Ruski Uralvagonzavod trebalo bi da u februaru donese konačnu odluku oko kupovine Železare Smederevo, izjavio je trgovinski predstavnik Rusije u Srbiji Aleksandar Hripunov.
Vesti
Do 2050. godine će oko 150 miliona ljudi biti primorano da napusti svoje domove zbog posledica klimatskih promena, procenjuje UN. U Keniji se već sada u izbegličkim logorima nalazi oko 200.000 „klimatskih“ izbeglica iz Somalije, a njihov broj se velikom brzinom povećava.
Ovi ljudi su žrtve uglavnom suša, poplava, oluja i drugih katastrofa koje je prouzrokovao ljudski nemar prema planeti. Najvažnije je, poručuju iz Ujedinjenih nacija, pomoći im, regulisati njihov status i sprečiti uzroke daljih nepogoda.
Profesor prava Valter Kalin smatra da najveću odgovornost za ovakvu situaciju snose razvijene zapadne zemlje koje i emtuju najviše uljen-dioksida – on širom sveta drži predavanja o ovoj problematici. Kalin tvrdi da su klimatske izbeglice trenutno bez ikakvih prava jer širom sveta “ne postoje uredbe koje definišu njihova prava, kao u slučaju političkih izbeglica. Nije definisana ni obaveza njihovog prihvatanja u susednim zemljama, niti vrsta zaštite koju mogu dobiti “.
Dalje, katastrofe obično pogađaju one koji su ih najmanje i izazvali, tj slabije ekonomije koje nemaju kako da budu zagađivači. Jedan od zaključaka UN-ove konferencije o klimatskim promenama 2011. u južnoafričkom gradu Durbanu bio je i osnivanje „zelenog klimatskog fonda“, namenjenog pomoći zemljama koje se suočavaju sa klimatskim promenama. U početni kapital fonda uplaćeno je 30 milijardi evra, a predviđeno je da se do 2020. godine ova suma poveća na 100 milijardi godišnje. Ovaj novac biće korišćen za prevenciju ali i saniranje već nastalih posledica klimatskih promena.
Španski premijer Marijano Rahoj upetljan je, izgleda, u korupcionašku aferu vezanu za tajne isplate “bonusa” političarima iz vladajuće partije, piše Fajnenšl Tajms.
Da podsetimo, afera je ponovo otvorena kada je otkriveno da je bivši blagajnik partije stekao bogatstvo od 22 miliona evra na računu u švajcarskoj banci zato što je „ispod žita“ od građevinskih firmi dostavljao novčane bonuse partijskim liderima. Inače, španska ekonomska kriza proistekla je najvećim delom iz sloma nekada moćnog tržišta nekretnina u toj zemlji. Partija je pre dva dana demantovala ove navode međutim sada El Pais, najveće španske novine, tvrde da da je premijer od 1997. svake godine na tromesečnom ili šestomesečnom nivou dobijao 25.200 evra, potkrepljujući ovo dokazima – navodnom premijerovom beležnicom.
Rahoj je izdao saopštenje u kojem piše da “Narodna partija nema saznanja o pisanim dokazima koji bi utvrdili krivicu za korupciju, niti su isplate vršene preko stranke” i pozvao nezavisne revizore da ispitaju slučaj.
Akcije na Njujorškoj berzi oslabile su u proseku za trećinu procenta na jučerašnjem trgovanju nakon što je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) ove zemlje u poslednjem kvartalu 2012. godine oslabio 0,1 odsto, dok je u prethodnom tromesečju zabeležen rast od 3,1 odsto.
Kasper Bouden, stručnjak za sigurnost podataka, upozorio je Evropljane koji koriste američku cloud (oblak) tehnologiju da njihovi podaci tamo nisu sigurni i da Akt o nadzoru stranih podataka (FISAAA) dozvoljava američkim vlastima da ih špijuniraju.
U ovo su uključeni i servisi poput Amazon Cloud Drive-a, Apple iCloud-a and Google Drive-a.
Bouden je inače bivši šef konsultantske agencije za zaštitu podataka koja je pružala usluge evropskom ogranku Microsoft-a i direktor Fondacije za istraživanja politika o podacima. Sada se bavi američkom legislativom u domenu zaštite podataka na internetu i iz ove pozicije obaveštava evropske vlasti da “Amerika vrši nadzor” nad njihovim podacima i da svačije lične informacije ako se proceni da imaju veze sa američkom spoljnom politikom mogu biti predmet istrage.
“Tako svako ko podržava neku grupu koja se npr. protivi određenim aspektima američke spoljne politike, bilo da su u pitanju Irak ili klimatske promene, može se naći pod njihovim nadzorom”, tvrdi on.




