NAJNOVIJE
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih
Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?
Koja nas poskupljenja očekuju u 2026. godini?
Učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU je više test...
PIO fond: Ženama uslov za penziju navršene 64 godine
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Potpisani ugovori za finansiranje prve zgrade “Investiram na kvadrat”

by bifadmin 5. јун 2025.

Potpisani su ugovori sa više od 600 finansijera prve zgrade u Beogradu koja se gradi po modelu direktne zajedničke stanogradnje „Investiram na kvadrat“. Ovaj pionirski projekat u Ustaničkoj ulici okupio je građane iz cele Srbije, pa i dijaspore, kao i one koji ulažu, ne samo novac, već i svoj građevinski materijal i usluge. Prema rečima autora modela „Investiram na kvadrat“ Dušana Uzelca, među investitorima je najviše onih koji su za sebe rezervisali od 5 do 10 investicionih kvadrata. Podseća da je cena investicionog kvadrata 1862 evra, a projektovani profit investicije od oko 431 evro po kvadratu.

-Dobili smo zeleno svetlo! Obezbeđeno je 100 odsto izvodljivosti investicije, što kroz direktno finansiranje, što kroz ulaganje građevinskim resursima. I zaista, atmosfera na potpisivanju ugovora je bila izuzetno pozitivna i ohrabrujuća. Naš cilj je da investiranje učinimo dostupnim i transparentnim, i da građanima damo priliku da postanu ravnopravni učesnici u projektima koji im do sada nisu bili dostupni. Mi ovim otvaramo jedno novo poglavlje, ova grupa investitora kreira budućnost, oni su prva generacija koja će uvesti „investiranje na kvadrat“ u praksu na ovim prostorima – preneo je Uzelac svoje utiske.

Budući da je model „Investiram na kvadrat“ osmišljen pre svega za građane koji žele da ulože svoj novac u zajedničku stanogradnju, sa mogućnošću investiranja i u samo jedan investicioni kvadrat, otvoren je poziv za ulaganje i u treću, finalnu parcelu projekta „Ustanička 80+“. Prijavljivanje je dostupno putem platforme investiram.rs ili telefona 0700 800 700, i ono će trajati do 28. juna.

-Mi smo u ovom trenutku obezbedili direktno finansiranje za pune dve parcele u Ustaničkoj ulici, i imamo kapacitet da u projekat uključimo i finalnu treću parcelu. I zbog toga pružamo priliku svima onima koji žele da se oprobaju kao građevinski investitori da do 28. juna rezervišu svoje kvadrate. Nakon toga zatvaramo projekat i krećemo u narednu fazu, odnosno kompletiranje projektne dokumentacije i predaju za građevinsku dozvolu – najavio je Uzelac.

Model „Investiram na kvadrat“ je dostupan svakome, a prvi konkretan projekat detaljno je predstavljen na portalu investiram.rs, gde je u toku i prijavljivanje svih koji žele da u njemu učestvuju. U pitanju je direktno zajedničko investiranje u stambeno-poslovnu zgradu u Ustaničkoj ulici u Beogradu, planirane površine 8.878 kvadrata, koja će obuhvatiti oko 88 stambenih jedinica, 14 lokala i 140 garažnih mesta.

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

OTP banka proglasila pobednike konkursa Generator EDU posvećenog finansijskom opismenjavanju dece i mladih

by bifadmin 5. јун 2025.

OTP banka proglasila je pobednike osmog ciklusa programa Generator, koji je ove godine bio posvećen unapređenju finansijske pismenosti među decom i mladima, pod simboličnim nazivom Generator EDU.

Pobednici su odabrani u dve kategorije: u kategoriji startapa i civilnog sektora nagrađen je Artemi Studios d.o.o. za projekat „Kumadio“, dok je u kategoriji prosvetnih radnika pobedio tim profesorki Gimnazije „Sava Šumanović“ iz Šida sa projektom „KešKOD: Otkrij tajne finansija“. Pobednički timovi nagrađeni su, između ostalog, novčanim iznosom u ukupnoj vrednosti od dva miliona dinara.

Projekat „Kumadio“ predstavlja inovativnu aplikaciju za interaktivne audio knjige namenjene deci. Cilj ovog rešenja je da transformiše pasivno slušanje u aktivno učenje pomoću tehnologije prepoznavanja glasa (voice recognition) i interakcije putem ekrana. Iza ideje stoje Vojislav i Mihailo, mladi preduzetnici koje je spojila zajednička strast prema digitalnoj tehnologiji i želja da edukativan sadržaj, s posebnim fokusom na finansijsku pismenost, približe generaciji Alpha na njima najprirodniji način: kroz video format i stil koji poznaju sa YouTube-a.

