Vesti

Prema najnovijim podacima iz godišnjeg statističkog izveštaja Svetske zdravstvene organizacije (WHO), Zapadnoafrička zemlja Sijera Leone ima najkraću očekivanu životnu dob za muškarce – 39 godina, a u Avganistanu kratko žive oba pola – 41 i 42 godine u proseku.

WHO navodi da su neke zemlje, najviše afričke, napravile veliki napredak u porastu očekivanog životnog veka nakon 1990, delimično završetkom rata, delimično zbog uspešne zdravstvene inicijative.

U Eritreji je tako povećana očekivana životna dob sa 33, na 61 godinu za muškarce i sa 53, na 65 za žene. Angola, Bangladeš, Maldivi, Niger i Istočni Timor povećali su životni vek za oba pola za 10 godina.

Ali, neke druge zemlje pokazuju oštar pad u istom razdoblju. Očekivan životni vek u Zimbabveu pao je u proseku za 19 godina za oba pola i iznosi 44 godine. U Lesotu pad iznosi 16 godina, a u Svaziju 14 godina. Očekivani životni vek za muškarce u Južnoafričkoj Republici pao je za 12 godina, na 47 godina. U svim navedenim zemljama hara zaraza virusom HIV-a.

U SAD-u očekivani životni vek za muškarce porastao je sa 72, na 76 godina, a za žene sa 79, na 81 godinu. U Rusiji muškarci žive 60 godina, odnosno četiri manje nego u doba SSSR-a.

„Nove tehnologije su bitan momenat u razvoju jednog preduzeća, koje se na tržište može plasirati kvalitetom, uslugom i povoljnijim cenama,“ naglasio je Boško Blažić, predsednik kompanije Stylos Group i zahvalio se Izvršnom veću Vojvodine na podršci. Za kupovinu nove grafičke mašine Stylos Group je izdvojio 129 miliona dinara, od čega je Izvršno veće Vojvodine pomoglo sa 30 miliona dinara.

Uz nabavku nekoliko novih mašina i uređaja za pripremu, štampu, obradu i finaliziranje proizvoda, ukupno ulaganje kompanije Stylos Group u AMB Grafiku u proteklih nekoliko meseci dostiglo je 3,5 miliona evra. Predstavljeni najnoviji Heidelbergov model XL -105 za petobojnu štampu i lakiranje sa jedinstvenim u svetu Prinect Image Control uređajem za kontrolu štampane površine celog tabaka, jedini je takav model u Srbiji.

Od privatizacije AMB Grafike 2003. godine, kompanija Stylos Group je u razvoj proizvodnje, implementaciju novih tehnologija i obuku stručnih kadrova uložila preko 6 miliona evra. U novom pogonu AMB Grafike biće direktno zaposlena 24 radnika i još 115 kooperanata preko kompanije Stylos group.

AMB Grafika je osnovana 1907. godine u Novom Sadu. Nakon transformacija tokom godina, privatizacije i ulaganja u modernizaciju pogona i poslovanja, postala je lider u proizvodnji ambalaže i ofsetnoj štampi u jugoistočnoj Evropi. Visok kvalitet proizvoda, preko 100 godina tradicije, stručnost i ekspeditivnost, učinili su da AMB Grafika bude prepoznatljivo ime i pouzdan poslovni partner.

Medvedev je rekao da se takve situacije „ne smeju koristiti protiv Rusije“. Ruski predsednik je dodao i da ne želi da program EU „Istočno partnerstvo“ ohrabri, kako se izrazio, „sklonost ka antiruskom stavu u nekim zemljama“.

Češki predsednik Vaclav Klaus je rekao novinarima da je Unija tokom samita pružila uveravanja Rusiji da „Istočno partnerstvo“ nikako nije upereno protiv Rusije. Samit Rusije i Evropske unije, koji se održava dva puta godišnje, u toku je u gradu Habarovsku, na krajnjem istoku Rusije.

