Za šest meseci ove godine na javne nabavke u Srbiji je potrošeno 130,5 milijardi dinara, što je 42,3 milijarde dinara, odnosno 370 miliona evra, manje nego u istom periodu 2012. godine, rekao je danas direktor Uprave za javne nabavke Predrag Jovanović. On je ocenio da su uštede postignute zahvaljujući primeni novog Zakona o javnim nabavkama, jer nije pao kvalite usluga ponudjača.
Novi Zakon o javnim nabavkma je u primeni od 1. aprila 2013. godine i predvideo je stože procedure nabavki, kako bi se smanjio broj pregovaračkih postupaka bez objavljivanja javnog poziva i nabavki po hitnom postupku. U prvom polugodištu ove godine sprovedeni su pregovarački postupci u vrednosti 11,5 milijardi dinara, što je 9,5 milijardi, odnos 45 odsto, manje nego u istom prošlogodišnjem periodu. Ušešće pregovaračkih postupaka u ukupnim postupcima javnih nabavki je bilo 24 odsto, četiri odsto manje nego prošle godine, dok ih je u zemljama Evropske unije svega nekoliko procenata.
Vesti
Romano Prodi (bivši predsednik Evropske komisije) pozvao je Latinski front (Francusku, Italiju i Španiju) da ustanu protiv Nemačke zbog koje jak evro šteti njihovom oporavku.
Prodi tvrdi da će visok kurs evra dovesti do propadanja prvo njihovih a potom i nemačke priverde: “Nemački industrijalci znaju da neće moći da prodaju nijedan Mercedes u Evropi, ali ne rade dovoljno da spreče nadolazeću krizu”.
Nemci su po njegovim rečima “manijakalno restriktivni” zato što svaku svoju odluku vagaju uz pomoć proračuna “teorije igara” i uverenja da će “nevaljali Latini uvek varati i muljati sve dok ne budu izloženi velikom riziku za svoje akcije”.
ECB se po Prodiju ne ponaša više kao centralna banka već kao sprovodilac političkih pritisaka.
Italiju on naziva “fiskalnim svecem” – ona je jedina velika ekonomija u razvijenom svetu koja pokušava da održi budžetsku ravnotežu i koja će ove godine imati budžetski suficit od 2,5% BDP-a, pa ipak joj dug konstantno raste. O ovoj zamci večitog dugovanja pisali smo u tekstu Tehnologija legalne pljačke.
Zato Prodi predlaže zajedinčki pristup svih oštećenih tokom krize – južnih zemalja, Irske i Francuske koje bi mogle da imaju većinu u Savetu ministara EU, Savetu za upravljanje ECB-om, i drugim telima Unije pomoću kojih bi se mogao obnoviti Maršalov plan ili uspostaviti Abekonomija u Evropi. Ove zemlje se ne plaše inflacije poput Nemačke i zalažu se za rast. Ako bi Nemačkoj to mnogo smetalo, smatra Prodi, može slobodno da izađe iz Unije.
Izvor: The Telegraph i Financial Times
U proseku oko svake pete zvezde u našoj galaksiji orbitira planeta koja ima mogućnost za postojanje vode i nastanak života.
NASA je objavila studiju na osnovu tri godine prikupljanja podataka Keplerovim teleskopom, po kojoj se zaključuje da je naša galaksija dom za čak 10 milijardi potencijalno životvornih svetova (tačnije 22% od 50 milijardi planeta) . Taj broj eksponencijalno raste ukoliko se relativno mladim zvezdama i njihovim planetama dodaju i planete koje orbitiraju oko hladnijih crvenih patuljaka, tipa zvezda koje su najbrojnije u Mlečnom putu. Studija je napravljena izračunavanjem na osnovu do sada prikupljneih informacija koje je do maja 2013. slao teleskop Kepler.
Čuveni teleskop je do tada vizuelno odredio 3.538 planeta „kandidata“, od kojih njih 647 približne veličine Zemlje, a 104 na idealnoj udaljenosti za postojanje vode. Međutim, astronome je iznenadila veolika raznolikost u uočenim zvezdanim sistemima. „Svi su na početku očekivali da planetarni sistemi izgledaju poput našeg, ali pokazalo se da postoji mnoštvo sazvežđa sa potpuno različitim karakteristikama“, istakao je astronom Džejson Rov iz SETI instituta iz Kalifornije.
Evropska komisija predviđa za drugi deo ove godine rast od 0,5%, a za 2014. rast od 1,2%, a potom u narednoj godini ubrzanje rasta od 1,9%.
