Vesti
Ove godine, revizorsko-konsultantska kompanija po drugi put samostalno organizuje studiju slučaja u cilju razvijanja studenta u okviru svoje strategije za razvoj – Program Budućih Lidera. Jedan od ključnih prioriteta uspešne konsultantske kompanije je razvoj mladih i talentovanih ljudi, pa tako EY najavljuje da će 4. decembra u zgradi Rektorata Univerziteta u Beogradu, organizovati takmičenje timova u rešavanju studije slučaja.
Studenti is Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine pozvani su da učestvuju u ovom izazovu i da se upoznaju sa postavljenim problemom na zvaničnoj Facebook stranici EY Serbia Careers (https://www.facebook.com/eyserbiacareers).
Revizorsko-konsultantska kompanija EY tim povodom nudi priliku da pet prvoplasiranih timova takmičenja konkuriše za EY stipendije do kraja studija i dodatno steknu iskustvo tokom dva meseca prakse u odeljenju po sopstvenom izboru.
Za učestvovanje na takmičenju tročlani timovi treba da pošalju biografije na srpskom ili engleskom jeziku, kao i pttx prezentacije na mejl hr.serbia@rs.ey.com.
Američki bankarski gigant JP Morgan Chase je prijavio profit od 5,6 milijardi dolara u tromesečju završenom 30. septembra.
Kvartalni rezultati predstavljaju značajan napredak u odnosu na isti period u prošloj godini, kada je banka je imala gubitak od 380 miliona dolara, kao posledicu plaćanja odšteta i nagodbi zbog tužbi vlade SAD koje se odnose na prodaju neproverenih investicionih proizvoda povezanih sa bankarskim hipotekama, a koja je i dovela do finansijske krize. JP Morgan je prva velika američka banka koja je prijavila svoje rezultate za treći kvartal.
Ukupan prihod za kvartal iznosi 25,2 milijardi dolara, odnosno 5% više u odnosu na isti period prethodne godine. Prihod od segmenta investicionog bankarstva pao je za 600 miliona, a s druge strane prihod od segmenta upravljanja aktivom porastao je za 250 miliona dolara na tri milijarde.
Izvor: BBC
Kraj leta donosi nove obaveze, a tokom jeseni i zime očekuju nas mnogi novi troškovi, kao što je zimnica, ogrev, toplija garderoba i drugi jesenji izdaci. NLB Banka produžila je akciju „Dobar kredit“ do kraja oktobra sa ciljem da građanima olakša ovaj period i u okviru ove akcije dodatno snizila kamate na gotovinske i kredite za refinansiranje.
Krediti sa promenjivom kamatnom stopom su vezani za referentnu stopu NBS i trenutna kamata iznosi 17% (EKS od 18,42) za klijente banke, dok za ostale klijente iznosi 18% (EKS od 19,59). Rok otplate je do 84 meseca. Kamata na kredite sa fiksnom kamatnom stopom tokom celog perioda otplate je 19,50% (EKS od 21,38) za klijente banke i 21,50% (EKS od 23,79) za ostale klijente i rokom otplate do 60 meseci.
Za zatvaranje kreditinih obaveza kod drugih banaka i uz dodatni keš banka ne obračunava naknadu za obradu zahteva. Za sve korisnike kredita banka je pripremila i poklon životno osiguranje tokom perioda otplate, a svi klijenti koji otvore NLB Dobar ili NLB Zlatan račun mogu koristiti kreditnu karticu NLB Čuvarkuća za plaćanje na rate, a prva rata svih transakcija dospeva tek u februaru 2015. godine.
Zagušenja saobraćaja bi u narednih 17 godina Sjedinjenim Državama i najjačim ekonomijama Evrope mogla da zadaju glavobolju od 4,4 biliona dolara, bar prema tvrdnjama britanske konsultatske kompanije Centar za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR).
Naime, Francuska, Nemačka, Velika Britanija i SAD su zbog ovog problema u 2013. imale ekonomsku štetu od 200,7 milijardi dolara a 2030. godine bi ona već mogla da naraste na 293,1 milijardu. U ove četiri zemlje vozači u proseku zbog zastoja izgube 36 sati godišnje. Šteta od zagušenja saobraćaja se računa na osnovu vrednosti izgubljenog vremena, potrošenog goriva ali i indirektnih troškova, poput povećanja poreza i sl.
Osim toga, prošle godine su automobili u mirovanju u četiri pomenute zemlje proizveli 15.434 kilotona ugljen dioksida a očekuje se da će do 2030. količina emisije izduvnih gasova porasti za 16%. Dakle, tu je i ekološka šteta.
Najveći porast troškova zbog krcatih puteva trebalo bi inače da doživi Britanija (London) a posle nje i SAD (Los Anđeles).
Izvor: CNBC
Evropski bankarski nadležni organ (EBA) će u nedelju 26. oktobra objaviti širom EU rezultate stres-testa otpornosti evropskih banaka, u hipotetičkom negativnom makroekonomskom scenariju, koji je realizovan tokom 2014.

Sa čak 12.000 različitih statističkih podataka po jednoj banci, rezultati stres-testa biće najsveobuhvatniji i sa dosad nezabeleženim nivoom transparentnosti u evropskom bankarskom sektoru. Istovremeno kada budu objavljivani rezultati ovog stres-testa Evropska centralna banka (ECB) će objaviti i rezultate svoje sveobuhvatne procene bankarskog sektora.