Niz pitanja

Domaćin skupa, ruski predsednik Dmitrij Medvedev, istakao je da će dve strane „razmotriti čitav niz pitanja“. „Mislim da ćemo nastaviti razgovor o svim tačkama dnevnog reda; verovatno je dobra ideja vratiti se temi finnsijske i ekonomske krize i razmotriti situaciju na polju energenata, kao i izgradnju nove strukture evropske bezbednosti“, istakao je predsednik Medvedev.

Dve strane, kako se izveštava, žele da ostvare novo partnerstvo posle višegodišnjih sporova. Međutim, duboke podele još uvek postoje – posebno oko prekida isporuka ruskog gasa evropskim potrošačima i prošlogosišinjeg rusko-gruzijskog sukoba.

Lideri Rusije i Evropske unije su održali neformalne razgovore pre početka rusko-evropskog samita. Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso izjavio je da sve probleme u odnosima sa Rusijom treba rešavati „redovnim i iskrenim dijalogom“, ma koliko teški oni bili.

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev uoči samita je rekao da će gosti iz Evropske unije, prelazeći devet vremenskih zona na putu do Habarovska, „biti u prilici da osete veličinu Rusije“.

„Da bismo uspostavili partnerske, sveobuhvatne odnose, potrebno je da Evropska unija shvati kako je Rusija organizovana, sa kakvim se teškoćama suočava i kakvim prednostima raspolaže“, dodao je Dmitrij Medvedev.
(BBC)

Ruinirane i u divlje zelenilo obrasle kuće Svetog Stefana tri sezone nakon davanja u tridesetogodišnji zakup singapurskom hotelskom lancu Aman rizorts svjedoče o pogrešnoj odluci crnogorske Vlade – lošem partneru dala je u ruke biser crnogorskog turizma.

Prema nezvaničnim informacijama Monitora, a koje nije bilo moguće provjeriti u zvaničnim institucijama, novi gazda Svetog Stefana mogao bi biti, skriven iza neke of-šor kompanije, Taksin Šinavatra, odbjegli bivši premijer Tajlanda, osuđen u toj zemlji na dvije godine zatvora zbog korupcije.

Bivši vlasnik Aman rizortsa Adrian Zeka navodno je prodao svoj udio u zakupu u tri vodeća crnogorska hotela – Svetom Stefanu, Miločeru i Kraljičinoj plaži, sa većim brojem vila i restorana, grčkom partneru Gregu Siroisu, osnivaču Ejdvej investmenta i kontroverznom Taksinu Šinavatri.

Ejdvej investment je druga kompanija potpisnik ugovora o zakupu, registrovana za investicije na Britanskim Djevičanskim ostrvima, čiji se udio odnosio na izgradnju novog hotela Kraljičina plaža, nove apartmanske kapacitete i druge sadržaje u Miločerskom parku i u zaleđu male Kraljičine plaže.

ZA OBNOVU NEMA PARA: Monitor je i ranije pisao da je Aman u velikim finansijskim nevoljama. Ta firma, nekada zvučnog imena i elitnih hotela, bankrotirala je i prodala kontrolni paket akcija indijskoj kompaniji DLF. O tome su pisali i drugi svjetski mediji, ali je vijest o bankrotstvu naša Vlada demantovala.

Činjenica je da Aman nije ni počeo temeljnu rekonstrukciju Svetog Stefana i ispunjavanje investicionih obaveza vezanih za to ostrvo iz ugovora o zakupu. Sudbina Svetog Stefana je nerješiva bez velikih ulaganja. Za temeljnu rekonstrukciju i obnovu grada-hotela, u kome je nakon tri godine nebrige sve satrulo i uništeno, u kome se mora mijenjati kompletna infrastruktura, vodovod i kanalizacija, potrebno je više od 150 miliona eura, računaju stručnjaci. Riječ je o izgradnji posve novog malog grada uz preuzetu obavezu zakupca da se zatečena ambijentalna arhitektura ne mijenja.