“Ovo je prekretnica za EU”, tvrdi Oli Ren, komesar za ekonomska i monetarna pitanja.
U evrozoni je predviđen rast od 1,1% naredne godine i od 1,7% u 2015.
Nezaposlenost će pak ostati na sličnim nivoima kao danas da bi konačno pala na 11,3% tek u 2015. godini.
Kada se radi o pojedinačnim zemljama, EK je pohvalila Veliku Britaniju od koje očekuje rast od 1,3% ove godine, a u narednoj rast između 1,7% i 2,2%.
Izvor: BBC
Kompanija Delhaize Serbia, koja je vlasnik maloprodajnih lanaca Maxi i Tempo nastavila je saradnju sa srednjim školama i fakultetima širom Srbije kroz programe prakse i stipendija. Oko 500 učenika srednjih škola obrazovnih profila: mesar, pekar i trgovac, je tokom meseca septembra započelo praksu u prodavnicama Delhaize-a: Maxi i Tempo u 15 različitih gradova i time dobilo šansu da stiče dragocena, praktična znanja od iskusnih mentora. Istovremeno, priliku da se upoznaju sa poslovanjem Delhaize Serbia kroz program stipendija, dobili su studenti Ekonomskog fakulteta, Fakulteta organizacionih nauka i Saobraćajnog fakulteta, iz Beograda i Novog Sada.
Učešće u programu studentima omogućava kontinuirano upoznavanje sa procesima i aktivnostima maloprodajnih objekata svih formata, od manjih do većih: Mini Maxi, Maxi, Tempo, Tempo Exrpress i Shop&Go, kao i ostalih sektora u direkciji kompanije: menadžment kategorija, logistika, finansije i računovodstvo, marketing, informacione tehnologije i ljudski resursi i organizacioni razvoj.
Po završetku programa stipendija, studenti dobijaju šansu da svoju profesionalnu karijeru započnu u kompaniji Delhaize Serbia, polazeći od rukovodećih pozicija u maloprodajnim objektima.
Pored toga, za 50 najboljih učenika završnih godina na praksi kompanija Delhaize Serbia od novembra obezbeđuje i mesečnu novčanu nadoknadu u vidu stipendije, kao i mogućnost da odmah po završetku školovanja dobiju posao u struci u Delhaize Serbia. Kroz slične programe tokom prethodnih 7 godina Delhaize Serbia je omogućila praksu za oko 3500 učenika i stipendije za 327 učenika, od kojih većina i dalje radi i napreduje u okviru kompanije.
Devet od deset eksperata korporativnih komunikacija vodećih evropskih kompanija ocenilo je da je kapacitet CEO-a da se nosi sa upitima medija i drugim javnostima postao ključan za ukupan uspeh i reputaciju kompanija kojima upravljaju.
Istraživanje ECCOS 2013, u kome su učestvovali vodeći evropski eksperti komunikacija, otkrilo je koliko važan postaje imidž koji ima vodeći čovek kompanije – predsednik ili CEO (Chief Executive Officer). U prilog tome najviše doprinosi činjenica da se u kompanijskim vestima, i uspeh i loši rezultati sve više pripisuju određenim pojedincima. Samim tim, imidž poslovnih lidera postao je od suštinske važnosti za reputaciju kompanije.
„Javnost se često više identifikuje sa pojedincima koji vode kompaniju nego sa samim kompanijama kao organizacijama. Pozicioniranje CEO-a kao osobe koja će biti zapamćena i kojoj se veruje zahteva pažljivo planiranje. Kompanije koje taj zadatak ostavljaju sudbini ili slučaju, preuzimaju na sebe veliki rizik“, istakla je Ljiljana Boljanović, direktorka agencije Olaf&McAteer (ekskluzivni partner Ketcham-a u Srbiji). Inače istraživanje su sproveli Ketchum i EUPRERA (Evropska asocijacija za edukaciju i istraživanja u oblasti odnosa sa javnošću).
Takođe, rezultati istraživanja pokazali su da tri od četiri ispitanika (na uzorku od 576 menadžera i direktora korporativnih komunikacija) očekuje značajan porast inteziteta međutržišnih komunikacija. Do sve veće usmerenosti na razmenu informacija sa kolegama iz inostranstva dolazi usled sve većeg broja multinacionalnih kompanija koje posluju širom sveta, globalizacije, IT tehnologija, drušvenih mreža, internacionalne međuzavisnosti poslovanja, razmene znanja, sirovina i autsorsinga.