„Uvideli smo da deca sve ređe posežu za knjigama i da su potrebna nova rešenja koja će ih motivisati na učenje i otkrivanje sveta oko sebe. Tako je nastao „Kumadio“ koji učenje čini zabavnim, a sticanje znanja iz oblasti finansija pristupačnim i zanimljivim. Plan nam je da u narednom periodu iskoristimo nagradu za razvoj i pisanje novih sadržaja i izradu većeg broja kvalitetnih interaktivnih knjiga. Finale je za nas bilo izazovno – imali smo veliku tremu i želeli da sve bude savršeno. Generator bismo preporučili svim inovatorima, ne samo zbog nagrada, već i zbog kvalitetnog mentorskog procesa koji pomaže da se ideje precizno oblikuju i usmere ka stvarnim potrebama. Verujemo da ovakvi projekti mogu imati dugoročno pozitivan uticaj na društvo, jer finansijska pismenost stečena u najranijem uzrastu postavlja temelj za odgovorno i stabilno upravljanje ličnim finansijama u budućnosti“, ističu osnivači startapa Artemi Studios.

Drugo pobedničko rešenje u kategoriji prosvetnih radnika dolazi iz Gimnazije „Sava Šumanović“ u Šidu, gde su profesorke Zorica David, Tijana Dabić i Gordana Pavlović osmislile projekat „KešKOD: Otkrij tajne finansija“. Njihov pristup ne polazi od definicija i teorije, već od jednostavnog, ali važnog pitanja: „Kako ti trošiš novac?“ Učenici kroz ovaj projekat ne uče napamet pojmove poput kamate, kredita ili štednje, već kroz praktičan rad – od kreiranja sadržaja za društvene mreže i vođenja radionica za mlađe, do učešća u timskim izazovima – razvijaju razumevanje i interesovanje za finansijsku pismenost.

„Naravno da smo priželjkivale pobedu, ali je nismo očekivale. Upoznale smo se sa projektima ostalih finalista i sve su ideje bile izuzetno kvalitetne – moramo pohvaliti kolege. Naša ideja nastala je u saradnji sa učenicima i mi ovde prvenstveno predstavljamo njih, jer je ovaj uspeh zajednički. Konkurs Generator EDU bio je upravo ono što školama u Srbiji nedostaje – prilika da se teorija poveže sa stvarnim životom, da se znanje primeni kroz konkretne situacije. U tom smislu, finansijska podrška OTP banke i mentorski proces imaju ogroman značaj. Već s početkom nove školske godine planiramo realizaciju projekta, kako bismo našim učenicima omogućile da na zanimljiv i njima blizak način steknu znanja i veštine koje su im potrebne za ulazak u svet odraslih“, ističu autorke projekta iz Gimnazije u Šidu.
Odluku o pobednicima doneo je stručni žiri sastavljen od partnera projekta – organizacije Dostignuća mladih, koja je ujedno i strateški partner Generatora EDU, kao i Mastercard, fondacija Nordeus, Beogradska otvorena škola, PwC, ICT Hub, Centar za promociju nauke, izdavačka kuća Booka, Srpski filantropski forum, Trag fondacija i Inspira Grupe, uz učešće predstavnika OTP banke.

Iako su finalisti predstavili izuzetno kvalitetna i inovativna rešenja, žiri je na osnovu jasno definisanih kriterijuma doneo odluku o pobednicima. U fokusu evaluacije bili su izvodljivost i održivost ideja, odnosno jasan plan resursa i realna mogućnost implementacije u roku od šest meseci, uz potencijal za dalji rast i razvoj rešenja zajedno sa svojim korisnicima. Potvrda kvaliteta i važnosti ovog programa je činjenica da je Generator EDU dobio saglasnost Ministarstva prosvete Republike Srbije.

„Finansijska edukacija je za OTP banku prirodna i važna tema – ona je jedan od temelja našeg poslovanja, ali i oblasti u kojoj nastojimo da kontinuirano pružamo svoj doprinos. Konkurs Generator EDU predstavljao je korak dalje u tom pravcu. Želeli smo da uključimo širu zajednicu, prosvetne radnike, startape i organizacije iz civilnog sektora, kako bismo zajedno došli do novih, kreativnih načina za unapređenje finansijske pismenosti kod dece i mladih. Više od stotinu prijava, kao i izuzetno visok kvalitet predloženih rešenja, pokazali su koliko je ovakav konkurs bio potreban i koliko potencijala postoji u našem društvu kada se znanje, inovativnost i entuzijazam udruže“, ističe Milica Babić, vodeći konsultant za komunikacije, CSR i održivost u OTP banci.

Kao i u prethodnim ciklusima, OTP banka je i ove godine nagradila najbolja rešenja – ukupnim fondom u iznosu od dva miliona dinara. Tim profesorki Gimnazije „Sava Šumanović“ iz Šida dobio je 200.000 dinara lično, dok je za realizaciju projekta u školi obezbeđeno dodatnih 800.000 dinara. Startapu Artemi Studios d.o.o. dodeljen je iznos od milion dinara za dalji razvoj i implementaciju rešenja.

Pored finansijske podrške, svi finalisti dobili su i vidljivost – njihovi projekti predstavljeni su putem sajta Generator, društvenih mreža i tradicionalnih medija, u organizaciji i o trošku OTP banke. Dodatno, partneri projekta pružili su timovima koji su se našli u finalu mentorsku i savetodavnu podršku, a u pojedinim slučajevima i dodatnu finansijsku pomoć, koja će im značiti u daljoj realizaciji ideja i ostaviti trajni trag u obrazovanju budućih generacija.

