NAJNOVIJE
Kina osvaja auto-industriju, ali Tojota i Folksvagen su i...
Atina: Dok metro napreduje, zgrade pucaju
Kako Kina gradi alternativu dolaru?
ECB izabrala banke za test digitalnog evra
Osiguranje zajedničkih prostora u zgradama: Stanari radije biraju svađu...
Poslednji pozdrav Nikoli Markoviću
Struja postaje nova nafta: Tehnološki giganti ulaze u trku...
Zašto žene posle pedesete najteže dolaze do posla?
Duži životni vek zahteva održiviji rad
Zašto je kreditna agencija Fitch zadržala Srbiju na korak...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Biznis dan Sinergije 24: Veštačka inteligencija kao katalizator ekonomskog rasta

by bifadmin 5. децембар 2024.

Sinergija 24, regionalni IT i biznis brend koji je sinonim za unapređenje poslovnih procesa kroz implementaciju tehničkih inovacija, uspešno je završena Biznis danom. Konferencija je okupila lidere različitih industrija, predstavnike državnih institucija i najuspešnijih kompanija iz Srbije i jugoistočne Evrope, pružajući jedinstvenu priliku za razmenu ideja i unapređenje savremenog poslovanja.

Svečanom otvaranju Biznis dana prisustvovali su Kristofer Hil, ambasador SAD u Srbiji, Stiv Lang, koordinator za međunarodnu komunikaciju i informacionu politiku SAD, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija dr Jelena Begović, prof. dr Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i eUpravu, Kristina Tikhonova, generalni menadžer Microsofta za Jugoistočnu Evropu, Ido Engel, AI Lead SEE Microsoft, kao i generalni menadžer kompanije Crayon Srbija Miroslav Aničić.

Učesnici su istakli da veštačka inteligencija donosi revolucionarnu promenu u poslovanju i saglasili se da ona za Srbiju i zemlje regiona predstavlja jedinstvenu priliku za ubrzanje ekonomskog rasta. Pred Srbijom je šansa da postane lider u regionu u IT uslugama i razvoju IT servisa.

Srbija – inovacioni hub i mesto razvoja novih tehnologija

Dr Jelena Begović, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija je na otvaranju Biznis dana Sinergije 24 rekla da se Srbija pozicionira kao veoma ozbiljan i značajan inovacioni centar i mesto kreacije kada je reč o novim tehnologijama, a da je Sinergija katalizator za digitalnu transformaciju, mesto koje okuplja vizionare iz svih sektora i motiviše ih na saradnju. Govoreći o veštačkoj inteligenciji, koja je jedna od glavnih tema ovogodišnje Sinergije, ministarka je istakla transformativne koristi koje i društvo i pojedinci mogu da imaju od ove moćne tehnologije, koja ima posebno veliku primenu u medicini i poljoprivredi. „Naše ministarstvo, predstavnici akademske i startap zajednice, zajedno sa Microsoftom, rade na unapređenju digitalne i fizičke infrastrukture koja je neophodna i za digitalizaciju, ali i za razvoj i primenu veštačke inteligencije, a ova kompanija je izuzetno važna za Srbiju i zato što omogućava da naši mladi talentovani inženjeri ovde razvijaju svoje karijere i ostaju u Srbiji“, poručila je Begović.

Direktor Kancelarije za IT i eUpravu prof. dr Mihailo Jovanović najavio je da će uskoro na Portalu eUprava biti na raspolaganju novi chatbot koji će građanima pružati brze i precizne odgovore na pitanja, kao i podršku u korišćenju usluga Portala eUprava. „Njegova implementacija predstavlja još jedan korak ka modernizaciji javne uprave, jer olakšava pristup informacijama i uslugama svim korisnicima, bilo kada i bilo gde“, rekao je Jovanović. On je istakao da je Srbija izgradila poziciju lidera u jugoistočnoj Evropi u oblasti digitalizacije i veštačke inteligencije i podsetio da je izvoz IKT usluga u Srbiji u prvih 9 meseci ove godine bio gotovo 3 milijarde evra, a da se očekuje da do kraja godine on dostigne rekordne 4 milijarde.

AI transformiše javni i privatni sektor

„Inspirativno je videti kako veštačka inteligencija transformiše i javni i privatni sektor u Srbiji – kroz unapređivanje usluga za zaposlene i korisnike, optimizaciju poslovnih procesa i podsticanje inovacija. Sa više od 800 inženjera u našem razvojnom centru, jedinom takvom u regionu, Microsoft je ponosan što podržava Srbiju i region. Danas više nije pitanje da li će organizacije usvojiti veštačku inteligenciju, već koliko brzo mogu da je prihvate kako bi ostale konkurentne u trci za inovacijama. Tu smo da pomognemo sa našom ekspertizom i najsavremenijom tehnologijom, obezbeđujući da niko ne ostane zapostavljen,“ izjavila je Kristina Tikhonova, generalna direktorka za jugoistočnu Evropu u kompaniji Microsoft.