Tako velika investicija za grad-hotel koji će raspolagati sa svega 47 apartmana i soba isplativa je samo na duge staze. Zakupac, vlasnik Amana, Zeka taj novac nema. Amanu je ostalo samo ime sa kojim se, to je već izvjesno, ne može renovirati i dovesti u upotrebu najljepše crnogorsko ljetovalište.

Da li je nevesela situacija oko zakupa Svetog Stefana bila glavni razlog majske posjete premijera Mila Đukanovića Singapuru? Da li je bilo govora o raskidanju ugovora zbog drastičnog kršenja preuzetih obaveza? To su za sada dobro čuvane tajne.

Ipak, javno je saopšteno da se Đukanović na Dalekom istoku sreo sa Adrianom Zekom. Iz Singapura je stigla i vijest da se saradnja sa Amanom nastavlja. „Boravak u Singapuru ćemo iskoristiti da sa ključnim ljudima te kompanije razgovaramo o stvaranju nužnih pretpostavki da se u dogledno vrijeme realizuju planirane investicije i da Aman da taj važan dio pečata budućem turističkom imidžu Crne Gore“, kazao je Đukanović.

To dogledno vrijeme prilično je daleko. Ni kada bi ovog mjeseca započeli radovi, zbog ozbiljnosti zahvata i njihovog obima, dovršetak se ne može očekivati ni za sezonu 2011, iako je prema ugovoru trebalo da Sveti Stefan rekonstruišu i otvore već ove 2009. godine, a Kraljičinu plaža naredne sezone. Do sada je, međutim, rekonstruisan samo hotel Miločer.

MUKE HRVATA SA AMANOM: Slično iskustvo sa Amanom imali su i komšije Hrvati. Aman rizorts je u maju 2006. godine kupio hotel Makedonija u Cavtatu koji je bio oštećen u ratu.

Hotel je porušen a na istom mjestu započeta je gradnja novog luksuznog sa pet zvjezdica. Najavljene su bile, kao i u slučaju Svetog Stefana, milionske investicije. Komfor u novom hotelu trebalo je da obezbijede 24 prostrana studija od po 80-ak kvadrata, 12 apartmana sa po 166 kvadrata, kao i niz drugih zanimljivih sadržaja. Iako je otvaranje tog kompleksa bilo predviđeno za 2008. godinu, još ništa od svega, baš kao i kod nas. Gradilište hotela Makedonija mjesecima miruje. Građevinska firma Konel doo, koja izvodi radove napustila je objekat zato što im Aman nije platio ono što je dogovoreno.

Nakon svega, izgleda da se euforična priča crnogorskih državnih zvaničnika, prije svih ministra turizma Predraga Nenezića, o dovođenju renomirane kompanije poznate u svijetu po luksuzu, svele na tajnu dramatičnu potragu za novim investitorima za Sveti Stefan.

Vlada je u teškoj situaciji oko „ugovora stoljeća“, stvari se komplikuju jer je kriza pritisla zemlju. A odbjegli tajlandski premijer ima mnogo novca, koji zbog Interpolove potjernice nema gdje da uloži. Američki The Nation objavio je 12. maja da je Šinavatra zainteresovan za kupovinu ostrva Sv. Nikola kod Budve, potvrđujući tako i Monitorove ranije napise.

NAJSKUPLJI PASOŠ: Da li je Šinavatra, koji je nesumnjivo jedan od bogatijih političara sa potjernice Interpola protiv kojeg se u njegovoj zemlji vode brojni sudski postupci za zloupotrebe službenog položaja, pasoš kupio zajedno sa popularnim budvanskim Havajima i udjelom u zakupu Svetog Stefana? Javnost Crne Gore čekaće još odgovor i na ova pitanja.

Sveti Stefan i ostrvo Sveti Nikola su blizu, razdvojeni uskim morskim pojasem. A i sudbina im je slična. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota, plaža i bistrog mora koje ih okružuje, uvijek su bili predmet želja tajkuna i novobogataša, sa jedne strane i zlatna moneta za potkusurivanje DPS interesa, sa druge.