 

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EBRD i EU odobravaju kredit do 15 miliona evra Erste Banci Srbija za podršku zelenim investicijama

by bifadmin 5. јун 2025.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u partnerstvu sa Evropskom unijom (EU), obezbeđuje kredit od 15 miliona evra Erste Banci u Srbiji radi podrške zelenim investicijama malih i srednjih preduzeća (MSP). Kredit se odobrava u okviru programa SME Go Green, koji je sufinansiran od strane EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan.

Erste Banka Srbija će dalje plasirati sredstva preduzećima u zemlji koja žele da investiraju u energetski i resursno efikasne zelene tehnologije, sa ciljem da svoje poslovanje učine održivijim i konkurentnijim, u skladu sa zelenom agendom EU.

Iako će celokupna sredstva biti iskorišćena za podršku investicijama u zelene tehnologije, kreditna linija će posebno biti usmerena na ulaganja u poljoprivredu i agroindustriju, podržavajući proces ozelenjavanja lanaca vrednosti u ovim sektorima. Takođe će podržati preduzeća koje vode žene, čime će se unaprediti ravnopravan pristup klimatskom finansiranju za preduzetnice, u znak priznanja njihovoj ključnoj ulozi kao ranih usvojilaca zelenih tehnologija i održivih poslovnih praksi.

Po uspešnom završetku investicionih projekata, biznisi će imati pravo na bespovratna sredstva EU u iznosu od 10% vrednosti kredita, dok će za investicije u obnovljive izvore energije i u agroindustriji taj procenat iznositi 15%. Pored ovih bespovratnih podsticaja, preduzećima će biti dostupna i tehnička pomoć finansirana od strane EU, koja će im pomoći da pravilno odrede prioritete i strukturiraju svoje investicije.

Aleksandra Vukosavljević, direktorka sektora za finansijske institucije za Zapadni Balkan i Istočnu Evropu u EBRD-u, izjavila je:

„Zadovoljstvo nam je što možemo da ponudimo strukturirano finansiranje malim preduzećima u Srbiji, kako bismo ih podržali u procesu ozelenjavanja njihovog poslovanja, u saradnji sa našim dugogodišnjim partnerom, Erste Bankom. Ovaj program ima za cilj da podstakne preduzeća da ulažu u zelene tehnologije, koje će ih učiniti ne samo produktivnijim, već i konkurentnijim na tržištima EU, usklađujući ih sa klimatskim i ekološkim standardima EU.“
Jasna Terzić, predsednica Izvršnog odbora Erste Banke Srbija, izjavila je:

„U Erste Banci verujemo da zelena budućnost počinje podrškom onima koji je svakodnevno grade – našim malim preduzećima. Zahvaljujući ovom partnerstvu sa EBRD-om i Evropskom unijom, moći ćemo da pomognemo domaćim kompanijama da ulažu u energetski efikasne i održive tehnologije. Posebno nam je važno što će značajan deo sredstava biti usmeren na poljoprivredu i preduzeća koja vode žene, gde pozitivne promene mogu imati snažan i dugotrajan uticaj. Za nas, ovo nije samo finansiranje, već ulaganje u napredak koji je inkluzivan, odgovoran i koristan za našu ekonomiju, zajednicu i životnu sredinu.“

EBRD je jedan od vodećih institucionalnih investitora u Srbiji, sa više od 10 milijardi evra uloženih kroz 376 projekata do danas, pri čemu je većina podržala privatni sektor. Fokus Banke u Srbiji je na jačanju konkurentnosti privatnog sektora, prelasku na zelenu energiju i održivu infrastrukturu.

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Budućnost interneta: Kako regulisati nešto što je i ničije i svačije?

by bifadmin 5. јун 2025.

Iako je internet globalno dobro, njegovo regulisanje se razlikuje od zemlje do zemlje. Mada se još uvek ne zna da li će se standardizacija interneta i u budućnosti odvijati po principu otvorenosti, za sada je sigurno jedno – rasprava o standardima ne tiče se samo tehnologije već i društvenih vrednosti, saglasili su se učesnici panela „Budućnost interneta: Regulative, tehnologije i poslovni horizonti“.

„Građanima je prihvatljivo kada se korporacije trude da saznaju sve o njima, dok države koje to rade smatraju nedemokratskim. U praksi, i države i kompanije često poseduju više podataka o građanima nego što bi trebalo, i koriste ih bez uvida javnosti“, upozorava Mika Tasić, tehnološki stručnjak sa preko 25 godina iskustva u pokretanju digitalne transformacije za globalne brendove, uključujući Gugl, BMW i FA.

Njegovo mišljenje deli i Kristijan Kaufman, član odbora u Internet korporaciji za dodeljena imena i brojeve (ICANN), predsedavajući projekta Tor i potpredsednik za tehnologiju platforme Akamai Edge. On smatra da građani olako dele svoje podatke, nesvesni njihove vrednosti na tržištu. Ocenjuje i da internet nije onakav kakvim smo ga zamišljali pre dvadesetak godina – kao prostor za slobodnu razmenu informacija, alatku za lakši pristup znanju i pospešivanje demokratije. Ovi ciljevi su samo donekle dostignuti, jer danas ima sve više pokušaja da se ograniči pristup sadržajima na internetu, konstatuje Kaufman.

