Predstojeće smanjenje kupovine sredstava od strane Federalnih rezervi SAD smatra se najbitnijim događajem koji će sledeće godine uticati na prinose na državne obveznice. U danas objavljenom izveštaju Istraživačkog tima Erste Grupe „Perspektiva tržišta obveznica u CIE za 2014. godinu – Gde će nas odvesti redukovanje kupovine obveznica od strane Federalnih rezervi SAD i oporavak regiona CIE?“ zaključuje se da je redukovanje kupovine obveznica već prilično uračunato u cene obveznica CIE (zemlje CIE čine Hrvatska, Češka Republika, Mađarska, Slovačka, Poljska, Rumunija i Srbija) i da bi stoga uslovi finansiranja za zemlje CIE6 trebalo da pretrpe samo marginalan uticaj.
децембар 2013
Ukupna vrednost javnog duga Srbije (bez garancija) trebalo bi da bude malo iznad 50% BDP-a do kraja 2013. godine, pri čemu će srednjoročna perspektiva trenda zabeležiti pogoršanje ocenjuju analitičari Erste Grupe u izveštaju o tržištu obveznica u CIE u 2014. godini .
Nacrt zakona o uređenju prostora i izgradnji ne garantuje brže izdavanje građevinskih dozvola tvrdi NALED
Nacrt zakona o uređenju prostora i izgradnji ne garantuje brže izdavanje građevinskih dozvola jer nije usaglašen sa sektorskim zakonima koji regulišu rad javnih preduzeća i drugih nosilaca javnih ovlašćenja što će predstavljati značajnu kočnicu u primeni, pokazala je analiza Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
Sektorski zakoni (o energetici, šumama, vodama, putevima itd.) sačuvaće javnim preduzećima pravo odlučivanja u procesu odobravanja građevinske dozvole, što je i do sada predstavljalo najveće usko grlo sistema zbog kojeg Srbija ima jednu od najkomplikovanijih i najdužih procedura u svetu. NALED smatra da je kroz usaglašavanje ovih zakona sa nacrtom zakona o UPI bilo neophodno kako bi se omogućilo sprovođenje novog zakona.
Javna rasprava o nacrtu završava se danas, a ono što je takođe problematično jesu situacije u kojima lokalne samouprave nemaju usvojene planove detaljne regulacije. Ni novi zakon neće dozvoljavati gradnju po generalnom urbanističkom planu što znači da će investitori i dalje morati da čekaju da gradovi i opštine usvoje PDR. Zbog toga, NALED predlaže da se pronađe alternativno rešenje u slučajevima kada lokalne samouprave nemaju novca za izradu planova jer će veliki broj parcela širom Srbije i narednih godina biti „zaključan“ za dobijanje građevinske dozvole i gradnju.
Za lokalne samouprave veliki problem predstavljaće i odredba koja omogućava resornom ministru da propiše maksimalni iznos naknade za uređivanje gradskog građevinskog zemljišta. Ne samo da se zadire u jedan od važnih prihoda lokalnog nivoa vlasti već će takva praksa dovesti investitore u neizvesnu situaciju dok čekaju na odluku ministra.
Korak unazad zakon o UPI predstavlja za telekomunikacione kompanije, pre svega operatere mobilne telefonije. Iako im Zakon o planiranju i izgradnji omogućava olakšanu gradnju, novi propis ukinuće neke od pogodnosti (za deo objekata ubuduće će morati da traže građevinsku dozvolu i izrađuju dodatnu dokumentaciju) što će otežati i smanjiti investicije u telekomunikacionu mrežu.
Interesantno je da i ovaj zakon produžava „životni vek“ pečatu jer zahteva overu dokumenata iako je upotreba pečata ukinuta Zakonom o privrednim društvima.
Takođe, NALED smatra veoma problematičnim to što ponovo ni za jedan podzakonski akt nije predviđen rok do kada će biti donet. Podsećamo da, prema NALED-ovom Barometru propisa, Zakon o planiranju i izgradnji drži neslavni rekord jer devet podzakonskih akata koji prate taj propis nisu doneti ni 1.370 dana nakon isteka propisanog roka.
Od 2010. godine cene struje i gasa su širom Evrope porasle ali u nekim zemljama računi za grejanje ne predstavljaju veliko opterećenje kućnog budžeta dok u drugima oni predstavljaju jedan od najvećih izdataka.
Danas su građani Nemačke u proseku srećniji nego u bilo kom drugom trenutku od ujedinjenja. Iako je prošlo više od 20 godina od pada Berlinskog zida, prosečan nivo sreće u istočnoj Nemačkoj je i dalje znatno niži nego u zapadnoj Nemačkoj. To je rezultat najnovije panel studije a na bazi podataka koje je prikupio TNS INFRATEST Sozialforschung u saradnji sa nemačkim Institutom za ekonomska istraživanja DIW Berlin. Do ovih rezultata došlo se poređenjem nivoa sreće izmerenog u Nemačkoj u 2013 sa onim iz Zapadne Nemačke iz 1984, kada je ovo istraživanje prvi put sprovedeno.
Cilj koji je postavila Evropska komisija, da se učešće industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji poveća sa 16% na 20% do 2020, je preambiciozan i neće moći da bude dosegnut u skoroj budućnosti ali šalje dobar signal da je jačanje industrije važno za napredak Evrope, smatraju analitičari Dojče banke.
U drugoj polovini 2014. britanski privredni rast bi trebalo da prestigne nivoe od pre krize, bar sudeći prema novim projekcijama Britanske trgovinske komore (BCC). Naime, Komora saopštava da će BDP Velike Britanije ove godine imati rast od 1,4% (ranije je prognozirano 1,3%), a u narednoj godini od 2,2% do 2,7%.
BCC je međutim prognozu rasta u 2015. umanjio sa 2,5% na 2,4% zbog velikih privatnih dugovanja ali uprkos tome očekuje se da će Britanija premašiti svoje pretkrizne vrhunce.
Motor tog rasta predstavljaće domaća potrošnja (koja trenutno čini dve trećine britanskog BDP-a).
Zanimljivo je da ovo nisu prvi hvalospevi britanskoj ekonomiji u proteklih dve nedelje. Gotovo sve finansijske kuće i međunarodna tela koja se bave ekonomskim prognozama slažu se da je Velika Britanija trenutno najžilavija ekonomija na starom kontinentu. Ova ekonomija je nedavno zabeležila 20-godišnji rekord u porudžbinama, a beleži rast i u većini ostalih sfera ekonomije, kao i rast zapošljavanja.
Izvor: CNBC
Iako se misli da je veoma teško privući kapital u zemlje u razvoju izgleda da ga je teže zadržati u njima. Naime, u 2011. godini su velike količine novca iz ovih zemalja izneli utajivači poreza, korumpirani političari i kriminalci – ukupno 946,7 milijardi dolara, kako saopštava neprofitna organizacija Global Financial Integrity. U poređenju sa ukupnom finansijskom pomoći zemljama u razvoju u to vreme koja je iznosila 141 milijardu dolara, to je zaista zapanjujuća suma.
Na listi zemalja iz kojih se najviše ilegalno iznosi novac je Rusija iz koje je u 2011. izneseno 191,14 milijardi dolara, a prate je Kina sa sumom od 151,35 milijardi dolara i Indija iz koje je nestalo 84,93 milijarde.
Svetska kriza nije mnogo uticala na ovu ilegalnu finansijsku disciplinu, čak je uticala na rast iznošenja novca iz zemalja u razvoju koji je bio brži nego što je svake godine rastao svetski BDP od 2002. do 2011.
U Africi je te godine neprimetno izneseno 5,7% BDP-a dok su druge zemlje u razvoju izgubile 3,7% BDP-a. Umesto da taj novac podigne životni standard stanovnika zemalja u razvoju on je završio u poreskim rajevima, uglavnom na računima onih koji su se nepošteno (na ovaj i slične načine) obogatili.
Izvor: Kvarc
UniCredit Banka je, svesna nedoumica sa kojima se svako suočava kada traga za pravim poklonom, a sa ciljem da klijentima maksimalno olakša kupovinu, predstavila MasterCard poklon karticu originalnog dizajna. Ova novogodišnja kartica koja zahvaljujući svom jedinstvenom kreativnom rešenju zadovoljava ukuse svih uzrasta i asocira na detinjstvo, poseban je poklon koji ispunjava svačije želje, a njeno pakovanje u Deda Mrazove kapice dodatno doprinosi prazničnom raspoloženju.
Pored toga što štedi vreme, jer omogućava da se izbegnu gužve u prodavnicama, poklon kartica UniCredit Banke garantuje klijentima da će njihovi najdraži dobiti upravo onakav poklon o kakvom su maštali. Na rast interesovanja za ovom karticom utiče i činjenica da ona omogućava svima koji je dobiju na poklon da sami izaberu kada i gde će novac potrošiti. U prethodnom periodu izdato je preko 25.000 kartica sa prosečnom vrednošću od 6.600 dinara, dok analize pokazuju da se firme sve češće opredeljuju da deci zaposlenih, umesto poklon paketića, daruju poklon kartice.
Minimalni iznos na kartici, namenjenoj i klijentima banke i onima koji to nisu, je 1.000, a maksimalni 100.000 dinara. Jednokratna naknada za uplate do 10.000 dinara se kreće od 100 dinara, dok se za uplate preko ovog iznosa kreće od 250 dinara. Međunarodno važeća poklon kartica UniCredit Banke klijentima omogućava brzo i jednostavno plaćanje putem interneta, plaćanje robe i usluga u objektima u kojima postoji POS terminal sa MasterCard logotipom, u zemlji i inostranstvu, kao i podizanje gotovine na bankomatima UniCredit Banke širom Srbije, bez naknade.
Kompanija Victoriaoil, članica Victoria Group i jedna od najvećih izvoznika prehrambenih proizvoda u Srbiji, lansirala je danas novu ambalažu svog vodećeg brenda – ulja Iskon.
Da podsetimo, nakon što je postala članica Victoria Group, 2005. godine, „Victoriaoil” je započela intenzivan program ulaganja koji je za rezultat imao modernizaciju procesa i kapaciteta proizvodnje, sa naročitim fokusom na obnovljive izvore energije. Danas fabrika prerađuje preko 200.000 tona suncokreta i proizvodi oko 70 miliona boca jestivog ulja godišnje. Ulje fabrike Victoriaoil je prisutno u svakom trećem domaćinstvu u Srbiji, a predvođeno je svojim vodećim brendom Iskon, koje se može naći u gotovo svakoj prodavnici prehrambenih proizvoda i maloprodajnim lancima u našoj zemlji.
Ovaj proizvod, koji se danas plasira u čak 11 zemalja Evropske unije i CEFTA, beleži kontinuirani rast na domaćem i inostranom tržištu od lansiranja 2009 godine.