Ko se god naprasno obogatio u ondašnjoj zajedničkoj državi, poželio je da makar privremeno bude vlasnik onoga što ima najvišu cijenu – Svetog Stefana, Miločera ili Svetog Nikole. Ti kontroverzni bogataši, koje potražuje pravosuđe iz sredina iz kojih dolaze, obično su raširenih ruku dočekivani u siromašnoj Crnoj Gori.

Gazda Jezda, nekadašnji vlasnik piramidalne banke Jugoskandik, bio je prvi zakupac Svetog Stefana i Miločera. Jezda je ojadio građane SRJ, ali je dio svog bogatstva ostavio eliti na vlasti u Crnoj Gori.

Sličan je i slučaj Nenada Đorđevića, funkcionera JUL-a, koji je devedesetih novcem, kako su ga sumnjičili pokupljenim od srpskog Fonda za zdravstvo, pobjegao iz Beograda. Utočište je našao u Crnoj Gori. Parama od pronevjera u Budvi je sazidao hotel Admiral i kupio 37.000 kvadrata zemlje na ostrvu Sveti Nikola, na kome je godinama bespravno zidao objekte.

OZBILJNE STVARI: Ostrvsko imanje kasnije Đorđević prodaje biznismenu slične provenijencije, Stanku Subotiću Canetu, koga potražuje pravosuđe Srbije, zbog optužbi da je rukovodio kriminalnom grupom koja je krijumčarila cigarete i oštetila budžet Srbije za ogromne novce.

Ukoliko vlasnik dijela budvanskog ostrva i zakupac dragulja Crne Gore postane Taksin Šinavatra, biće to zavidna plejada strateških partnera crnogorske vlasti sa Interpolovih potjernica.

Da je stvar oko okolnosti pod kojima je Taksin Šinavatra dobio crnogorski pasoš veoma ozbiljna ukazuje i ponašanje ministra unutrašnjih poslova Jusufa Kalamperovića.

Odlazak u najavljenu penziju ovog političara bogate karijere biće obilježen aferom Šinavatra. Iako više ne bi trebalo da se boji za sopstvenu karijeru, Kalamperović predano ćuti, pozivajući se na još nevažeće zakone. On ne želi ili ne smije da iznese podatke o tome kako je i po čijem nalogu mimo zakonske procedure Šinavatra postao vlasnik crnogorskog pasoša.

Koji je to interes Crne Gore da osobi optuženoj za korupciju izda putnu ispravu? Da li se taj interes ogleda u spašavanju propalog ugovora oko Svetog Stefana i partnera koji su se zadužili za Svetog Nikole.

Premijer Đukanović pak ne ćuti. On je svu odgovornost za izdavanje pasoša prebacio na svog koalicionog partnera iz SDP-a, ministra Kalamperovića. Kaže da ,,ne vidi ništa sporno u tome“ što je ministar policije izdao pasoš Taksinu Šinavatri, za kojim je izdata međunarodna potjernica.

A oni koji kritikuju što se crnogorski pasoši daju bjelosvjetskim kriminalcima moći će, kaže premijer, da isprave stvar kada budu na vlasti, kada preuzmu Ministarstvo policije. Do tada, Šinavatri su otvorena naša vrata. Ako je dobio pasoš, što ne bi i ostrva.
(Monitor, Podgorica)

Gajtner je međutim naglasio da se moraju preduzeti dodatne mere kako bi se banke oslobodile problematične imovine i počele ponovo da pozajmljuju. Pojedini zvaničnici ipak nisu uvereni da će dodatne pozajmice bankama rešiti ekonomske probleme u Sjedinjenim Državama.

Američka vlada je od oktobra ubacila gotovo 600 milijardi dolara u finansijske institucije i problematične industrijske sektore. Sekretar za finansije Timoti Gajtner saopštio je međutim da su pojedine banke možda spremne da do kraja godine vrate 25 milijardi dolara. “Drago mi je što danas mogu da saopštim da postoje ohrabrujući znaci da finansijski sektor počinje da se oporavlja. Zabrinutost u pogledu sistemskih rizika se smanjila, a počeli su da se poboljšavaju i ukupni kreditni uslovi. To su dobrodošli znaci, ali je pred nama još dug put.”