Takva ograničenja su ponekad opravdana, na primer kada služe za to da korišćenje interneta učine što bezbednijim, ali ta pravila nisu ujednačena. „Iako je internet globalno dobro, koje se koristi u celom svetu, njegovo regulisanje se razlikuje od zemlje do zemlje. U SAD se teži deregulaciji, nadležni u Evropi se ponašaju kao dobroćudni preduzetni džin koji nije mnogo pametan, dok Kina tome pristupa promišljeno i centralistički”, komentariše Rastko Petaković, stariji partner u advokatskoj kancelariji Karanović & Partners. On ističe da u svetu trenutno ne postoji saglasnost ni oko osnovnih pitanja, poput onog da li standardi na internetu treba da ostanu otvoreni.

Glavolomka za regulatore

Moderator panela Danko Jevtović, član UO RNIDS-a, podsetio je da internet funkcioniše prema standardima koje uspostavlja Radna grupa za internet inženjering (IETF), u čijem radu pored predstavnika država i korporacija mogu učestvovati i građani. Dakle, kroz IETF sve zainteresovane strane predlažu rešenja i zajedno odlučuju o njihovoj primeni.

No, u poslednje vreme u svetu se vodi debata o efikasnosti ovakvog modela. Kaufman smatra da bez otvorenog odlučivanja internet ne bi radio ovako dobro kao danas. Brinu ga pokušaji najmoćnijih država i korporacija da nameću svoje standarde, jer bi na osnovu takve prakse sve odluke zavisile od nekolicine igrača.

Iako se još uvek ne zna da li će se standardizacija interneta i u budućnosti odvijati po principu otvorenosti, za sada je sigurno jedno – da se diskusija o standardima ne tiče samo tehnologije već i društvenih vrednosti. „Vi možete biti pasionirani zagovornik prava na privatnost, ali sve to pada u vodu ako neko ko je, na primer, pedofil želi da koristi enkriptovane tehnologije kako bi vršio krivična dela nad najranjivijom populacijom. Privatnost ne sme da bude iznad bezbednosti, ali ni bezbednost ne bi trebalo da bude izgovor za kršenje drugih ljudskih prava. Sve ovo je kompleksan zadatak za regulatore i treba mu prići vrlo ozbiljno“, ukazuje Petaković.

Dok pojedine države ovo pitanje shvataju ozbiljno, građani mu prilaze znatno neopreznije, dodaje Kaufman. On primećuje da su ljudi svesni da velike internet platforme prikupljaju njihove podatke „ali na to pristaju jer im je zgodno, misleći da korišćenjem tih platformi više dobijaju nego što gube na privatnosti. Neki čak ponosno ističu da nemaju šta da kriju. Čini se da nismo svesni da su naši podaci roba koja kompanijama donosi zaradu, a koju im mi dajemo besplatno”.

Opasnosti od jednoumlja i zaglupljivanja

Jedan od primera kako se monetizuju korisnički podaci je praksa društvenih mreža da sakupljaju informacije o našim interesovanjima i da nam potom nude ciljane oglase, kreirane baš za nas.

„I to je samo vrh ledenog brega. Meta je utvrdila da što se oglašivač obraća homogenijoj grupi, to će njegova reklama biti uspešnija. Zato sada radi na povezivanju korisnika u grupe na osnovu ideološke ili neke druge sličnosti, što kod ljudi stvara utisak da ceo svet sačinjavaju njihovi istomišljenici. Oni polako gube dodir sa realnošću ali i sposobnost da diskutuju sa onima koji drugačije misle. To kompanijama donosi zaradu i zato im odgovara, ali može imati velike društvene posledice”, upozorava Tasić.

Prema njegovom mišljenju, internet je u velikoj meri izgubio na kreativnosti iz vremena kada su ga koristili entuzijasti koji su nesebično delili svoje ideje i znanja, jer danas njime dominira nekolicina velikih kompanija. Osim koncentracije moći, društvenu opasnost u ovoj oblasti predstavljaju i trendovi da se suzbiju stvaralaštvo i želja za istraživanjem.

„Da bismo došli do željenog sadržaja na internetu, nekada smo morali da istražujemo mnogo duže i na više mesta, da informacije koje dobijemo analiziramo i povezujemo. Danas je dovoljno da postavimo pitanje četbotu i da čekamo da nam ta mašina prikupi i ’sažvaće’ podatke. Mi na taj način sužavamo i svoja interesovanja i znanja, i to svesno“, ukazuje Tasić.

Veštačka inteligencija – prilika ili neprilika?

Ali, koliko su ti podaci koje na brzinu dobijamo od veštačke inteligencije tačni? Nisu uvek, odgovara Kristijan Kaufman, objašnjavajući da mašine ne poseduju znanje, već sposobnost da interpretiraju činjenice. Nekada to rade bolje, a nekada lošije.

„Ova tehnologija je daleko odmakla u crtanju slika ili izradi animacija. Mašini možete da opišete neku scenu i ona će vam je za vrlo kratko vreme detaljno nacrtati. Ali ako vam je potrebna ekspertiza ili bilo šta složenije, nemojte se mnogo pouzdati u veštačku inteligenciju. Ona uglavnom stvara mediokritetski sadržaj koji nema visoku vrednost, i na tom polju još neko vreme neće moći da se meri sa ljudima”, uveren je Kaufman.