Kao najveće izazove za međunarodne komunikacije u državama van Evropske unije, ispitanici navode:
1. Razvoj komunikacijskih strategija u skladu sa socijalnim, kulturnim i političkim osobenostima određene države
2. Monitoring javnog mnjenja i razumevanje stejkholdera
3. Poznavanje strukture medija i javne sfere
Na skali važnosti veština i osobina koje uspešan CEO mora da poseduje, među prve tri našle su se:
1. Interpersonalne komunikacijske sposobnosti
2. Lična reputacija
3. Poznavanje strateških komunikacija
Srpski Tehnicom Solutions pustio je u rad novi sajt danske medijske kuće Jyske Medier A/S, koji se razlikuje od većine medijskih sajtova po svojoj građi.
Danska firma Jyske Medier A/S je veliki lokalni izdavač u centralnom, najnaseljenijem delu Danske, Jutland. Pored izdavanja papirnih izdanja, ova firma ima nekoliko radio stanica. Tiraži njihovih novina prelaze pola miliona primeraka, dok radio stanice sluša oko 300 hiljada Danaca. Ovaj danski izdavač tri dnevne novine i 15 nedeljnika, uvodi na svom sajtu samo kategorije vesti. Ušavši u kategoriju vesti, korisnik dobija obilje vesti i informacija o toj temi ili događaju. Kategorije su podeljene od vrlo opštih (sport) do trenutno aktuelnih (derbi u danskom fudbalu). Ovakav način grupisanja tema dozvoljava da se na jednom mestu isprati sve vezano za temu, a daje čitaocu lak način da izabere ono što želi da pročita. Srpski Tehnicom Solutions je na ovaj način zaokružio još jedan izuzetan projekat za inostranog partnera, dokazavši da imamo kvalitet da izrađujemo kvalitetan softver za bilo kog iz inostranstva.
Globalna ekonomska kriza ima ogroman uticaj na osećanje lične sreće i zadire duboko iza potrebe za ostvarivanjem sigurnog prihoda, u preispitivanje zadovoljstva sopstvenim životom, ali i poverenja u državni aparat, kaže se u najnovijem izveštaju OECD.
Subjektivan osećaj kvaliteta života opao je među ispitanicima u onim zemljama koje su najviše pogođene finansijskom krizom. Između 2007. i 2012. zabeleženo prosečno životno zadovoljstvo palo je za 20% u Grčkoj, 12% u Španiji i 10% u Italiji. Umereni porast zabeležen je u Nemačkoj, Izraelu, Rusiji, Meksiku i Švedskoj. Najnoviji izveštaj OECD pokazuje da su članice evrozone koje su pretrpele najveću ekonomsku štetu one zemlje čiji građani ubrzano gube poverenje u svoje vlade, u proseku za 10%. U svih 35 članica OECD, manje od polovine građana veruje u svoj državni aparat – što je najmanji nivo od 2006. godine. „Rezultati ovog istraživanja pozivaju na buđenje. Osnovni zadatak ekonomske politike je da doprinese poboljšanju života ljudi“, istakao je generalni sekretar OECD, Anhel Guria.
Zaposlenje ima presudan uticaj na dobrobit i lično zadovoljstvo pojedinaca. Polovina ipsitanih u evropskim zemljama istaklo je da loša poslovna organizacija i poslovni odnosi utiču negativno na njihovo zdravlje, a samo 15% njih je izjavilo da je zadovoljno svojim poslom. Takođe, studija OECD je pokazala da jaz između polova u visini prihoda i dalje postoji iako je smanjen u odnosu na prethodne godine.
Tviter je za svoju inicijalnu ponudu akcija zabeležio veliko interesovanje pa je zbog toga i cena njegove akcije porasla sa 17 i 20 dolara na između 23 i 25 dolara.
Sa ovakvom vrednošću akcije Tviter bi mogao da vredi oko 13,9 milijardi dolara, što je 26 puta više od njegovog prošlogodišnjeg profita (to je odličan rezultat ako se setimo da je naš NIS prodat za manje novca od svog jednogodišnjeg profita).
Da podsetimo, pre dve nedelje se mislilo da će Tviter preko IPO-a prikupiti između 1,2 i 1,6 milijardi dolara, što bi značilo da bi vrednost kompanije bila između 10,5 i 12,4 milijardi dolara.
Za razliku od trenutno najvrednijeg Fejsbuka (38 dolar apo akciji), Tviter izgleda neće pustiti još hartija od vrednosti na tržište zbog rasta cene akcija.
Izvor: WSJ