Gajtner je naglasio da je za stabilizaciju finansijskih tržišta potrebno još novca. Takođe je najavio da će za šest sedmica biti pokrenuto partnerstvo javnog i privatnog sektora kako bi se pomoglo bankama koje su opterećene lošim investicijama u tržište nekretnina. Republikanski senator Ričard Šelbi međutim kaže da taj program predstavlja uzaludno trošenje novca poreskih obveznika. „Problemi u našem bankarskom sektoru i dalje postoje, uprkos tome što je Sekretarijat za finansije obezbijedio oko 600 milijardi dolara. Pozajmljivanje je i dalje veoma otežano, a dovodi se u pitanje i finansijska situacija u velikom broju banaka.”
(VoA)

Na adresu General Motorsa stigle su ponude italijanskog Fiata, kanadsko-austrijskog proizvođača auto-delova Magne i američkog finansijskog investitora Ripplewooda. Nemačka vlada će do kraja iduće nedelje ispitati ponude kako bi izabrala onu koja obećava osiguranje egzistencije četiri Opelove fabrike u Nemačkoj, u kojima radi oko 25.000 ljudi.

Najveći gubitak ostvarila je Prva banka Crne Gore od 24,2 miliona evra, za razliku od 2007. godine kada je ostvarila dobiti od 3,8 miliona evra. Gubitak su ostvarile i First Finansial, Invest banka Montenegro i Hypo Alpe Adria banka.

Najveću dobit u crnogorskom bankarskom sektoru prošle godine imala je Oportunity banka od 4,8 miliona evra, 17% manje nego godinu ranije.

Transparency International Hrvatskoj je dao ocjenu 4,4, s tim da je 0 potpuna korupcija, a 10 društvo bez korupcije.
U deset najvećih antikorupcijskih akcija u Hrvatskoj uhapšeno je i okrivljeno 166 ljudi: od toga njih čak 74 dobiva plaću iz državnog proračuna. Čak 35 državnih službenika i dužnosnika iz ministarstava i Hrvatskog fonda za privatizaciju tereti se da su uzimali mito. Za korupciju pred sucem odgovaraju četiri suca. Optuženo je i 35 liječnika i sveučilišnih profesora.

Nema državne institucije bez korupcije, potvrđuju rezultati najvećih akcija Uskoka i Državnog odvjetništva. Maestro, Index, Dijagnoza, Titanic… Okrivljeni su i policajci, tužitelji, odvjetnici, vozači, portiri.

Cijena korupcije

Hrvatsku korupcija košta šest milijardi kuna godišnje, izračunali su u Svjetskoj banci i Ekonomskom institutu.

Prema ljestvici percepcije korupcije Transparency Internationala, stanje u Hrvatskoj iz godine se u godinu poboljšava, no ne možemo biti zadovoljni. Hrvatska je za 2008. godinu na ljestvici TI dobila ocjenu 4,4, pri čemu je nula potpuna korupcija, a 10 društvo bez korupcije.

– Najveći problem nam je odsutnost povjerenja građana u sustav: policiju, sudstvo i Državno odvjetništvo. A to je pak posljedica izrazito malog broja pravomoćnih sudskih presuda koje bi trebale slijediti nakon ovakvih akcija – kaže Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Antikorupcijskog programa.

EU traži oštru borbu

– Podaci o broju optuženih u ovim akcijama potvrđuju mišljenje građana da su političari, liječnici te državni službenici i dužnosnici najkorumpiraniji dio hrvatskog društva – ističe Jovanović. Ivan Tanta, vanjski član saborskog Povjerenstva za sukob interesa, kaže da USKOK-ovi rezultati pokazuju “nedostatak morala” u državnoj upravi i smatra da promjene možemo očekivati tek nakon smjene generacija.