To je jedan od razloga što Rastko Petaković u svom pravničkom poslu, koji zahteva i mnogo „pešačkog rada“, ne koristi često veštačku inteligenciju: „Jednom sam od četbota zatražio da citira 31. član nekog zakona i on je to uradio iako taj zakon ima samo 29. članova. Istina, to je bila starija verzija četbota, ali ovaj problem je i danas prisutan. Zato veštačku inteligenciju ne koristim za važne zadatke, već za onaj deo posla koji se radi po šablonu, kao što je slanje kratkih generičkih mejlova i slično. A kada je koristim za nešto važno, onda tražim od nje izvor informacija koje mi je ponudila, kako bih ih proverio”.

No, bez obira na svoje trenutne slabosti, veštačka inteligencija ima veliki potencijal da promeni društvo i poslovanje. Pored automatizacije poslova koji se ponavljaju, izrade specifičnih sadržaja prilagođenih pojedincima i drugih primera koji su već zaživeli, Tasić predviđa da bi veštačka inteligencija mogla da pomogne i onima koji nisu stručnjaci da prave aplikacije koje su im potrebne, a kojih nema na tržištu.

„Očekujem mnogo i od velikih jezičkih modela, koji će korisnicima interneta omogućiti da dolaze do podataka na svom jeziku i učestvuju u kreiranju različitih sadržaja, koji će potom biti dostupni i ljudima sa drugih govornih područja“, nada se Tasić.

Ali, da bi se veštačka inteligencija i ostala inovativna rešenja odgovarajuće razvijala, potrebno je da internet ostane globalan, univerzalan, i da niko nema monopol u određivanju njegovih standarda, saglasili su se učesnici panela.

Marija Dukić

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Vojislav Vujanić

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U maju najviše porasli krediti preduzetnika

by bifadmin 5. јун 2025.

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju maja ove godine iznosili su oko 3.942 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u aprilu, objavilo je Udruženje banaka Srbije

Pozajmice privrede bile su oko 2.124 milijarde dinara i za 0,8 odsto su veće nego u aprilu. Krediti preduzetnika su uvećani 2,2 odsto, na oko 87,2 milijarde dinara.

Dug stanovništva bankama bio je 1.731 milijardu, i za 1,7 odsto je veći nego u aprilu.

Među kreditima stanovništvu gotovinski su bili veći dva odsto, potrošački 2,3 odsto, stambeni 1,5 odsto, zajmovi za refinansiranje 3,9 odsto. Poljoprivredni su smanjeni 0,1 odsto.

U kašnjenju otplate na kraju maja bilo je 2,5 odsto ukupnih bankarskih pozajmica, koliko i u aprilu.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Loše stanje stručnosti i transparentnosti u radu javnih preduzeća

by bifadmin 5. јун 2025.

U Srbiji je loše stanje po pitanju stručnosti direktora i članova nadzornih odbora javnih preduzeća, pokazalo je istraživanje „Lokalna javna preduzeća – koliko je stručan menadžment, koliko se poštuje zakon i kako su rangirana po indeksu transparentnosti“, koje je sprovela i danas predstavila Transparentnost Srbija.Istraživanje je sprovedeno u 61. preduzeću iz 25 gradova i opština.

„Takođe, stanje po pitanju transparentnosti nije zadovoljavajuće, iako je prošlo već 12 godina od kada je propisano koji su to osnovni dokumenti i informacije koje moraju biti postavljene na sajtovima preduzeća, mi i danas imamo četiri javna preduzeća koja i dalje nemaju ni sajt“, rekao je Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija na konferenciji za novinare u Nezavisnom društvu novinara Vojvodine u Novom Sadu.

Dodao je da radne biografije menadžmenta ima 43 od 61 preduzeća, a od toga se samo 36 mogu nazvati profesionalnim biografijama.
„Od 61 preduzeća samo smo u pet mogli da potvrdimo da i direktori i članovi nadzornih odbora ispunjavaju potrebne profesionalne uslove, a za 18 smo utvrdili da ih ne ispunjava niko, ili nema dostupnih podataka“, naveo je Minić.

Dodao je da su u 22 preduzeća direktori izabrani na konkursu i nisu vršiocu dužnosti, a u četiri preduzeća je njihov status nepoznat. Od 22 preduzeća gde je direktor izabran na konkursu u njih 19 je izabran dotadašnji direktor ili v.d. direktora.

Naveo je da kvartalni izveštaj objavljuje svega 70 odsto preduzeća, dok 76 odsto objavljuje godišnji program rada.

„Ugovore za pravne usluge i ugovore za medijske usluge objavljuje nula preduzeća“, rekao je Minić.

Izvor: Beta

Foto: Alexas_Fotos, Pixabay

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Javni dug Srbije 43,9 odsto BDP-a

by bifadmin 5. јун 2025.

Javni dug Srbije na kraju aprila ove godine iznosio je oko 38,7 milijardi evra, što je 43,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo  Ministarstvo finansija

Na kraju marta javni dug je bio 39,05 milijardi evra, odnosno 44,3 odsto BDP-a.

Javni dug Srbije je na kraju 2024. bio oko 38,9 milijardi evra, ili 47,2 odsto BDP.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako proveriti bonitet privrednog društva

by bifadmin 5. јун 2025.

Istog datuma prestaje da važi stari skoring za period 2019-23, saopšteno iz Agencija za privredne registre

Iz APR-a su naveli i da od istog datuma prestaje da važi skoring koji je utvrđen na osnovu podataka iz finansijskih izveštaja od 2019. do 2023. godine, pošto je za privredna društva utvrđena nova ocena boniteta, odnosno skoring, za period od 2020. do 2024. godine.

Evidencija svih izdatih skoringa, kao i datum prestanka njihovog važenja, objavljuje se na internet stranici APR-a, u delu „finansijski izveštaji“, na linku „evidencija izdatih skoringa“.

Izveštaji o bonitetu rade se za privredna društva, ustanove i preduzetnike i sadrže podatke iz redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za poslednje tri izveštajne godine, odnosno za period od 2022. do 2024. godine.

Kako do provere boniteta privrednog društva

Skoring, tj. ukupna ocena boniteta, radi se za privredna društva na osnovu podataka iz redovnih godišnjih izveštaja za poslednjih pet godina, a najmanje tri i izdaje se u formi skoring izveštaja koji sadrži podatke za period od 2020. do 2024. godine.

Iz APR-a korisnicima predlažu da pre naručivanja izveštaja o bonitetu ili skoringa, putem linka „pretraga objavljenih finansijskih izveštaja“ u odeljku „objavljeni finansijski izveštaji“, provere da li je za konkretno privredno društvo, ustanovu ili preduzetnika redovan godišnji finansijski izveštaj za 2024. godinu objavljen kao potpun i računski tačan.

U slučaju da izveštaj nije objavljen, potrebno je da na pomenutom linku, u odeljku „lista primljenih zahteva“, utvrde da li je taj izveštaj dostavljen agenciji i koji je status njegove obrade.

Ako dostavljeni izveštaj ima nedostataka, neophodno je da ih obveznik otkloni, po proceduri za obradu, kako bi mogao biti javno objavljen i uključen u izveštaje o bonitetu i skoring.

Usluge boniteta su dostupne elektronski, preko internet stranice agencije „eNaručivanje izveštaja i potvrda“, kao i podnošenjem zahteva pisanim putem, lično ili poštom, podsećaju iz APR-a.

Dodaju da su detaljne informacije u vezi sa pružanjem usluga boniteta objavljene su na internet stranici agencije u delu „finansijski izveštaji“, u okviru odeljaka „APR bonitet“ i „ePodaci iz finansijskih izveštaja na zahtev korisnika“.

Izvor:24sedam
Foto: Pixabay

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Privreda očekuje novi Program za suzbijanje sive ekonomije – Inovacije u fokusu

by bifadmin 4. јун 2025.

Nakon decenije strateškog rada i konkretnih rezultata, privreda očekuje da uskoro počne priprema za novi Program za suzbijanje sive ekonomije do 2030. godine, u čijem će fokusu biti – inovacije i digitalna rešenja. Tehnologija se pokazala kao najjači saveznik u jačanju transparentnosti i fer konkurencije, navedeno je na događaju koji su organizovali NALED i kompanija Authentix.

Prvi korak ka novom Programu za suzbijanje sive ekonomije je upravo identifikacija inovacija koje mogu biti deo sistemskog rešenja, naveo je direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević.

– Radimo na analizi najboljih praksi u ovoj oblasti, što je važan elemenat za izradu novog Programa za suzbijanje sive ekonomije do 2030. Poseban akcenat stavljamo na rad inspekcija. Prosečna starost inspektora u Srbiji iznosi 51 godina, a aktivnih je manje od 3.000 – što ozbiljno ograničava kapacitete sistema. Zato se zalažemo za nova zapošljavanja i modernizaciju rada kroz punu primenu platforme eInspektor, kao i korišćenje inovativnih tehnologija – kaže Vasiljević i ističe da je digitalizacija ključna

Da inovativna rešenja mogu promeniti pravila igre govori i primer međunarodne kompanije Authentix koja je kroz sistem za markiranje goriva u Srbiji pomogla da se u budžet slije preko 1,4 milijarde evra dodatnih prihoda. Između ostalog ova kompanija sarađuje i sa američkim FED-om (Federal Reserve System) na kontroli svih novčanica u njihovom sistemu.

– Već više od decenije pomažemo državama i kompanijama da sačuvaju vrednost svojih resursa i brendova. Kroz pametna rešenja za obeležavanje i praćenje, štitimo lance snabdevanja. U Srbiji i regionu Balkana, poslujemo kroz lokalnog distributera Nanoinspekt koji obezbeđuje sve – od uvoza markera i analizatora, preko tehničke podrške i distribucije, do saradnje s državnim institucijama i podizanja svesti javnosti. Naša misija je jasna: da stvorimo svet sigurne i pouzdane trgovine, kroz nauku, inovacije i poverenje – objasnio je Kevin Mekenna, predsednik i izvršni direktor kompanije Authentix.

