređenjem inkluzije, kao i bilo koja pomoć koja se ne karakteriše kao egzistencijalna. Međutim, kada se radi o izbeglicama kao u pomenutom kampu u Siriji pomoć će dobijati samo određene kategorije.

Najviše gube Ukrajina i afričke zemlje

Trenutno je u toku analiza efekata američke podrške u inostranstvu. Kada ona bude završena znaće se ko će tačno izgubiti i koliko ovih sredstava. Ono što je za sada poznato je da SAD neće ukidati pomoć ratom razorenom Sudanu u kome vlada velika glad, kao ni svojim saveznicima Izraelu i Egiptu.

Ali ostali su pod znakom pitanja, a pod tim ostalima nalaze se mnoge zemlje. U 2023. najveću pomoć od svih država dobila je Ukrajina i to u iznosu od 16,6 milijardi dolara. Sledili su je Izrael (3,3 milijarde) i Etiopija (1,7 milijardi). Među dobitnicima najveće američke pomoći nalaze se i Jordan, Egipat, Avganistan, Somalija, Nigerija, Demokratska republika Kongo, Sirija, Kenija, Jemen, Južni Sudan, Uganda, Kolumbija… Američka podrška najviše se ogleda u ekonomskoj pomoći. Te 2023. godine kada je SAD ukupno izdvojila 72 milijarde dolara za pomoć u inostranstvu, čak 59,9 milijardi je bila ekonomska pomoć.

To jeste vrlo ozbiljan novac i jasna je Trampova želja da uštedi sredstva poreskih obveznika odnosno da ih ulaže samo u programe od kojih Amerikanci imaju direktne koristi, a ne indirektne kao što je bilo do sada. Ali, ne treba zaboraviti da porast siromaštva u drugim delovima sveta često uzrokuje masovne migracije uglavnom u Evropu i SAD, ali i da je širenje bolesti u današnjem globalizovanom svetu gotovo nemoguće zaustaviti kao što smo videli tokom pandemije korona virusa. Tako da Amerika nije baš bez ikakve računice ulagala u siromašne zemlje.

Izvor: Al Džazira, BBC

Foto: Salah Darwish, Unsplash

31. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Dnevni list „Politika“ od 24. januara u stopostotnom vlasništvu firme „Media 026“ doo Vučak

by bifadmin 31. јануар 2025.

Udruženje novinara Srbije (UNS) saopštilo  da je dnevni list „Politika“ od 24. januara u stopostotnom vlasništvu firme „Media 026“ doo Vučak, biznismena Bobana Rajića.

Ova transakcija je dan uoči 121. godišnjice „Politike“ upisana u Agenciji za privredne registre, u kojem je do te promene polovinu vlasništva imala firma Bobana Rajića, a ostatak država posredstvom Akcionarskog društva za novinsko-izdavačku i grafičku delatnost „Politika“, koje je pretežno u javnoj svojini, navodi UNS.

Udruženje konstatuje da je tako završena privatizacija dnevnog lista „Politika“, uprkos protivljenju medijske i kulturne zajednice, koja se zalagala da suvlasnik najuglednijeg dnevnog lista na Balkanu bude fondacija čiji osnivači bi bili novinari „Politike“ i Matica srpska, koja je podržala ovaj predlog.

Te dnevne novine prvi put su se pojavile na beogradskim ulicama 25. januara 1904. godine, a osnivač i odgovorni urednik Vladislav Ribnikar, kada je podnosio prijavu vlastima, naveo je da će novine biti političke i nezavisne.

U svojoj dugogodišnjoj istoriji „Politika“ se nije štampala dva puta, za vreme Prvog svetskog rata od 1914. do 1919. godine, a drugi put za vreme Drugog svetskog rata od aprila 1941. do oktobra 1944. godine.

Firma biznismena Bobana Rajića je od 2019. godine vlasnik nekada najtiražnijih srpskih dnevnih novina Večernjih novosti, saopštio je UNS.

Izvor: N1
Foto: Bif

31. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Kineski četbot je uzdrmao zapadnu konkurenciju

by bifadmin 31. јануар 2025.

Kineski četbot je uzdrmao zapadnu konkurenciju, rasterao mnoge investitore Nvidiji ali finansijska sudbina haj-tek svet

Kineski četbot R1 firme DipSik (DeepSeek) hit je u digitalnom svetu, posebno njegovom danas najizvikanijem delu koji se bavi veštačkom inteligencijom. Široj sceni nepoznati kineski startap uzdrmao je svojim „budžetskim“ modelom četbota i najveće igrače i na polju AI, kao što je OpenAI ali i proizvođača opreme, tj čipova, kao što je Nvidia.

Problem nije što se pojavio još jedan konkurent Čet-GPT ili nekom od desetine čet-botova na tržištu, već što je to urađeno sa relativno malim budžetom i uz pomoć širokom tržištu mnogo dostupnijih čipova starije generacije (nove zapadne generacije su za Kineze zabranjene).

To dramatično utiče na perspektivu kakvo će tržište izgledati za pet godina, jer se dosad kao aksiom smatralo da su potrebni bilioni dolara investicija kako u samu infrastrukturu (čipovi i mašine za njihovo pravljenje), tako i razvoj Al.

Da li je to kraj velikih i skupih snova

Sada Kinezi pokazuju da to može i sa manje para ali i da time ne moraju nužno da se bave samo veliki igrači. Da li je to kraj velikih, i skupih snova, koji se mogu ostvariti samo velikim količinama novca prikupljenim od investitora?

Pa, nije, jer to je zapravo dobra vest za tržište, ako je po sagovornicima Biznis insajdera ali i svih onih koji znaju šta je Jevonsov paradoks, na koji se koji se na društvenom mreži X (Tviter) pozvao Satija Nadela, izvršni direktor Majkrosofta i time postavio „zadatak“ za guglanje svima koje ova tema interesuje.

Reč je o ideji da kada trošak korištenja nekog resursa pada, to neće uticati na pad potražnje za njim već naprotiv, potražnja raste. U ovom slučaju, ako se pojavi još efikasnija i ekonomičnija veštačka inteligencija, to samo znači da će se povećati i ubrzati njena prihvaćenost u poslovnom svetu i svakodnevnom životu, što će na kraju ponovno rezultovati povećanjem potražnje za AI uslugama i hardverom, poput Nvidijinih čipova.

Čeka se berza

Na Jevonsov paradoks pozivaju se i analitičari Bernstina, koji su u svojoj noti investitorima savetuju da ne reaguju panično na pad akcija tehnoloških kompanija vezanih za AI (što su praktično sve IKT), jer bi situacija koju je „izazvao“ DipSik kraju trebalo da rezultuje povećanjem potražnje i korištenja tehnologije.

Slično razmišlja i izvršni direktor Intela, Pat Gelsinger, koji je također naglasio tržišne zakone prema kojima, ako nešto postane dramatično jeftinije, značajno će se proširiti tržište za te proizvode.
Da li će investitori, kao neko ko umesto mišljenja i „smatranja“ daje svoj novac, to prihvatiti videće se ovih dana na berzi.

Kako je to objasnio analitičar iz Morningstara, Havier Koreonero, investitori će ipak biti na oprezu te se postavlja pitanje je li zaista potrebno trošiti milijarde dolara na nove čipove ili će se kompanije sada fokusirati na optimizaciju postojeće AI infrastrukture kako bi pokušali iz nje izvući bolje rezultate, bez potrebe za velikim ulaganjima, kaže Biznis insajder.

Izvor: 24sedam

Foto: Pixabay

31. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?
  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit