Kao nezavisni organ države Srbije, koji nije podređen Vladi i koji svoju nezavisnost izvodi iz Ustava Republike Srbije, Narodna banka Srbije ne može biti umešač, odnosno učesnik, u parničnom postupku koji je pokrenulo udruženje potrošača „Efektiva“. Prema važećim propisima Narodne banke Srbije, kao regulator banaka, ona zakonom nije ovlašćena za pokretanje postupaka za zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača. U vreme odobravanja kredita vezanih za švajcarski franak, Narodna banka Srbije, kao i svi regulatori u regionu, nije imala odgovarajuće nadležnosti i instrumente da bi u postupku nadzora nad bankama mogla uticati na suštinu obligacionih odnosa između banaka i klijenata, ističe Narodna banka Srbije.
Biznis & Finansije
Nagrada za Poslovnog čoveka godine za 2012. godinu koju dodeljuje Klub privrednih novinara svečano je uručena Davidu Banjaiju, direktoru fabrike Bol pekidžing Evropa u Beogradu.
„Stanje u kome se danas nalazi srpska privreda teško je, ali nije bezizlazno, i ono je logična posledica svega što se poslednjih godina dešavalo u globalnoj i domaćoj politici i ekonomiji. Da bi se iz toga izašlo i da bismo se okrenuli razvoju potrebno je da se promeni mnogo toga. Neće biti dovoljno da u Srbiju samo dođu investicije, niti će one doći same od sebe. Potrebno je da se promene navike i mentalni sklop. Moramo da se borimo za svaku investiciju i za svako radno mesto. Moramo da postignemo da sinonimi za kompanije iz Srbije, za robu koju one proizvode i usluge koje pružaju, postanu kvalitet, dodata vrednost i pouzdanost“, istakao je David Banjai, direktor beogradske fabrike u svom obraćanju u ime svih dobitnika nagrade.
Kompanija Bol pekidžing Evropa (Ball Packaging Europe) je u 2012. godini proizvela više od milijardu limenki, što predstavlja njen novi rekord. Sa velikim i ambicioznim planovima obeležava osam godina poslovanja u Srbij, a do sada je uložila 100 miliona evra u vidu grinfild investicije. Bol pekidžing ukupno je prošle godine proizveo preko 1 milijarde limenki, od čega je 85 odsto plasirano u izvoz, izvoz je povećan za oko 40 odsto u odnosu na 2011, a u 2013. godini se očekuje dalji rast proizvodnje. Veliki uspeh fabrika u Srbiji ostvariće i značajnim povećanjem obima izvoza za Libiju, što će povećati ukupan izvoz naše zemlje u brodskim kontejnerima za 35 odsto.
Poštovani čitaoci, u toku su završni radovi na našem novom sajtu i izmeštanje sadržaja sa starog www.bifonline.rs na ovaj sajt.
Čim oni budu gotovi moćićete na modernijem i lakšem za korišćenje, ovom sajtu, da čitate najnovije ekonomske vesti iz sveta i zemlje, analize iz ekonomske i oblasti tehnologije, ali i zabavne sadržaje koji na vedriji način sagledavaju život u rubrici “Posle 5”. Dok ne istestiramo ovu verziju molimo vas za strpljenje i za konstruktivne savete šta pored ponuđenog želite da vidite na našoj web prezentaciji.
Unapred zahvalna redakcija B&F-a
Аnsgar Borneman, nekadašnji glavni menadžer kompanije Nestlé u Srbiji i izvršni direktor divizije Nestlé sladoleda u regionu, imenovan je za novog regionalnog direktora kompanije Nestlé Adriatic. U 2013. u Srbiji će početi da se proizvode i neki od proizvoda iz uvoznog programa.
„Naša posvećenost kontinuiranom rastu u Adriatik regionu bila je jedan od najvažnijih pokretača poslovanja u prethodnom periodu, a istovremeno je definisala i naš budući pravac poslovanja. Finalizacija akvizicije Centroproizvoda, investicije i modernizacija proizvodnog pogona u Surčinu prošle godine, jasni su pokazatelji poslovne strategije kompanije Nestlé. U 2013. godini planiramo proširenje sadašnje proizvodne linije na proizvode koji se trenutno uvoze, a takođe smo razvili i jasnu strategiju izvoza proizvoda iz Surčina u Evropsku uniju“, izjavio je Ansgar Borneman, prilikom svog imenovanja na novu funkciju.
Borneman je na poziciji regionalnog direktora zamenio Marka Travalju koji se vratio u Italiju gde će u kompaniji Nestlé Purina PetCare zauzeti poziciju glavnog menadžera poslovanja za područje južne Evrope. Pre nego što se priključio kompaniji Nestlé, Ansgar Borneman stekao je važno iskustvo i stručnost radeći u drugim međunarodnim prehrambenim kompanijama širom sveta.
Oko dve trećine građana Srbije razmišlja o pokretanju sopstvenog biznisa, a gotovo polovina njih smatra da im je za to potreban kredit koji subvencioniše država, pokazala je prošlogogišnja anketa NALED-a. Tek trećina građana kao preduslov za otvaranje firme postavlja političku stabilnost u narednih nekoliko godina.
Kada je reč o konkretnim potezima koje očekuju od vlasti, građani u 52 odsto slučajeva navode eliminisanje administrativnih prepreka za poslovanje, smanjenje sive ekonomije i smanjenje poreza na zarade, a 37 odsto za realnu prepreku smatraju javna preduzeća i očekuju profesionalizaciju njihovog upravljanja.
Nešto više od 40 odsto ističe da parafiskalni nameti najviše štete privredi i skoro 91 odsto bi volelo da vidi jedan sveobuhvatan zakon koji bi regulisao šta od taksi i naknada može da postoji. Plaćanje PDV-a unapred je prepreka za 32 odsto potencijalnih i postojećih privrednika.
Tačno polovina anketiranih bi se oprobala u poljoprivredi, 18 odsto u prehrambenoj industriji, po 10 odsto u turizmu i uslugama dok su ostali sektori znatno manje zastupljeni.
Velika većina pokazuje da nije u potpunosti upoznata sa zakonodavnim okvirom kojeg bi trebalo da se pridržavaju. To se posebno odnosi na situacije kada dođe do promene regulative. Čak 44 odsto anketiranih navelo je da je veoma loše ili uopšte nije informisano o izmeni nekog propisa, a još 30 odsto navodi da je loše informisano.
Prema najnovijim podacima Azija je po broju otmica pretekla dosad neprikosnovenu Južnu Ameriku. Zabrinjavajući porast broja kidnapovanja u čitavom svetu posledica krize.
Pre osam godina čak 55% svih kidnapovanja na godišnjem nivou bilo je obavljeno u Južnoj Americi (uključujući i Meksiko). U međuvremenu se situacija značajno promenila: u 2012. u Latinskoj Americi obavljeno je ukupno 25% svih registrovanih otmica, dok je na prvo mesto došla Azija sa 31%. S obzirom da je u pitanju najmnogoljudniji kontinent, na prvi pogled ovaj podatak možda ne deluje iznenađujuće, ali 2004. godine u Aziji je bilo izvršeno 15% otmica. Najveći skok u osmogodišnjem periodu zabeležila je Afrika (sa 3% na 22%), dok su najbezbednije Evropa (pad sa 8% na 2%) i SAD (pad sa 4% na 1%).
Prema istraživanju bezbednosne agencije Control Risks ekonomska kriza i političke turbulencije na Bliskom Istoku preokrenuli su ovaj trend u poslednje dve godine. Među prvih dvadeset zemalja po broju kidnapovanja sada prednjače azijske i afričke zemlje. Na prvom mestu je Nigerija, na drugom Meksiko, a na trećem Indija, afganistan je na šestom, Irak na sedmom, a Turska kao jedina evropska zemlja, nalazi se na 14. mestu. Procenjuje se da je prosečan otkup koji je bio zahtevan od strane otmičara u 2012. godini iznosio oko dva miliona dolara.
Mađarsko ministarstvo ekonomije objavilo je rezultate za decembar i čitavu 2012. godinu, koji su otkrili da je država potrošila 1,2 biliona forinti na servisiranje javnog duga, što je za 100 milijardi više nego prethodne godine i za 137 milijardi iznad najavljenog cilja.
Na početku mandata sadašnje vlade u proleće 2011. godine vladala su velika očekivanja za smanjivanje troškova održavanja duga uz pomoć mera štednje i ekonomskih reformi. U međuvremenu su, naprotiv, nominalni troškovi na kamate porasli na istorijski maksimum, a vlada je najavila nove mere štednje. U svetlu i njihovog neuspeha, ekonomska politika i planirani ciljevi morali su da budu prilagođeni.
Mađarska vlada sada je spremna da prihvati više kamate, uz odbijanje novog kreditnog aranžmana sa MMF-om, pišu mediji u ovoj zemlji. Prema njihovoj proceni, da je prihvatila novi zajam od MMF u prethodnoj godini, zemlja bi uspela da smanji troškove servisiranja duga za 10 milijardi forinti mesečno. S druge strane, i zvanično napuštanje zacrtanih ciljeva uz izričito odbijanje dogovora sa MMF-om u javnosti dodatno podižu nepoverenje i ekonomsku nesigurnost, piše mađarski stručni portal portfolio.hu.
Italija ima sve manji dužnički rizik, pa njeni troškovi pozajmljivanja padaju velikom brzinom, posebno u poslednja dva dana.
Čak i krajem decembra kada je Moody’s smanjio rejting ove zemlje njeni troškovi pozajmljivanja nastavili su da padaju. Na sajtu Blumberga možete pogledati dijagram petogodišnjeg kretanja italijanskih dvogodišnjih obveznica.
Novoizabrani japanski premijer Šinzo Abe odobrio je 117 milijardi dolara namenjenih za oporavak ekonomije i povećanja broja radnih mesta, što je najveći paket pomoćui od početka globalne krize.
Pod pritiskom premijera Abea Nacionalna banka Japana će najverovatnije smanjiti očekivanja za inflaciju na svojoj redovnoj reviziji krajem januara i ponovo razmotriti ublažavanje trenutne monetarne politike kroz povećanje javnog duga i daljom kupovinom aktive. Abeov recept da promeni trend višegodišnje deflacije jena kroz velike fiskalne troškove i otkupom duga od strane Banke Japana sa sobom nosi rizik jer je državni dug već preopterećen i među najugroženijim je među vodećim svetskim ekonomijama.
Dogovoreni stimulativni paket trebalo bi da bude uložen najviše u javne radove, korporativne investicije i pomoć malim preduzećima. Abeova vlad aočekuje da će rezultat toga biti otvaranje čak 600.000 novih radnih mesta i ekonomski rast od oko 2%.
Predsednik ECB-a Mario Dragi izjavio je da je evro „na putu oporavka“ i da je siguran u postepeno poboljšanje situacije u evrozoni ove godine. Podsetio je na pozitivne ekonomske trendove na starom kontinentu poput smanjivanja troškova pozajmljivanja širom monetarne unije i značajnog upliva kapitala u istu.
Iako sveži ekonomski podaci o rekordnoj nezaposlenosti u Grčkoj pokazuju da se periferne zemlje starog kontinenta i dalje teško oporavljaju od krize, Dragi je uspeo da se izbori da evro poraste za gotovo dva centa u odnosu na dolar i sada vredi 1,32 dolara. „Kada stvari krenu loše pesimizam je nekako zarazan, sada kada se situacija u evrozoni normalizuje, nadamo se da će se ljudi zaraziti i optimizmom“, rekao je guverner kojeg je Fajnenšl Tajms proglasio Ličnošću godine.
Mnogi međutim misle da još uvek nema razloga za zadovoljstvo. Kit Džuks, strateg u Société Générale kaže da je „Super Mario zvučao kao neko ko misli da je bitka dobijena“ a to može da bude opasno.