Biznis dan bio je i prilika za razgovore sa čelnicima velikih kompanija koje su na putu stalne biznis transformacije koja je oblikovana temama veštačke inteligencije i sajber bezbednosti. Predstavnici kompanija Microsoft,

Comtrade, Delhaize, Triglav Group, NLB Digit, Crayon, HTEC i Kancelarije za IT i eUpravu podelili su mogućnosti i izazove koje AI nudi u unapređenju poslovnih procesa, podizanju sigurnosti i produktivnosti, ponudi i nivou usluge, a sve to uz istovremenu optimizaciju utroška vremena i sredstava.

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Zbog gojazne dece zabranjuju reklamiranje zaslađene hrane tokom dana

by bifadmin 5. децембар 2024.

Velika Britanija zabranjuje reklamiranje brze hrane bogate šećerom na televiziji preko dana jer tada program gledaju deca.

Na ovaj korak se odlučila upravo zbog širenja gojaznosti među najmlađom populacijom usled nezdrave ishrane. Naime, prema podacima državnog zdravstvenog sistema (NHS) svaki deseti četvorogodišnjak u Britaniji je gojazan, a svaki peti ima karijes na zubima zbog previše slatkiša.

Zato će od oktobra naredne godine granola, mafini, hamburgeri, zaslađena pića i slični prehrambeni proizvodi moći da se reklamiraju samo posle devet sati uveče, pošto se smatra da tada deca spavaju.

Vlasti se nadaju da će ovom merom uspeti da smanje broj gojazne dece za 20.000 godišnje.

Izvor: Japan Today

Foto: pixelia, Pixabay

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Srbija na 9. mestu u svetu po izloženosti pretnjama koje dolaze iz online sveta

by bifadmin 5. децембар 2024.

Prema stepenu rizika od sajberpretnji koje dolaze sa interneta, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu. U skladu sa globalnim trendovima koji govore da je broj novodetektovanih uzoraka malvera u 2024. godini porastao za 14% na 467.000 uzoraka dnevno, Kaspersky beleži umereni rast gotovo svih tipova pretnji i u Srbiji.

Posebno je uvećan broj detekcija rensomvera (71.6% više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale. Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.

“Ovakvi podaci samo potvrđuju da smo, prethodnih godina, sa pravom upozoravali da naše tržište postaje jednako privlačno sajberkriminalcima kao i ostala globalna tržišta. Digitalna transformacija i sve veća oslonjenost na online servise i kupovinu koja nam donosi brojna olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju, postavlja pred korisnike interneta iz naše zemlje potrebu za povećanim oprezom i informisanošću kako bi ostali bezbedni, a u slučaju kompanija i donosi potrebu adekvatne zaštite kompanijske infrastrukture”, komentarisao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Da smo deo globalnih trendova najbolje ilustruje činjenica da korisnici SubsCrab aplikacije u Srbiji odvajaju 784 eura na pretplatu za online servise, i to za prosečno 7.5 takvih servisa po osobi, među kojima prednjače YouTube Premium, Spotify, iCloud+, Netflix i Google One. Ovo samo malo zaostaje za globalnim prosekom od 895 izdvojenih eura za 12 takvih servisa.

Međutim, istraživanje sprovedeno u martu ove godine, na uzorku od preko 1000 ispitanika, pokazalo je da su i zloupotrebe savremenih tehnologija česte, jer je 55% ispitanika potvrdilo da je bilo (ili veruje da je bilo) uhođeno putem primene neke od tehnologija (15% korišćenjem aplikacije na telefonu, 8% kroz neovlašćen pristup web kameri, 7% kroz laptop aplikaciju). Više od petine (21%) ispitanika potvrdilo je da je iskusilo neki oblik uznemiravanja od osobe sa kojom su u romantičnoj vezi, bilo da je reč o slanju neželjene email poruke (8%), slikanju ili snimanju bez dozvole (7%), fizičkom uhođenju (5%), preuzimanju naloga na društvenim mrežama (4%) ili instalaciji stalkerver programa.

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Drugu godinu zaredom UniCredit proglašena za „Banku godine 2024. na globalnom nivou“ po izboru časopisa „The Banker“

by bifadmin 5. децембар 2024.

UniCredit je proglašena za „Banku godine 2023. na globalnom nivou“ na godišnjoj svečanosti britanskog časopisa „The Banker“ u Londonu, kao i za „Banku godine u u Italiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Kao jedan od vodećih industrijskih standarda za izuzetne rezultate u bankarskom sektoru, nagrada Banka godine, procenjuje vodeće finansijske institucije na svetu, na osnovu njihove sposobnosti da ostvare profit, steknu stratešku prednost i opslužuju svoja tržišta. Magazin “The Banker”, deo Financial Times Grupe, pruža ekonomske i finansijske podatke za svetski finansijski sektor i izgradio je reputaciju kao objektivni medij od svog osnivanja 1926. godine.