Profesor Fakulteta bezbednosti u Beogradu Petar Stanojević navodi da više od 80% potrošača širom sveta makar jednom je kupilo falsifikovani proizvod, često nesvesno.

– Digitalna transformacija inspekcija, uvođenje veštačke inteligencije u analizu rizika i saradnja sa potrošačima kao ‘građanskim inspektorima’, već se primenjuju u razvijenim državama – ističe Stanojević.
Na skupu su predstavljene najbolje međunarodne prakse u domenu procedura oduzimanja i skladištenja robe, modernizacije zakonskih rešenja i jačanje carinskih kapaciteta, uključujući laboratorijsku analizu i javno-privatna partnerstva za specifične vrste oduzete robe.

4. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Uslužni servisi za pomoć domaćinstvima u SFRJ: Rasterećivanje drugarica

by bifadmin 4. јун 2025.

Drugarice u socijalističkoj Jugoslaviji bile su ravnopravnije od drugova, jer su radile duplo – na poslu i kod kuće. Umesto da nešto od porodičnih obaveza preraspodeli i drugovima, partijski vrh je u emancipaciji žena pribegao formiranju društvenih institucija za pomoć domaćinstvima, uključujući i uslužne servise za kućne poslove. Uprkos znatnim izdvajanjima za njihov rad, ovi servisi nisu se pokazali naročito uspešnim u praksi, uključujući i činjenicu da su se kućnih poslova uglavnom rasteretile one drugarice čiji su muževi zarađivali najviše.

Tokom obnove Jugoslavije posle Drugog svetskog rata i u periodu industrijalizacije rasla je potreba za radnom snagom, pa su nove socijalističke vlasti insistirale na školovanju i zapošljavanju žena, posebno u nerazvijenim i seoskim sredinama. Emancipacija žena postala je jedan od stubova modernizacije društva, ali je problem nastao kada se pokazalo da su patrijarhalne podele uloga u porodici žilavo opstajale i pod komunističkom petokrakom.

Tako su u borbi za ravnopravnost drugova i drugarica, drugarice postale dvostruke udarnice – pored posla za koji su bile plaćene, svaki dan su volontirale još dodatnih šest do osam sati baveći se kućnim poslovima i decom. Ali, kada su žene, zbog kućnih i porodičnih obaveza mahom počele da postižu slabiju produktivnost na plaćenom poslu od svojih muških kolega, vlasti su shvatile da pod hitno nešto mora da se preduzme kako bi se drugarice rasteretile.

Partijski vrh ni u bunilu nije razmatrao mogućnost da se i drugovi malo dohvate varjače, usisivača i povedu računa o bolesnoj deci, već je rešenje potražio u ideji da se osnuje mreža društvenih ustanova za pomoć domaćinstvima. Ona je uključivala institucije za brigu o deci, restorane društvene ishrane, radničke menze u preduzećima po subvencionisanim cenama, školske kuhinje… Formirani su i uslužni servisi, sa idejom da preuzmu dobar deo kućnih poslova koji su do tada obavljale žene.

Najveći promet od rada po kućama

Prve ovakve servise osnivale su ženske organizacije, na čelu sa Antifašističkim frontom žena (AFŽ), navodi Vera Gudac Dodić sa Instituta za noviju istoriju Srbije. Među „pionirima“ bili su uslužni servisi u Beogradu koji su počeli da rade 1952. godine, ali bez većeg uspeha jer stanovništvo nije ni znalo da tako nešto postoji. Članice AFŽ-a zato su se bacile na propagandu preko plakata i novinskih tekstova, a uskoro su počeli da se organizuju i specijalizovani sajmovi „Porodica i domaćinstvo“, koji u beležili preko milion posetilaca.

U Srbiji je do 1957. godine radilo više od 20 uslužnih servisa, koji su nudili čišćenje stanova, pranje i peglanje veša, prepravku i krpljenje odeće, rublja i čarapa, raznošenje hleba i mleka po kućama, povremeno čuvanje dece, spremanje zimnice i hrane za domaćinstva, pranje izloga i čišćenje lokala.

Cene usluga bile su približne u svim servisima, a najveći promet imali su od rada po kućama i potom od prepravki odeće i veša. U Beogradu je u tom periodu radilo 10 uslužnih servisa, sa više od 250 zaposlenih radnika i godišnjim prometom koji se kretao od četiri do 20 miliona dinara.

Različiti uslovi rada

Uslužni servisi za domaćinstva bili su registrovani kao ustanove sa samostalnim finansiranjem, ili kao zanatske radnje, što je uticalo i na različite uslove rada. Jedan od prvih beogradskih uslužnih servisa „Radnja za pranje i glačanje rublja Sekcije AFŽ-a opštine Stari Grad“ bio je registrovan kao zanatska radnja. Servis je imao jednu službenicu i 13 radnica koje su primale mesečnu platu od 5.000 dinara, bez obzira na broj radnih sati koje su ostvarile. Bile su socijalno osigurane, mada u prvo vreme radni odnos nije bio regulisan ugovorom.

Istovremeno „Servis za usluge u domaćinstvu Odbora AFŽ-a opštine Palilula“ bio je registrovan kao ustanova sa samostalnim finansiranjem. Ovim servisom upravljao je upravni odbor koga su činile tri članice opštinskog odbora AFŽ-a, jedna radnica servisa i službenica servisa. Radnice u servisu na Paliluli, njih 12, sklopile su ugovor o radu, a plaćane su prema broju ostvarenih radnih sati. Tako su se, na primer, u junu 1953. njihove plate kretale od 5.925 do 6.200 dinara, zavisno od ostvarenih radnih sati. Sledećeg meseca, raspon plata bio je od 5.567 do 7.455 dinara.

Osnovna sredstva za rad servisa najčešće su obezbeđivali nadležni narodni odbori i, mada pojedinačno to nisu bili veliki novčani iznosi, na nivou grada Beograda ukupna sredstva nisu bila mala. Tako su nabavljene mašine za pranje veša servisima na opštinama Palilula, Stari grad i Terazije, gotovo svi servisi su kupili šivaće mašine, a neki usisivače.

Narodni odbor sreza Beograd izdvojio je iz investicionog fonda sredstva za nabavku uvoznih mašina za pranje veša i odobrio sredstva za izgradnju vešernica na pojedinim beogradskim opštinama. Prilikom osnivanja novih uslužnih servisa, opštinski narodni odbori obezbeđivali su im i obrtna sredstva u visini od 100.000 do 300.000 dinara.

Međutim, već u početku je došlo do „gluvih telefona“ između ponude i tražnje, jer je većina servisa nudila krojačke usluge, dok su domaćinstva bila najzainteresovanija za pomoć u kućnim poslovima. Zato su nadležni tražili da se usluge „koordinišu“ sa potrebama korisnika i da se najbolja iskustva iz prakse prenose na novoosnovane servise.

Velika fluktuacija radne snage

Mada se u društvu koje je propagiralo jednakost nerado govorilo o tome da su neki „jednakiji od drugih“, uslužni servisi za domaćinstva su od početne ideje da se pomogne ženama radnicama, postali jedan od pokazatelja socijalnog raslojavanja stanovništva i u socijalizmu. To se moglo videti po tome ko se zapošljavao u ovakvim organizacijama, ali i ko su bili korisnici njihovih usluga.

U uslužnim servisima uglavnom su radili oni koji su bili materijalno ugroženi, a tu su se često zapošljavale i žene koje su pristizale sa sela u gradove. Većina zaposlenih je bila bez bilo kakvih kvalifikacija, pa su se takvi radnici tek u servisima obučavali za neki posao. Nekvalifikovana, priučena radna snaga, često je pružala usluge koje nisu bile dovoljno kvalitetne, a plate su bile male, znatno niže nego u preduzećima.

Zato je većina zaposlenih rad u javnim servisima videla samo kao privremeno rešenje, pa su mnogi tražili drugo radno mesto čim bi se osposobili za neki posao. Upravo zbog toga, servise je odlikovala velika fluktuacija radne snage. Dodatni problem je predstavljao i nerešen status radnika bez ikakvog zvanja, naročito žena koje su radile po kućama i prale veš, pa su se pojavili predlozi da se nomenklatura u zanatstvu dopuni i zvanjima kao što su peglar, pralja, domaćica.

Rasteretile se žene čiji muževi dobro zarađuju

Iako su zaposleni u servisima radili za male plate, pokazalo se da su njihove usluge bile preskupe za prosečno jugoslovensko domaćinstvo. Najčešći korisnici servisa bila su domaćinstva sa višim standardom, „naročito one žene kojima ovakve usluge uopšte nisu bile namenjene. To su žene zubara, lekara, profesora, čiji muževi dobro zarađuju“, navodi se u jednom izveštaju koji se nalazi u Arhivu Republike Slovenije.

Pored domaćinstava, usluge ovakvih servisa koristile su i različite ustanove i preduzeća, ali ne u velikom broju. Prema anketama koje su sprovedene među radnim organizacijama u Jugoslaviji šezdesetih godina prošlog veka, u preduzeću Partizanka samo dve radnice su koristile ovakve usluge, u Ginekološko-akušerskoj klinici u Beogradu nijedna, dok su žene zaposlene u Pošti izjavile da im se više isplati da privatno angažuju nekog za pomoć u kući, jer su cene usluga u servisima previsoke a nedovoljno kvalitetne.

Uslužni servisi kasnije su prešli u nadležnost stambenih zajednica, sa idejom da o prioritetnim uslugama odlučuju sami stanari, u skladu sa svojim potrebama i materijalnim mogućnostima. Ali i u ovakvom modelu organizovanja, novoosnovane servise često su pratile brojne teškoće, od neodgovarajućih, tesnih prostorija i nedostatka savremene opreme, do nedovoljno kvalifikovanih radnika i niske produktivnosti rada.

Zorica Žarković

Biznis & finansije 233, maj 2025. 

Foto: AllaSerebrina, Depositphotos

4. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kompanija dm nastavlja snažan doprinos razvoju zajednice: donacije i inicijative u 2025. premašile 33 miliona dinara
  • ProCredit banka nastavlja unapređenje korisničkog iskustva
  • Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna 86.695
  • Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za promociju svojih proizvoda
  • Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da uzmete stambeni kredit?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit