OECD je testirao više od 150.000 odraslih uzrasta između 16- 65 godina u 24 zemlje, a rezultate svog prvog istraživanja ovakve vrste predstaviće 8. oktobra. Procenjujući veštine čitanja i razumevanja, matematičkih i sposobnosti za rešavanje problema, OECD se ovaj put odlučio za merenje onoga što ljudi znaju, nasuprot dosadašnjem procenjivanju na osnovu obrazovnih profila. Ova prva međunarodna anketa koja testira stvarne sposobnosti ljudi predstavlja doprinos OECD naporima vlada koje se u traženju izlaza iz krize suočavaju sa ozbiljnim izazovima, uključujući tu nezaposlenost, povećanje konkurentnosti i produktivnosti. Novo istraživanje treba da im pomogne da bolje iskoriste veštine i potencijale svojih građana, pospeše njihovo zapošljavanje i samim tim i privredni rast.
Vesti
U Americi praznična sezona počinje sa Danom zahvalnosti koji je ove godine 28. novembra. Poznato praznično potrošačko ludilo već godinama se sve više seli i na internet, pa će najveći onlajn prodavac Amazon imati pune ruke posla.
Amazon je od početka 7.000 svojih honorarnih radnika zaposlio za stalno, a danas je najavio i da će zaposliti dodatnih 70.000 radnika tokom praznika, od kojih se većina može nadati stalnom zaposlenju kako bi se ispratila sve veća onlajn potražnja. Ranije prošlog meseca ova kompanija je najavila da će u svojoj engleskoj podružnici zaposliti 15.000 novih stalno zaposlenih radnika do kraja godine. Predviđa se da će tokom mesec dana praznika Amazon imati porast trgovine od preko 40%.
Za sada najveću korist od 3D štampe uočavamo u prilagođavanju stvari koje svakodnevno koristimo našim telima, tako da one bukvalno postaju produžetak naših udova. Najnoviji primer ovoga je Blizzident četkica za pranje zuba napravljena uz pomoć 3D skeniranja i 3D štampanja.
Pravi se kod zubara na osnovu 3D skena unutrašnjosti usta budućih korisnika, a slanjem slikanog sadržaja u laboratoriju prvo dolazi do procesa digitalizacije, uploudovanja na Blizzident, pa njene izrade.
Na osnovu položaja korisnikovih zuba pravi se jedinstvena četkica koja sadrži vlakna za čišćenje baš na mestima na kojima su potrebna. Trenutno izrada ovakve četkice košta 300 dolara a očekuje se da će sa razvojem tehnologije pojeftiniti. Sa njom dakle ne štedite novac ali smanjujete vreme pranja zuba sa preporučenih 3 minuta na 6 sekundi.
Izvor: Kvarc
Piraeus banka Beograd je proširila svoju ponudu reaktivirajući depozitni proizvod pod nazivom „Piraeus Sigurna prognoza”. U pitanju je stepenasta oročena štednja u dinarima sa definisanim rokovima oročenja i progresivnim rastom kamate. Klijentima je na raspolaganju „Sigurna prognoza 3×1”, odnosno štednja kod koje kamata raste tri meseca u nizu i „Sigurna prognoza 3×2” kod koje kamata raste tri puta na svaka dva meseca.
Benefit proizvoda „Piraeus Sigurna prognoza” jeste u činjenici da se po isteku svakog pojedinačno utvrđenog roka oročenja, kamata pripisuje glavnici i da se tako uvećana glavnica oročava u sledećem definisanom roku i to po većoj kamati koja važi za taj period.
Minimalni štedni ulog za „Piraeus Sigurna prognoza“ štednju iznosi 500.000 dinara, i za ovaj depozitni proizvod se ne plaća porez na prihod od kamate.
Pošto je prethodne tri godine uspevao u poslednjem trenutku da izbegne finansijski kolaps svoje administracije, Baraku Obami to nije pošlo za rukom i u ponedeljak uveče. Američki Kongres izglasao je tzv. „shutdown“, odnosno blokadu državnog budžeta, što će SAD koštati oko 300 miliona dnevno, uz negativne psoledice i po ostatak sveta ukoliko se što pre ne dođe do rešenja.

Poslednji „shutdown“ administracije SAD desio se pre skoro dve decenije. Ovaj put bez posla će preko noći ostati oko 800.000 državnih službenika, a skoro milion njihovih kolega biće „zamoljeno“ da rade neko vreme bez plate jer je vlada najmoćnije zemlje na svetu i zvanično ostala bez finansijkih sredstava. Poslednji dan septembra predstavljao je krajnji rok za izglasavanje pomeranja dozvoljene granice zaduživanja države, ali je za razliku od prethodne tri godine, on bio probijen zahvaljujući nezadovoljstvu kongresne većine predvođene inicijativom Republikanske stranke zbog Obamine planirane reforme zdravstvenog osiguranja, tzv. „Obamakera“.
Naime, u danima pred blokadu državnog računa republikanci su uslovljavali američkog predsednika da odustane od ključnih tačaka „Obamakera“ kako bi glasali za nastavak finansiranja vlade. Aktuelnom predsedniku SAD reforma zdravstvenog osiguranja, kojom bi ono postalo pristupačnije i siromašnijim društvenim slojevima, predstavljalo je jedan od ključnih stavki njegovog političkog programa. Posle međunarodnog odbijanja vojne kampanje u Siriji, ovo je drugi težak udarac koji je Obama primio u samo mesec dana.
Politički analitičari u SAD listom tvrde da će naredni dani dovesti do ozbiljnog političkog manevrisanja kako bi se izbeglo izbijanje nove finansijske krize, u godini sa pozitivnim ekonomskim rezultatima posle niza kriznih godina. Jutros su berze u Aziji reagovale konzervativno na vesti iz SAD, ali nikakve panike nije bilo: indeksi su neznatno pali, što se i očekivalo. Međutim, produživanje krize američkog budžeta može dovesti do negativnog domino efekta u čitavom svetu, iako Obama veruje da se to neće desiti. „Ja sam uvek bio spreman za kompromis, ali neću dozvoliti da jedna frakcija jedne stranke u Kongresu utiče na blokadu državnog budžeta. Uveren sam da ćemo u narednim danima postići rešenje“, istakao je predsednik SAD u obraćanju novinarima posle jučerašnjeg debakla u Kongresu.
Današnjim početkom nove fiskalne godine, međutim, najvažnija odredba novog Zakona o pristupačnom zdravstvenom osiguranju počeće da se odviaj uprkos protivljenju dela kogresmena. Skoro 40 miliona Amerikanaca od 1. oktobra 2013. moći će konačno da priušti sebi osnovno zdravstveno osiguranje po pristupačnim cenama uz državne subvencije, u distributivnim centrima na državnom i federalnom nivou. S druge strane, polako se približava nova „granica koja se ne sme preći“ – 17. oktobar – kada će Kongres imati priliku da izbegne i fiskalni kolaps (takođe uspešno izbegavan prethodnih nekoliko godina) ili gurne SAD u krizu koja će, tim činom, sasvim sigurno povući i čitav svet.
U septembru je broj nezaposlenih u najvećoj evropskoj ekonomiji porastao za 25.000 i dostigao cifru od ukupno tri miliona ljudi bez posla.
Nezaposlenost u Nemačkoj je porasla za 0,1% na 6,9%. To je daleko od alarmantnog stanja, pogotovo u porteđenju sa Grčkom i Španijom, gde ona iznosi preko 25% već više godina, a i dlaje je blizu najnižem nivou od ujedinjena Nemačke pre više od 20 godina. Ipak, ovo povećanje nezapsolensoti nije bilo očekivano, pogotovo u mesecu održavanja parlamentarnih izbora u zemlji. Federalni Biro rada objavio je da je do rezova u radnim mestima došlo u pojedinim državnim službama.
Petu godinu za redom, prema istraživanju Interbrenda (Interbrand), brend AXA Grupe je vodeći svetski brend iz oblasti osiguranja. Snaga brenda vodeće svetske osiguravajuće kompanije, koja posluje i u Srbiji, potvrđena je još jednom nakon što je objavljena tradicionalna godišnja lista Interbrenda “Najbolji globalni brendovi 2013” (Best Global Brands 2013). Ukupno, AXA brend je 59 na globalnoj listi. U poređenju sa prošlom godinom vrednost brenda AXA Grupe porasla je za 5 odsto i iznosi 7,1 milijardi američkih dolara.
Vredno priznanje kompanija je osvojila petu godinu za redom, zahvaljujući izuzetnoj posvećenosti zaposlenih i visokoj stopi zadovoljstva potrošača uslugama kompanije. U izveštaju Interbrenda ocenjuje se da je pojačano prisustvo u oblasti digitalnih komunikacija doprinelo unapređenju odnosa sa klijentima, što je uz izraženo društveno odgovorno poslovanje i angažman zaposlenih, dalo veliku snagu brendu AXA Grupe.
Iako u njoj vlada hladna klima, Švedska predstavlja najbolje rangiranu zemlju za komfor i zdravlje starih osoba, dok su Afganistan, afričke zemlje, ali i većina ekonomija u razvoju nepogodna mesta za dostojanstveno starenje.
Nevladina organizacija HelpAge International je po prvi put izračunala Globalni indeks starenja na osnovu 13 najznačajnijih faktora za dostojanstveno starenje, koji obuhvataju prosečni iznos penzija, globalnu zdravstvenu negu za stare osobe, obrazovanje o starenju, društveno okruženje… Ovaj indeks namerno je lansiran na današnji dan, kada se obeležava Svetski dan starih osoba. Prema ovoj listi prva dva mesta su zauzele Švedska i Norveška, sa jakim socijalnim programima za stare, visokim penzijama i dobrom zdravstvenom negom.
Procenjuje se da trenutno na planeti ima 809 miliona osoba starijih od 60 godina, odnosno 11% ukupne populacije, a da će ih već do 2030. biti 1,37 milijarda, odnosno oko 16%, tj. više od dve milijarde i 22% ukupne populacije zaključno sa 2050. godinom. 91 država obuhvaćena je ovim rangiranjem, a najbolje su se, osim navedene dve skandinavske zemlje u prvih deset su redom izlistani Nemačka, Holandija, Kanada, Švajcarska, Novi Zeland, SAD, Island i Japan. O zemalja u regionu Slovenija je rangirana na 20. mestu, Albanija na 39. ispred Hrvatske na 41, Bugarske na 47. i Rumunije na 48. Srbija je rangirana na 64. mestu a Crna Gora na 83. dok Bosna i Hercegovina nije obuhvaćena istraživanjem zbog nedostatka podataka.
Blagi oporavak evrozone je suviše slabašan da bi imao veći uticaj na suzbijanje nezaposlenosti, kaže 30 ekonomista koje je okupio Blumberg. Prema njihovim podacima u avgustu je nezaposlenost u monetarnoj uniji bila rekordnih 12,1%.
Zvanična statistika EU će tek sutra objaviti podatke o broju onih koji traže, ali ne mogu da nađu posao.
“Evropa je suočena sa strukturalnom nezaposlenošću i to se neće skoro promeniti. Sa ovako sporim oporavkom ekonomije izgleda da nezaposlenost neće padati ispod 11% sve do 2015.”, kaže Anamarija Grimaldi iz italijanskog ogranka Intesa Sanpaolo. Posebno loši rezultati stižu iz Španije i Grčke, gde će kako izgleda i naredne godine biti više od 25% nezaposlenih.
Ekonomisti predviđaju da će nezaposlenost u evrozoni još rasti, do 12,3% u poslednjem kvartalu ove godine, posle čega bi trebalo da započne spori pad.
Izvor: Blumberg