Komentarišući nagrade koje je UniCredit osvojila, Silvia Pavoni, glavna urednica “The Banker”, rekla je: „The Bankar retko proglašava istu finansijsku institiciju kao najbolju dve godine zaredom, ali UniCreditov kontinuirani učinak i rastuća ambicija su bili previše ubedljivi da bi se zanemarili. Rezultati – za 2023., kao i za prvi deo 2024. – očigledno su impresivni, kao i pronicljiva partnerstva i investicije širom Evrope. Napori da se pojednostave bankarski procesi i unapredi njena digitalna ponuda bili su dodatni razlozi da UniCredit prepoznamo kao globalnog pobednika naše nagrade za Banku godine.”

Tokom poslednjih godina, UniCredit je neumorno radio na svojoj kulturnoj i industrijskoj transformaciji, obavezujući se na fundamentalne promene kako bi redefinisao svoju budućnost, sa ambicijom da postane banka za evropsku budućnost.

Komentarišući nagrade, Andrea Orcel, CEO UniCredit-a, rekao je: „Ponosni smo na ova dostignuća, priznajući, već drugu godinu, uspeh UniCredit Unlocked strategije koja je banku dovela do statusa pobednika u periodu od tri godine, postavljajući nova merila za bankarstvo u Evropi. Koristim ovu priliku da se zahvalim svim ljudima u UniCredit-u koji svojim napornim radom i posvećenošću pružaju usluge za naše klijente i njihove zajednice.“

Opslužujući 15 miliona klijenata na 13 tržišta širom Evrope, UniCredit ostaje fokusiran na podršku svojim klijentima, zaposlenima i zajednicama da napreduju i omogućavaju klijentima u pravednoj i pravednoj zelenoj tranziciji, obezbeđujući trajni rast i prosperitet na dugi rok.

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od 1. januara u Beogradu skuplji voda, parking, pogrebne usluge…

by bifadmin 5. децембар 2024.

Novčanik Beograđana već je nekoliko puta krajem ove godine bio na udaru. Poskupeli su Infostan, grejanje, parking, taksi prevoz. Sada se za novu godinu najavljuju nova poskupljenja.

Iako je od početka godine godišnja inflacija u Beogradu popustila sa 7,4 odsto u januaru na 5,6 odsto u oktobru, to nije sprečilo upravu Grada Beograda da odobri povećanje cena pojedinih komunalnih usluga od 1. januara sledeće godine.

Novi udari na novčanik Beograđana: Šta sve od 1. januara poskupljuje u glavnom gradu?

Beograđanima će od sledeće godine poskpeti ponovo Infostan i Parking servis, a uvećava se i porez na imovinu.

Voda poskupljuje za 17,5 odsto

U okviru Infostana poskupljuje voda. Kako je JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ objavilo na sajtu, od 1. januara cena za isporuku i odvođene vode biće uvećana za 17,5 odsto.

Nakon korekcije cene, prosečni račun za tročlano domaćinstvo biće uvećan za oko 300 dinara na mesečnom nivou.

Kao glavni razlog za zahtevano povećanje cene ovo preduzeće navodi povećanje cena svih proizvodnih inputa koji direktno utiču na proizvodni proces.

„Najznačajniji uticaj ima porast cene električne energije, zatim porast cena drugih energenata, hemikalija i pratećeg materijala. Takođe značajan uticaj ima i Odluka o povećanju minimalne cene rada za 13,7 odsto od 1. januara 2025. godine, koju je donela Vlada Srbije, jer će to dovesti do povećanje troškova zarada zaposlenih, odnosno uticaće na ukupne troškove JKP BVK“, naveli su iz ovog preduzeća.

Od januara skuplje parkiranje u garažama i na parkiralištima

I JKP „Parking servis“ obavestilo je nedavno korisnike usluga da će od 1. januara 2025. godine biti korigovane cene parkiranja u garažama i na parkiralištima.

Takođe će, kako su najavili, biti izmenjene i cene mesečnih pretplata u stanarskim garažama, kao i vrednost vremenske parking pass kartice.

Naveli su da je „Parking servis“ poslednji put menjao cene u garažama 2018. godine, pa je ovo prva izmena posle šest godina.

U garaži „Obilićev venac“ cena sata parkiranja od januara će biti povećana sa 120 na 150 dinara. U garažama „Masarikova“, „Zeleni venac“, „Pionirski park“ i „Dr Aleksandra Kostića“ cena prvog započetog sata ostaće ista – 100 dinara, a cena svakog narednog sata biće 150 dinara.

Cene parkiranja za prvi započeti čas na nekim parkiralištima su ostale iste, dok su na parkiralištima „Čukarica“ „Belvil“ i „Novi Beograd“ snižene, pa će ubuduće prvi sat parkiranja koštati 50 dinara umesto 70.

U  garaži „Botanička bašta“ i na parkiralištima „Cvetkova pijaca“ i „Milan Gale Muškatirović“ cena prvog sata biće 50 dinara, umesto dosadašnjih 60. Cena svakog narednog sata na ovim objektima biće 100 dinara.