EU traži od Hrvatske oštru borbu protiv korupcije jer ne želi ponoviti grešku s Rumunjskom i Bugarskom, koje su primljene u EU unatoč raširenoj korupciji.

1.AKCIJA MAESTRO (5+1 državnih službenika, 5 građana, među kojima dvoje odvjetnika)

U najvećoj antikorupcijskoj akciji USKOK-a provedenoj u Hrvatskom fondu za privatizaciju u lipnju 2007. godine uhićena su tri potpredsjednika HFP-a, a ukupno je u tri zasebna slučaja procesuirano šestero dužnosnika i službenika. Sada bivši potpredsjednik Josip Matanović prošloga je tjedna osuđen na 11 godina zatvora zbog traženja mita u milijunima eura od predstavnika stranih investitora. Upečatljive su ostale snimke preuzimanja koverti s 50.000 eura za koje je sam govorio da je to “za kavicu”. Osim njega, za mito je osuđen i drugi potpredsjednik Robert Peša, dok je Ivan Gotovac oslobođen optužbe i čeka konačnu odluku Vrhovnog suda. Posljednji potpredsjednik, koji je jedini zadržao svoju poziciju u Fondu, Velimir Kračun, naknadno je procesuiran. Osim njih, na optuženičkoj klupi su se našli i Igor Petlevski i Darko Mrkonjić iz HFP-a.

2.AKCIJA IPSLION (8 državnih službenika i građanin- 5 policajaca, 1 carinik, 1 poreznik, 1 tužiteljica i 1 građanin Dražen Golemović)

U akciji usmjerenoj otkrivanju mogućih nezakonitosti u poslovanju kontroverznog istarskog poduzetnika Dražena Golemovića, prijašnjeg zagrebačkog “šanera”, USKOK i policija prije destak danarazbili su mrežu njegovih suradnika u državnim institucijama. Pet policajaca, carinih, pročelnik područnog ureda Porezne uprave i lokalna Općinska državna odvjetnica, privedeni su i procesuirani za kaznena djela zlouporaba, protuzakonitog posredovanja i primanja mita. Tereti ih se da su Golemoviću odavali tajne informacije, pomagali u prijevozu robe preko carine bez nadzora, i činili druge “usluge”. Golemović ih je zauzvrat darivao na razne načine, primjerice, tužiteljica je dobila zlatnu ogrlicu, poreznik televizor i glazbenu liniju. Od devetero okrivljenih, samo Golemović nije službena osoba.

3.AKCIJA DUBAI (3 državna službenika+1)

U veljači ove godine, nakon što se prvoosumnjičeni vratio s putovanja iz Dubaija u istoimenoj operativnoj akciji nakon preuzimanja i podjele 35.000 eura mita uhićeni su zagrebački poreznici Zdravko Markač i Ranko Vukoja. Uz njih je kao posrednik “pao” i financijski policajac Željko Sičaja. Poreznici, koji su u međuvremenu i optuženi, terete se da su tražili mito od jednog poduzetnika, kako ne bi izvršili vezani financijski nadzor poduzeća. Zanimljivo je da je praktično u isto vrijeme kada su privedeni poreznici, uhićen i financijski inspektor Slaven Bošković zbog sumnje da je za sličnu “uslugu” tražio 300.000 kuna mita, koje, međutim, nije preuzeo. Svi okrivljenici su službene osobe.

4. AKCIJA GRUNTOVEC (10 državnih službenika i namještenika, 18 građana među kojima 3 odvjetnika)

Koncem 2007. godine realizirana je akcija usmjerena razbijanju korupcije u zagrebačkoj Gruntovnici. Ovoga tjedan na Županijskom sudu počelo je i suđenje protiv ukupno 28 optuženih u ovom slučaju. Optuženičku klupu “grije” četvero referenata Zemljišno knjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu na čelu s prvooptuženom Jasenkom Sili. Tu su još dva službenika istog odjela, jedan službenik izvanparničnog odjela, službenik Općinskog kaznenog suda, službenik suda u Zaprešiću te jedan službenik DORH-a. Zajedno s ostalim optuženicima među kojima su tri odvjetnika, terete se primanje i davanje mita, zlouporabe ovlasti i protuzakonito posredovanje.