EBA, koja funkcioniše pod patronatom ECB, sprovela je tokom 2014. stres-test u 123 banke koje posluju u 22 države-članice EU. Rezultati istražuju pokrivenost kapitalom i njegovo poreklo u evropskim bankama, aktivu koja podleže riziku, profit i troškove, izloženost hartijama od vrednosti, kreditni rizik i sekjuritizaciju u ispitanim bankama. Takođe, po prvi put EBA će objaviti i CRR/CRD4 Common Equity Tier 1 (CET1) odnos kapitala u svakoj ispitanoj banci.
Prema godišnjem izveštaju Best Global Brands, Apple je drugu godinu zaredom ispred Google-a na vrhu liste vrednosti svetskih brendova, sa procenjenih 118,9 milijardi dolara.

U poređenju sa prethodnom godinom Aplle je dodatno uvećao svoju vrednost za 21%, dok je Google porastao za 15% na 107,43 milijardi dolara, prenosi jutros CNN. Ovo su ujedno i jedina dve globalna brenda čija vrednost prevazilazi granicu od 100 milijardi.
Naravno, tehnološke kompanije dominiraju na vrhu liste, pa su u prvih deset i IBM (4), Microsoft (5), i Samsung (8). Međutim, i brendovi automobila su, pomalo neočekivano, još uvek u samom vrhu: Toyota (8), Mercedes-Benz (10), BMW (11) i Honda (20). Vrednost brenda Audija porasla je za 27%, a Volkswagen-a i Nissan-a za po 23%.
Ipak, brend koji je zabeležio najveći skok je Facebook, sa čak 86% rasta i preskočenih 33 mesta na listi (sada je 29.).
Teške ekonomske prilike u Nišu dodatno otežava i to što grad više ne raspolaže zemljištem koje može da ponudi investitorima, izjavio je nedavno gradonačelnik Niša Zoran Perišić.
Grad je, prema njegovim rečima, u proteklih nekoliko godina ostao bez najvećeg dela zemljišta pogodnog za investiranje. „Sada možemo da ponudimo investitorima 30 hektara zemljišta na lokaciji Lozni kalem, ali je samo 10 hektara ovog zemljišta namenjeno izgradnji pogona i to iz oblasti lake industrije. Na preostalih 20 hektara zemljišta dozvoljena je gradnja akva parka, hotela, sportskih terena i sličnih sadržaja“, rekao je Perišić.
On je dodao da grad može da ponudi investitorima i i zemljište u Ulici Ivana Milutinovića, ali se tu priča završava. „Zbog toga moramo da razmišljamo da naredne godine podignemo kredit kojim bi opremili industrijske zone neophodnom infrastukturom i pripremili ih za izgradnju“, rekao je Perišić.
On je istakao da slobodno zemljište, koje se nalazi pored aerodroma „Konstantin Veliki“, grad ne može da nudi investitorima za izgradnju pogona, zbog toga što je ono namenjeno za gradnju logističkog centra. „Pokušaćemo da pronađemo kupca za zemljište i pogon od 9.000 kvadrata, koji je u Radnoj zoni Donje Međurovo izgradila kompanija „Dytech“, a potom odustala od njegovog otvaranja“, kazao je Perišić.
On je najavio da će grad raditi na tome da od republike dobije osnivačka prava u Centru za vinogradarstvo i vinarstvo i tim putem obezbedi 20 hektara zemljišta veoma pogodnog za investiranje. Perišić je podsetio da se radi o zemljištu koje se nalazi pored samog puta između Niša i Niške Banje. Kako je Perišić istakao, Niš na žalost ne može da računa da će investitori biti zainteresovani za neki od pogona u „Elektronskoj industriji“, jer su ti pogoni u takvom stanju da „mogu da se koriste samo za snimanje horor filmova ili pejnt-bol takmičenja“.
Izvor: eKapija, Jugmedia
Agencija Standard & Poor’s je prošle nedelje snizila kreditni rejting Finske sa AAA na AA+, zbog “gubitka udela na globalnom tržištu informacionih tehnologija”, da bi danas premijer ove zemlje Aleksandar Stub veliki deo krivice za to svalio na – Apple.
“Može se reći da je iPhone ‘ubio’ Nokiu a iPad finsku izdavačku i novinsku industriju, ali one će se povratiti”, rekao je Stub.
Da podsetimo, pre pojave iPhonea 2007. godine Nokia je vredela 150 milijardi dolara, i plaćala petinu ukupnog korporativnog poreza u Finskoj. Od početka popularnosti mobilnih telefona na dodir vrednost Nokijinih akcija je pala za tri četvrtine a potom ju je, prošle godine, kupio Microsoft za sedam milijardi dolara. Ono što je ostalo od ove kompanije sada je fokusirano na proizvodnju telekomunikacione opreme. A ova oblast, kao i izdavaštvo, nije baš u najboljem stanju.
Međutim, finski premijer je ipak pun optimizma i nada se da će inovacije malo pokrenuti ekonomiju ove zemlje.
Izvor: Kvarc
| Evropska unija je dobro pripremljena za sprečavanje širenja virusa ebole na svojoj teritoriji, ali nijedan sistem nije potpuno siguran i treba strogo poštovati procedure, na šta ukazuje slučaj prenosa zaraze u Španiji, smatraju evropski zvaničnici i stručnjaci. Danska i Portugalija su, prema internom dokumentu EU, za sada najspremnije po kapacitetima za suočavanje sa tom bolešću. SAD su 8. oktobra najavile da će pooštriti kontrolu na aerodromima koje koriste putnici iz pogođenih afričkih zemalja, a slične mere najvljuje i Kanada. Francuska, međutim, smatra da je važnije proveriti zdravlje putnika na odlasku iz tih zemalja. |