Jednokratno dnevno parkiranje na parkiralištu „Ada Ciganlija“ od januara će koštati 200 dinara umesto dosadašnjih 150.

Povećava se i porez na imovinu

Skupština Grada Beograda usvojila je prošle nedelje odluku o povećanju poreza na imovinu za 2025. godinu.

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević rekao je, obrazlažući tu odluku, da će porez za stan od 50 kvadratnih metara, u trećoj stambenoj zoni, sledeće godine biti veći za 600-700 dinara.

Prema njegovim rečima, najveće povećanje poreza imaće pravna lica, jer 2023. nije obračunavana poreska stopa pošto je u Beogradu bio Privremeni organ, pa je porez plaćan na ime knjigovodstvene, a ne stvarne vrednosti.

„Očekujemo povećanje prihoda od poreza oko 27,5 milijardi za tekuću godinu, što je prosečno povećanje od četiri do pet odsto, s obzirom na to da cena kvadrata iz godine u godinu raste u Beogradu, kao i da je sve više novoizgrađenih objekata“, rekao je Nikodijević.

I Pogrebne usluge povećavaju cene?

Centar za lokalnu samoupravu saopštio je nedavno da se pripremaju i veće cene pogrebnih usluga koje bi mogle biti uvećane za čak 60 odsto.

Mediji su nedavno pisali da je JKP „Pogrebne usluge“ uputilo gradskom Sekretarijatu za finansije zahtev za povećanje cena.

Prema pisanju medija, Beograđani bi održavanje grobnih mesta umesto dosadašnjih 1.466 dinara mogli da plaćaju 2.345 dinara godišnje.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Održano Gala donatorsko veče Fondacije Studenica

by bifadmin 5. децембар 2024.

Na Gala donatorskoj večeri Fondacije Studenica održanoj 28. novembra u Aeroklubu u Beogradu atmosfera je bila sjajna. Otmene dame u svečanim dugim haljinama i ugledna gospoda okupili su se s ciljem da pomognu obrazovanje mladih i talentovanih ljudi.

U svečanoj sali Aerokluba te večeri bilo je mnogo poznatih ličnosti i uspešnih ljudi iz sveta biznisa. Na taj humanitarni događaj došli su i akademik Matija Bećković i profesor i dirigent Bojan Suđić. Donatorsko veče je podržao veliki broj bivših stipendista koji su danas uspešni i ostvareni ljudi.

Prikupljeno je skoro 2.000.000 dinara za stipendiranje srpskih studenata iz ugroženih grupa. Celokupan prihod od prodaje ulaznica namenjen je novoj generaciji stipendista. Posebnu pažnju Fondacija Studenica poslednjih godina posvećuje studentima koji se školuju da budu učitelji, nastavnici i profesori i dodeljuju im se stipendije.

Na konkurs za stipendije pristiglo je više od 500 prijava ove godine, a proces selekcije je u toku. Do kraja godine biće odabrani najbolji kandidati.

Bogat kulturno-umetnički program obeležio je Gala veče. Program je vodio čuveni novinar Aleksandar Gajšek. Gosti su imali prilike da čuju talentovanu pozorišnu i filmsku glumicu Brankicu Sebastijanović koja je recitovala pesme Desanke Maksimović i Oskara Daviča. Nastupala je i pevačica, pijanistkinja i izvrsna kompozitorka Anastasija Кostić koja je inače i alumnistkinja Fondacije. Ona je otpevala dve autorske pesme, prelepu baladu „Sveti Vasilije“ i pesmu „Veljko Đeneral“.

Кantautor Marko Luis, kojeg poznaju i vole pripadnici svih generacija i ljubitelji različitih muzičkih pravaca, takođe se odazvao pozivu Studenice i izveo nekoliko poznatih obrada i autorskih pesama, a nakon toga je zabava nastavljena uz di-džeja.

Proglašen je i prvi dobitnik nagrade za filantropiju „Miroslav Majkl Đorđević“, koja nosi ime osnivača Fondacije Studenica. Dobitnik priznanja je privrednik srpskog porekla koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) Aleks Mačeski. On se godinama bavi humanitarnim radom i trudi da poboljša ugled Srbije u svetu.

Fondacija Studenica je humanitarna i neprofitna organizacija osnovana 1993. godine. Uz pomoć brojnih dobrotvora već tri decenije pomaže školovanje srpske omladine. Više od 2.000 stipendija je dodelila od svog osnivanja do danas.

Fondacija nosi naziv Studenica po srpskom manastiru iz 1190. godine, koji je od osnivanja bio središte srpske pismenosti i znanja. Manastir je dao blagoslov Fondaciji da kao simbol koristi Studenički krst koji označava graditeljstvo, rast i napredak.

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Bitkoin prvi put u istoriji premašio 100.000 dolara

by bifadmin 5. децембар 2024.

Jutros u 10 najpoznatija kriptovaluta na svetu vredela je 102.896 dolara premašivši psihološku granicu od 100.000.

Rast njegove vrednosti intenzivniji je otkako je Tramp, poznat po velikim simpatijama prema digitalnom novcu, izabran na mesto predsednika SAD. Ovo tržište reaguje pozitivno na svaku vest o unapređenju uslova za poslovanje sa kriptovalutama, čega je svestan i sam Tramp pa iz dana u dan najavljuje uvođenje nekih podsticajnih mera kakvo bi bilo ublažavanje finansijske regulative.

Poslednji rekord, od 100.000 dolara, bitkoin je postavio samo nekoliko sati pošto je novi predsednk objavio da će Pola Atkinsa, zagovornika kriptovaluta, postaviti na čelno mesto Komisije za hartije od vrednosti (SEC).

Problem je međutim što istom brzinom kojom vrednost kriptovaluta može da poraste ona može i da se stropošta, čemu smo svedočili u prethodnim godinama. A Tramp se zalaže za uključivanje kriptovaluta u američki finansijski sistem.

Foto: EglantineShala, Pixabay

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Da li životinje mogu da predvide zemljotres

by bifadmin 5. децембар 2024.

Naučnici su u naporima da predvide zemljotrese, vulkanske erupcije i druge prirodne fenomene angažovali neobične saradnike. Među njima je hiljadu pasa, koza i drugih domaćih životinja, kao i širok spektar divljih, čije kretanje će biti praćeno iz svemira.

U istraživačkom projektu predajnici će biti postavljeni na sisare, ptice i insekte, a njihovo kretanje će se pratiti sa namenskog satelita koji će biti lansiran naredne godine.

Cilj je da se prouči ne samo kako reaguju na neposredne prirodne događaje kao što su vulkanske erupcije, već da se stekne novi uvid u migracije, širenje bolesti među životinjama i uticaj klimatske krize, kažu istraživači.

– Na kraju, nadamo se da ćemo pokrenuti flotu od oko šest satelita i uspostaviti globalnu mrežu za posmatranje koja ne samo da će pružiti detalje o kretanju divljih životinja i zdravlju životinja širom planete već će otkriti kako reaguju na prirodne pojave poput zemljotresa -rekao je vođa projekta, Martin Vikelski, sa Instituta Maks Plank u Nemačkoj.

Vrednost proučavanja označenih životinja već je demonstrirana u ranim eksperimentima na Siciliji na obroncima planine Etna, napominje Vikelski.

– Otkrili smo da je ponašanje koza prilično dobro u predviđanju velikih vulkanskih erupcija. Senzori su pokazali da životinje postaju nervozne pre erupcije i odbijaju da se presele na više pašnjake koje bi inače rado posetile. One unapred znaju šta dolazi. Ne znamo kako osete, ali osete – dodao je Vikelski.

Slično tome, istraživači su pratili pse, ovce i druge domaće životinje na planinama Abruco pored Rima i otkrili da su takođe reagovale i predvidele sedam od osam velikih zemljotresa u regionu u poslednjih 12 godina.

Primeri iz istorije

Priče o životinjama koje se čudno ponašaju pre zemljotresa ili erupcija nisu nove. Grčki istoričar Tukidid je tvrdio da su pacovi, psi, zmije i lasice napustili grad Helike neposredno pre zemljotresa 373. pre nove ere.

Slično se dogodilo neposredno pre zemljotresa u Hajčengu u Kini 1975. kada su zmije i pacovi napuštali svoje jazbine.

Zašto su se ove životinje ponašale na ovaj način manje je jasno.

– Neposredno pre zemljotresa, tektonske ploče klize jedna preko druge pod ogromnim pritiskom, a to izbacuje jone iz stena u vazduh. Životinje možda reaguju na to – navodi Vikelski, koji je i osnivač Međunarodne saradnje za istraživanje životinja iz svemira (Ikarus), u koju su uključeni naučnici iz celog sveta.

Ikarus je postao moguć zbog revolucije u tehnologiji markiranja životinja. Sićušni digitalni predajnici – koji koriste male litijumske baterije – i jeftini i brojni minijaturni GPS uređaji su omogućili pravljenje markera teških samo nekoliko grama.

– Sada ćemo moći da označimo većinu kičmenjaka na planeti do kojih nismo mogli da dopremo – ističe Skot Janko, ekolog sa Univerziteta Mičigen.

Razumevanje načina na koji životinje reaguju na geološke promene samo je jedno područje od interesa u toj revoluciji, dodao je Vikelski.

– Na primer, možemo da ustanovimo stanje zdravlja divljih životinja iz svemira – rekao je on.

Primer su elektronski ušni markeri – opremljeni malim akcelerometrima od 30 grama – kojima su obeležene divlje svinje. Iz promena u kretanju životinje može se otkriti ako vepar razvije afričku svinjsku kugu – veoma zarazan virus – koji se lako prenosi na domaće svinje. Podaci o pojavi zaraze u divljini može biti od velike pomoći za suzbijanje bolesti na farmama.