5.AKCIJA INDEX (23 profesora i zaposlenika fakulteta, 4 policajca, 43 studenata, njihovih bližnjih i “običnih” građana)

USKOK je u suradnji s policijom u rujnu prošle godine finalizirao akciju razbijanja sistema “ispiti za lovu” na zagrebačkom Sveučilištu. Na udaru su se našli prvenstveno Fakultet prometnih znanosti i Ekonomski fakultet. Na temelju rezultata akcije Index trenutno su u tijeku tri sudska postupka, jedan protiv profesora, posrednika i studenata vezano za kupnje ispita na Ekonomiji, dok se dva odnose na Promet, posebno za kupnju upisa, a posebno za ispite. Ukupno je optuženo 70 osoba, od kojih 20 profesora i još troje zaposlenika fakulteta. Zanimljivo je da su optužena i četiri policijska službenika, koji su se u ovom slučaju našli u poziciji davatelja mita ili posrednika.

6.AKCIJA TITANIK (2 načelnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, 10 građana)

Krajem travnja ove godine USKOK i policija proveli su akciju vezanu za nezakonito izdavanje dozvola za upravljenje brodicama. Uhićena su dvojica načelnika iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Boris Mirković i Ante Klarić. Građani zainteresirani za dobivanje dozvola za upravljanje plovilima preko spomenutog dvojca i posrednika mogli su za iznose od oko 2.000 kuna postati viditelji brodica, bez pohađanja predavanja i polaganja ispita. Od 12 prijavljenih osoba, dvojica su službenici spomenutog ministarstva.

7.AKCIJA PET ZVJEZDICA (1 službenik, 2 suca i tri poduzetnika)

Zbog mita i zlouporaba iz 2006. i 2007. godine na splitskom i zagrebačkom Županijskom sudu u tijeku su kazneni postupci iz slučaja “Pet zvjezdica”. Jedan se predmet odnosi na traženje mita od poznatog hotelijera Gorana Štroka u čemu je glavnu riječ, uz izvođeče radova na Šrokovim holelima, imao pomoćnik predstojnika Ureda državne uprave u dubrovačko neretvanskoj županiji Ivo Žeravica. Radilo se o traženju mita od ukupno 320.000 eura za izdavanje potrebnih dozvola. U drugom slučaju koji je nastao iz iste akcije, nazvan “Dubrovački vrtovi sunca”, predsjednici Općinskog i Županijskog suda u Dubrovniku Ivo Besjedica i Pero Miloglav terete za zloupotrebu položaja zbog nezakonitog upisa nekretnina u vlasništvo privatnih tvrtki, a na štetu Hrvatskog fonda za privatizaciju.

8. AKCIJE DIJAGNOZA 1 i 2 ( optužnice u Splitu: 5 liječnika, 4 građanina; u Osijeku: 7 liječnika i administrativnih referenata, 2 građana)

Na Županijskim sudovima u Osijeku i Splitu od veljače prošle godine vode se istražni postupci u poznatim slučajevima Dijagnoza 1 i Dijagnoza 2, u kojima je USKOK raskrinkao liječnike koji su uz novčanu nadoknadu sređivali pojedinim građanima medicinsku dokumentaciju za invalidske i vojne invalidske mirovine te organizirali žurne preglede. U oba slučaja optuženo je ukupno 18 osoba, od kojih 12 prima plaću iz proračunskih sredstava s time da je jedan od njih u mirovini.

9. SUDAC Gašpar (dva suca)

Uskoro bi na zagrebačkom Županijskom sudu trebalo početi suđenje sucu Visokog trgovačkog suda RH Bariši Gašparu kojega USKOK tereti da je primio 25.000 eura mita za ubrzano rješavanje jednog premeta, kao i za odavanje pitanja pojedinim kandidatima za pravosudni ispit. Dok je Gašpar bio na tzv. tajnim mjerama, u prisluškivanim razgovorima “ulovljeno” je i zapošljavanje preko veze jednog sudskog vježbenika na Općinskog građanskog sudu u Zagrebu. USKOK drži da iz snimljenih razgovora proizlazi da je predsjednik Općinskog građanskog suda Ivica Pezo na Gašparov poticaj zaposlio vješbenika, te ga je optužio za zlouporabu. Oba optuženika u ovom slučaju su suci.

10. AKCIJA STOP (šest građana)

Šesto osoba na čelu s ravnateljem Pučkog otvorenog učilišta Đurđevac Draženom Karlovčaninom (39) procesuirano je sredinom travnja ove godine zbog sumnje da su za mito od 3.500 do 10.000 kuna sređivali prekvalifikaciju suokrivljenicima, koji su primjerice, bez pohađanja nastave ili vožnje stjecali svjedodžbu za vozača kamiona. Nitko od šest prijalvjenih osoba nije službena osoba.
(Jutarnji list, Zagreb)

Ta je točka skinuta sa sjednice dnevnoga reda uz obrazloženje da je Resorno parlamentarno povjerenstvo zatražilo produljenje roka za podnošenje amandmana na taj zakon prije njegova konačnog usvajanja. Dom naroda Parlamenta BiH izglasovao je u prvome čitanju taj zakon i unatoč protivljenju Europske komisije, te domaćih resornih ministarstava i relevantnih ekseparata kako usvajanjem toga zakona Parlament BiH izravno krši Sporazum CEFTA-e, koji je BiH potpisao i na čiju se primjenu obvezao, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.

Usvajanje toga zakona donijelo bi velike probleme BiH ekonomiji budući da su i Hrvatska i Srbija najavile uvođenje kontramjera, što bi još više ugrozilo ionako slabu konkurentnost bosanskohercegovačke poljoprivredne proizvodnje. Inače, ‘sporni’ zakon predložio je zastupnik Narodne stranke Radom za boljitak i suvlasnik mesne industrije Lijanovići Jerko Ivanković Lijanović. Zakonom je predviđeno uvođenje punih carina na mlijeko, mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, vodu, sokove i sva druga pića te još nekih prehrambenih proizvoda podrijetlom iz Hrvatske i Srbije.
(Lider, Zagreb)

Anketa koju je u četvrtak objavio ljubljanski dnevni list „Dnevnik“ pokazuje da najveću nacionalnu osetljivost, kad je riječ o hrani, Slovenci pokazuju prema mesu i mleku, a najmanju prema testeninama, alkoholnim i bezalkoholnim pićima. Mleko i mliječne proizvode isključivo domaćeg izvora kupuje 62 odsto kupaca, a domaće meso i mesne prerađevine 54 odsto. Najmanje se pazi na poreklo pekarskih proizvoda, testenina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, gde manje od deset odsto kupaca pazi na to odakle dolaze ti proizvodi, pa vode računa prvenstveno o ceni, pokazalo je istraživanje u kojem je sudelovalo 350 ispitanika. Poslovno udruženje proizvođača hrane podstiče svoje članove da proizvode obeleže oznakom „S“, koja garantuje da su u hrani isključivo domaće komponente.

Istraživanje potrošača pokazalo je da 60 odsto nije bilo upoznato s akcijom promovisanja kupovine domaće hrane, koja je pokrenuta u maju prošle godine. Zato je ovogodišnja kampanja naglašenija i odvija se pod geslom „Kupujmo slovenačko – tako ćemo pomoći jedni drugima i sačuvati radna mesta“.

Veruje se da će tako biti povećane socijalna osetljivost i solidarnost kupaca u vreme ekonomske krize koja je imala teške posledice i u Sloveniji, pa su u stečajevima završile i nekad jake prehrambene kompanije poput „Pomurke“ i „MIP-a“, dok teškoće ima i „Kolinska“ kao deo Istrabenz Holdinga koji ima velike dugove prema bankama.