Tehnologija bi takođe trebalo da pomogne naučnicima da razumeju procese koji pokreću migracije. Odašiljači su postavljeni na životinje male poput mrkoglavih jastrebova, a njihovo kretanje bi uskoro moglo da otkrije misteriju migracija od skoro 3.000 kilometara između Evrope i Afrike koja se dešava svake godine.

– Slično tome, moći ćemo da proučavamo životinjske populacije kako bismo utvrdili kako reaguju na promene staništa izazvane globalnim zagrevanjem – dodaje Vikelski.

Prvobitno je planirano da Ikar bude u punoj funkciji pre nekoliko godina kada je tim počeo da radi sa ruskim naučnicima na korišćenju radio-teleskopa na Međunarodnoj svemirskoj stanici za praćenje označenih životinja. Ali je saradnja prekinuta zbog rata u Ukrajini.

Umesto toga, tim je napravio mali satelit nazvan Ikarus KjubSat, koji bi trebalo da bude lansiran sledeće godine.

– Posle toga ćemo povećati naše operacije dok ne budemo imali oko šest satelita i stalni sistem za praćenje životinja dok se kreću i migriraju širom sveta. To bi trebalo da nam pruži ogromnu količinu podataka o načinu na koji se životinje ponašaju – rekao je Vikelski.

Izvor: Ekapija/RTS
Foto: Pixabay

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Predstavljeno istraživanje o korišćenju dopinga u rekreativnoj populaciji

by bifadmin 5. децембар 2024.

Prof. dr Milica Vukašinović Vesić, direktorka Antidoping agencije Republike Srbije, u prisustvu ministra sporta u Vladi Republike Srbije, gospodina Zorana Gajića, predsednika Saveza za rekreaciju i fitnes Srbije, gospodina Nebojše Stojanoskog i Dragana Tomaševića, generalnog sekretara Saveza za rekreaciju i fitnes Srbije, predstavila je istraživanje o korišćenju dopinga u rekreativnoj populaciji.

Cilj ove studije, kroz istraživanje koje se sprovodi već drugu godinu zaredom, je da se dobije jasan uvid u obim korišćenja zabranjenih supstanci među rekreativnom populacijom, kao i da se definišu preporuke i strategije za prevenciju u borbi protiv dopinga.

Istraživanje je sprovela Antidoping agencija Republike Srbije u saradnji sa Savezom za rekreaciju i fitnes Srbije, a uz podršku Ministarstva sporta u 14 gradova širom Srbije. Istraživači su bili prisutni u 32 teretane, a istraživanje je obuhvatilo 823 ispitanika.

„Hvala vam što ste došli da podržite borbu protiv dopinga. Rezultati istraživanja su me ozbiljno zabrinuli, jer pokazuju koliko je upotreba zabranjenih sredstava zastupljena među rekreativcima. Kada sam čuo za razmere ovog problema, bio sam iznenađen — u pitanju je pretežno neznanje koje ljude dovodi do korišćenja ovih supstanci, uništavajući im zdravlje i život. Ne mogu da shvatim da neko, svestan štetnih posledica, i dalje koristi ove opasne supstance koje razaraju ceo organizam. Pozivam sve nadležne, od obrazovnih institucija do bezbednosnih službi, da pomognu u ovoj borbi kroz edukaciju, prevenciju i sankcionisanje. Ovo je jedan od najvažnijih zadataka za očuvanje zdravlja nacije.” – izjavio je Zoran Gajić, ministar sporta u Vladi Republike Srbije.

„Zahvaljujem Ministarstvu sporta na njihovom neumornom trudu na unapređenju svih aspekata sporta u Srbiji, kao i Savezu za rekreaciju i fitnes na partnerstvu i podršci u realizaciji istraživanja.Naša misija je da edukujemo sportiste i sportske radnike o rizicima i posledicama korišćenja dopinga, kako bismo zaštitili zdravlje sportista i promovisali fer plej u sportu. Rezultati istraživanja su alarmantni i pokazuju da je doping u značajnoj meri prisutan među rekreativnim sportistima. Najmanje svaki deseti, a najviše svaki peti rekreativac koristio je zabranjene supstance. Posebno nas brine da je najveći rizik prisutan među mladima od 18 do 35 godina. Stoga je neophodno da nastavimo da radimo na prevenciji i pružimo podršku sportistima i rekreativcima u njihovim naporima da ostanu zdravi i da se bezbedno bave sportom “– izjavila je prof. dr Milica Vukašinović Vesić, direktorka Antidoping agencije Republike Srbije.

Kako je aktuelna izrada Nacionalne strategije razvoja sporta, verujem da je istraživanje o korišćenju dopinga u rekreativnoj populaciji od izuzetnog značaja jer smo ovim istraživanjem dobili validne podatke i jasne smernice na osnovu kojih možemo da kreiramo aktivnosti. Sada imamo jasan uvid gde se trenutno nalazimo i šta je potrebno da promenimo kako bismo obezbedili zdravu i sigurnu sportsku i životnu sredinu – izjavio je mr Dragan Tomašević, generalni sekretar Saveza za sport i fitnes Srbije.

Ova studija predstavlja nastavak pilot projekta sprovedenog 2023. godine u Beogradu, gde je na uzorku od 631 ispitanika zabeleženo prisustvo dopinga.

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Kako se boriti protiv kleveta na društvenim mrežama?

by bifadmin 4. децембар 2024.

Mada na prvi pogled deluje da je pojedincima teže nego kompanijama da ostvare svoja prava na sudu kada neko lažnim tvrdnjama na internetu ruši njihov ugled, upućeni u ovu problematiku tvrde da je situacija obrnuta. Fizička lica lakše mogu da dobave dokaze za pokretanje spora, dok je kod preduzeća taj postupak složeniji, jer prvo treba dovesti u vezu izgubljenu dobit i određenu objavu na internetu, a potom i proceniti kolika je šteta nastala baš zbog te objave.

Tokom poslednje dve godine u Bosni i Hercegovini dvoje ljudi je izvršilo samoubistvo zbog širenja onlajn snimaka koji su ih izvrgavali ruglu. Ovo su najtragičniji primeri kako virtuelni život može da uništi onaj stvarni, ali i kada klevete na internetu ne poseju smrt, uveliko mogu da zagorčaju egzistenciju onima koji su bili njihova meta.

Tako je jedan beogradski glumac „isprozivan“ da je tokom predstave cepao srpsku zastavu, što je dovelo do toga da ga u javnosti proglase izdajnikom, a predsednik sindikata policije je podneo krivičnu prijavu protiv njega. Na kraju je dokazano da su optužbe bile lažne, ali trebalo je preživeti naslove u tabloidima i besne reakcije na društvenim mrežama.

Manje sreće je imao suvlasnik jednog beogradskog restorana koji je u jeku pandemije objavio da je ovaj ugostiteljski objekat bezbedan za goste jer su svi njegovi zaposleni vakcinisani. To je izazvalo revolt pripadnika antivakserskog pokreta, koji su, posle žustre svađe sa njim, krenuli u organizovani napad na njegov rastoran preko društvenih mreža. Davali su mu loše ocene, širili priče da prostorije u restoranu „mirišu“ na urin, da se u hrani mogu naći crvi, da je bolje piti iz kanalizacije nego u ovom ugostiteljskom objektu… Restoran je naredne godine zatvoren.

Sa polarizacijom društva raste i digitalno nasilje

Mila Bajić, glavna istraživačica Share fondacije koja prati i analizira digitalno nasilje u Srbiji, kaže za B&F da se ono povećava uporedo sa rastom broja korisnika društvenih mreža, ali i polarizacije u našem društvu. Na meti su najčešće društveni aktivisti, istraživački novinari, ali i brojni drugi pojedinci. Najveći broj napada na neistomišljenike preko društvenih mreža vrše građani, dok u slučaju kada su mete društveni aktivisti i novinari to ponekad čine i državni zvaničnici.

Pored spontanih, postoje i organizovani napadi kojima se često priključuje veliki broj ljudi koji to ne rade „po zadatku“, već zato što ih ta problematika lično pogađa. Ovo je uglavnom slučaj sa „zapaljivim“ društvenim temama, kao što su rudarenje litijuma ili uvođenje rodnosenzitivnog jezika. Takve rasprave umeju da prerastu u oštre obračune u kojima se ne biraju reči, ali ni informacije koje se iznose o neistomišljenicima, ističe Bajić i dodaje:

„Mnogo ljudi na internetu govori stvari koje nikada nikome ne bi rekli u lice. Oni su nesvesni težine svojih reči, jer često zaboravljaju da je sa druge strane tastature ljudsko biće koje ima osećanja. To je neka vrsta gejmifikacije komunikacije, u kojoj agresor gubi utisak da njegova dela mogu imati stvarne posledice“.

Naknadu štete procenjuje sudija

Dok pretnje predstavljaju krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti, fizička i pravna lica koja su meta različitih diskreditacija za pravdu se mogu izboriti jedino pokretanjem privatne tužbe. I to samo ukoliko znaju ime, prezime i adresu osobe koja je širila takve sadržaje o njima, što znači da su anonimni klevetnici još uvek nedodirljivi.

Milan Ivetić, advokat iz Novog Sada koji se bavi ovakvim slučajevima, kaže za B&F da postoje načini na koji se fizička lica mogu boriti protiv uvreda i širenja laži o njima, ali da je bitno da prvo prikupe dokaze za to.

„Ovo nije težak zadatak, jer su dokazi sa društvenih mreža uglavnom u pisanoj formi. Čak i kada počinilac obriše sporne objave, kao dokaz se uvažava snimak ekrana, odnosno kolokvijalno rečeno ’skrinšot’. Ukoliko se dokazi dobro izvedu velika je verovatnoća da će tužilac dobiti spor. Suprotno uvreženom mišljenju, takvi sporovi ne traju dugo, mogu se završiti na svega nekoliko ročišta. Međutim, ima i slučajeva gde protivna strana na tužbu odgovara podnošenjem tužbe za neku drugu uvredu, i tada spor traje duže“, objašnjava ovaj advokat.

Prema njegovim rečima, zakonom nije regulisana visina pravičnih naknada u ovakvim slučajevima, pa nju procenjuje sudija. Sudska praksa je da se za običnu uvredu šteta kreće između 50.000 i 60.000 dinara, ali iznos može biti i drugačiji. „Ovde treba imati u vidu“, napominje Ivetić, „da se uvreda ne sagledava kroz subjektivne kriterijume, odnosno da će sud uvažiti samo ono što objektivno predstavlja omalovažavanje ili potcenjivanje. S druge strane, kleveta je kod nas dekriminalizovana, ali se ljudi i dalje obraćaju sudu zbog iste, samo je sada podvode pod povredu časti i ugleda“.

Kod pravnih lica, odnosno kompanija situacija je znatno komplikovanija jer se njima ne mogu povrediti čast i ugled, koji predstavljaju lična prava. Zato preduzeća, kada se nađu na meti kleveta, počinioca mogu tužiti za naknadu materijalne štete, ukazuje Ivetić. Međutim, postupak dokazivanja je ovde složeniji, jer prvo treba dovesti u vezu izgubljenu dobit i određenu objavu na internetu, a potom i proceniti kolika je šteta nastala baš zbog te objave. Možda je to razlog što se relativno malo firmi upušta u ovakve sporove, već radije angažuju kriznog PR-a ili nekog drugog stručnjaka za marketing, kako bi ublažile posledice klevete.

Domaće zakonodavstvo o narušavanju poslovnog ugleda

Lažne informacije koje imaju za cilj da naruše ugled neke firme mogu da šire konkurentske kompanije, nezadovoljni zaposleni ili bivši radnici, a nekad to „iza kulisa“ rade i predstavnici vlasti, ako preduzeće nije „dovoljno prijateljski nastrojeno i saradljivo“. Ovakvi napadi na reputaciju firme često dovode do smanjenja njenih prihoda, pada cene akcija, gubitka poverenja odbora i akcionara, mogu da ugroze njeno finansiranje i partnerstva, odnose za dobavljačima i zaposlenima… Kada su mete napada manja preduzeća, klevete mogu čak i da ugase njihovo poslovanje, kao u slučaju pomenutog restorana na početku ovog teksta.

Prema našem krivičnom zakonu, do krivičnog dela narušavanja poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti kompanije dolazi kada neko, u nameri da naruši poslovni ugled drugog, iznosi lažne podatke o privrednom društvu ili lažno prikazuje njegovo poslovanje. Oštećena firma može da preduzme gonjenje samo podnošenjem privatne krivične tužbe. To znači da je teret prikupljanja svih dokaza, pronalaženja počinioca i dokazivanja njegove krivice na kompaniji kao oštećenom, objašnjavaju advokati Ivan Duzlevski i Tijana Levakov u analizi objavljenoj na portalu „USAID pravda za sve“.

Preduzeće može da podnese tužbu za naknadu materijalne štete, koja se ogleda u izgubljenoj dobiti, izgubljenoj prodaji i drugim finansijskim gubicima koji se mogu pripisati negativnom publicitetu. Ova šteta uključuje stvarno umanjenje imovine ili povećanje obaveza, kao i buduću izgubljenu dobit. Kompanija u parničnom postupku mora da dokaže uzročno posledičnu vezu između radnji tuženog i nastale štete, a posebna teškoća u sudskom procesu je upravo utvrđivanje visine štete, naglašavaju autori.

Preduzeće može da podnese tužbu i za nematerijalnu štetu, koja se ogleda u narušavanju poslovne reputacije, smanjenju vrednosti brenda, poslovnih prilika, saradnje i drugo. U Srbiji može da se zahteva naknada nematerijalne štete isključivo u skladu sa Zakonom o trgovini, u slučaju nelojalne tržišne konkurencije.

Zakon o obligacionim odnosima, s druge strane, propisuje da se nematerijalna šteta može tražiti samo za pretrpljene fizičke i psihičke bolove. Pošto preduzeća ne mogu da trpe duševne bolove, ne mogu tražiti naknadu nematerijalne štete za povredu ugleda u skladu sa ovim članom. Međutim, zaštitu ugleda pravnih lica pruža Zakon o javnom informisanju i medijima, pa preduzeća u svojoj tužbi mogu da zahtevaju i zabranu ponovnog objavljivanja informacije, odnosno zapisa, njegovo uklanjanje ili uništenje.

Marija Dukić

Biznis & finansije 226, oktobar 2024.

Foto: Wesley Tingey, Unsplash

4. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Samsung predstavlja Flex Titanium tehnologiju za unapređenje preklopnih ekrana
  • Kina osvaja auto-industriju, ali Tojota i Folksvagen su i dalje na vrhu
  • Atina: Dok metro napreduje, zgrade pucaju
  • Kako Kina gradi alternativu dolaru?
  • ECB izabrala banke za test digitalnog evra

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit