NAJNOVIJE
Banke i dalje u velikom plusu: Da je bolje...
Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje...
Da li mogu da se „dokupe“ nedostajuće godine radnog...
Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i...
Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
Da li su SAD i EU previše povezani da...
40% građana misli da Srbija nikada neće ući u...
Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

„Strela“ postala većinski vlasnik „Laste“

by bifadmin 22. мај 2025.

Kompanija „Strela-Obrenovac“ stekla je 83% vlasništva u poznatom beogradskom saobraćajnom preduzeću „Lasta“. Ponudu obrenovačke kompanije prihvatile su sve državne institucije koje su imale kapital u toj kompaniji, saznaje Nedeljnik.

Prema podacima Centralnog registra hartija od vrednosti (CRHoV), svoje akcije prodali su Akcionarski fond, koji je imao 29,7 odsto kapitala „Laste“, zatim Republika Srbija koja je posedovala 13,8 odsto akcija, a svoj kapital „Streli“ je prodao i Republički PIO fond, koji je imao 7,88 odsto akcija.

Iz vlasništva u „Lasti“ izašli su i PIO Fond RS, Nacionalna službu za zapošljavanje, Republički zavod za zdravstveno osiguranje i opština Inđija, dok su jedine koje sa jučerašnjim presekom nisu prodale svoje akcije bile opština Stara Pazova i Inđija.

Za mesec dana otkupljen udeo od 66,23%

„Strela“ je, inače, krajem aprila dala ponudu za preuzimanje svih akcija „Laste“ po ceni od 665,49 dinara po akciji, a već je u svom posedu imala paket od 16,77 odsto akcija, što znači da je do jučerašnjeg dana prikupila 66,23% kapitala.

„Strela-Obrenovac“ sada poseduje ukupno 1,9 miliona akcija, a do stopostotnog vlasništva nedostaje joj još oko 385.000 akcije, koje se mahom nalaze kod malih akcionara.

Kako je poslovala „Lasta“?

Na to da će država odrediti sudbinu „Streline“, kako se pokazalo, uspešne ponude za preuzimanje za Nedeljnik je pre nešto manje od mesec dana ukazao glavni broker Momentuma Nenad Gujaničić.

Momentum je u analizi ponude za preuzimanje naveo da ponuđenoj ceni tržišna kapitalizacija „Laste“ iznosi 3,9 milijardi dinara (oko 33,3 miliona evra), dok je neto dug kompanije na kraju prošle godine iznosio oko 3,9 milijardi dinara (oko 33 miliona evra).

„Lasta“ je, kako su istakli, i prošle godine nastavila negativno poslovanje produbivši gubitak na 1,4 milijarde dinara sa 0,6 milijardi dinara minusa u 2023. godini.

Poslovanje u minusu, vrednost imovine u plusu

Iako trenutno loše posluje „Lasta“ je daleko od bezvrednog preduzeća. Vrednost njene imovine na kraju 2024. godine bila je veća nego godinu dana ranije. Stalna imovina je procenjena na 8,9 milijardi, a bila je 8,3 milijardi dinara.

Iz napomena uz finansijski izveštaj vidi se da je u ovom periodu značajno porasla vrednost zemljišta. Umesto 380 miliona dinara, dostigla je 1,1 milijardu dinara. Razlog je što su konvertovali pravo korišćenja u pravo svojine. I to na zemljištu uz auto-put, gde se nalazi i centrala preduzeća.

Vrednost „Lastinih“ građevinskih objekata je 1,4 milijarde dinara, a postrojenja i opreme 6,1 milijardu dinara.

Prema podacima sa sajta Laste, u njenom sastavu je 11 autobuskih stanica. Četiri su u prigradskim beogradskim opštinama – Sopot, Mladenovac, Barajevo i Obrenovac. Osim njih, deo preduzeća su i stanice u Inđiji, Staroj Pazovi, Valjevu, Smedervskoj Palanci, Prokuplju, Lajkovcu i Smederevu.

Izvor: Nedeljnik, Bif

Foto: Pixabay

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

BMW, Honda i KTM zajedno na startnoj liniji moto sezone

by bifadmin 22. мај 2025.

Delta Auto Grupa organizovala je jubilarno, deseto otvaranje moto sezone, a veliki broj posetilaca potvrdio je ono što već znamo: moto zajednica je snažna i spremna za još jednu godinu avanturističkih moto poduhvata. Događaj je održan na Silosima, kroz zajednički nastup brendova BMW Motorrad, Honda i KTM.

Ova manifestacija, koja je tokom godina izrasla u tradiciju, i ovog puta je okupila sve one kojima motori nisu samo prevozno sredstvo već životni stil. U atmosferi urbanog ambijenta Silosa, uz muziku, druženje i poneku priču sa puta, posetioci su uživali i u zabavnim aktivacijama, a najhrabriji su se oprobali i u penjanju na silose.

Delta Auto Grupa, kao dom renomiranih moto brendova BMW Motorrad, Honda i KTM, još jednom je pokazala da gradi odnos sa zajednicom kao sa prijateljima koje godinama podržava i “prati na svakom putovanju”. Otvaranje sezone je prilika da se ove veze ojačaju, i da se članovi moto zajednice sretnu i podele strast prema dvotočkašima.

Šta su nam predstavili brendovi?

BMW Motorrad je po prvi put u regionu predstavio model R1300RT, globalno predstavljen tek pre nekoliko meseci. Opremljen potpuno novim bokser motorom od 1.300 cm³ sa 145 KS, predstavlja najjači serijski bokser koji je BMW ikada proizveo. Pored njega, publika je mogla da pogleda i druge atraktivne modele BMW Motorrad linije.

Honda je bila prisutna sa svojim najtraženijim modelima X-ADV 750, ADV 350, NC750 i moćnim CRF 1100 Adventure Sport. Ovi modeli simbol su onoga za šta Honda ostaje sinonim,a to je pouzdanost, inovacija i balans između snage i udobnosti.
Ni KTM nije ostao po strani, naprotiv. Modeli Duke 990 i 1290 Super Adventure R privukli su pažnju ljubitelja adrenalinske vožnje. KTM-ova zajednica još jednom je pokazala svoju povezanost i posvećenost brendu. U KTM svetu, strast prema vožnji je nešto što doslovno teče venama. Njihova zajednica to zna najbolje, a brend je tu pripadnost pretočio u globalnu priču pod nazivom Orange Blood. Jer za KTM, narandžasta boja je krv, veza koja povezuje vozače širom sveta, simbol energije, slobode i zajedništva koje traje mnogo duže od jedne sezone.

Otvaranje moto sezone šalje jasnu poruku: gde su motori, tu je energija, zajedništvo i iskrena strast. Delta Auto Grupa ostaje verna svom cilju da tu energiju neguje, okuplja i svake godine ponovo pokrene.

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova studija otkriva higijenske rizike u praksi korišćenja, pranja i održavanja radne odeće u prehrambenoj industriji

by bifadmin 22. мај 2025.

U skorašnjoj studiji koju je sprovela kompanija za istraživanje tržišta Norstat u ime dobavljača tekstilnih usluga, kompanije Lindström, anketirano je 940 korisnika radne odeće u prehrambenoj industriji u 11 evropskih zemalja. Rezultati pokazuju da higijenske prakse u prehrambenoj industriji možda nisu toliko robusne koliko se pretpostavlja, što predstavlja potencijalni rizik za bezbednost hrane.

Ova studija je otkrila da je pranje radne odeće kod kuće i dalje uobičajeno, čak i tamo gde poslodavci pružaju profesionalnu uslugu pranja. Značajan deo korisnika, 73%, nosio je radnu odeću kući na pranje. Još više zabrinjava to što je 64% onih koji peru kod kuće izjavilo da to rade na temperaturama ispod 70°C – nedovoljno da efikasno eliminišu štetne bakterije. Iako peglanje takođe može značajno da smanji prisustvo bakterija, manje od jedne trećine ispitanika je izjavilo da uvek peglaju svoju odeću.

Primarna motivacija za pranje kod kuće bila je zabrinutost zbog higijene i kvaliteta čišćenja, pri čemu 18% njih veruje da pranje kod kuće daje bolje rezultate od industrijskog pranja. Pored toga, 20% je navelo nedostatak čiste radne odeće kao razlog za donošenje odeće kući.

„Ovi podaci su zabrinjavajući. Pranje radnih odela kod kuće ne prati odgovarajuća procedure i tako povećava rizik od unakrsne kontaminacije. Odeća može biti izložena kućnim bakterijama, alergenima i bilo kakvim stranim predmetima koji ne bi trebalo da završe u prostoru za preradu hrane i gotovim proizvodima“, kaže Čila Kovač – Rahoi iz kompanije Lindström.

Studija je takođe otkrila da jedna trećina zaposlenih nije svesna higijenskih standarda koje njihov objekat mora da poštuje, a 24% ih je priznalo da nosi radnu odeću i van radnog mesta, što dodatno povećava rizik od kontaminacije.

„I sumnjali smo da je problem iznošenja radne odeće iz proizvodnih prostorija rasprostranjeniji nego što se priznaje. Slični obrasci su se pojavili tokom razvoja našeg rešenja alarma za radnu odeću – inteligentnog sistema koji koristi digitalnu tehnologiju za otkrivanje i upozoravanje ako se odeća iznosi van određenih zona“, dodaje Čila.
Kako bezbednost hrane i dalje predstavlja globalnu brigu, ovi nalazi ističu potrebu za jačim, standardizovanim praksama u upravljanju radnom odećom.

„Higijena radne odeće počinje još od njenog dizajna. Odeća treba da bude izdržljiva i bez karakteristika koje predstavljaju rizik od kontaminacije. Oštećene odeća mora se brzo popraviti, jer pocepani rukav ili nedostajuća kopča mogu da sadrže bakterije, ili čak da završe u hrani. Pranje radne odeće kod kuće se apsolutno ne preporučuje, zbog mnogih rizika od kontaminacije tokom pranja i transporta, kao i zbog nedostatka kontrole kvaliteta i mogućnosti popravke“, kaže Čila Kovač Rahoi.

Studija jasno ističe široko rasprostranjen jaz između najboljih praksi i svakodnevne realnosti u higijeni radne odeće u prehrambenoj industriji. Pošto rizik od unakrsne kontaminacije ostaje

kritična pretnja po bezbednost hrane, neophodno je ponovo proceniti ove higijenske prakse u prehrambenim kompanijama.

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Impact Report 2024 – Održiv rast ProCredit grupe

by bifadmin 22. мај 2025.

ProCredit grupa objavila je Izveštaj o uticaju za 2024. godinu, u kojem su prikazani ključni rezultati u oblastima ekonomskog razvoja, zaštite životne sredine i društvene odgovornosti. Aktivnosti grupe usklađene su sa pet ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima su dostojanstven rad, rodna ravnopravnost, inovacije, čista energija i klimatske akcije.

Jedan od glavnih prioriteta bila je zelena tranzicija, uz potvrdu kratkoročnih ciljeva dekarbonizacije od strane inicijative Science Based Targets (SBTi). U tom cilju razvijen je CO₂ kalkulator namenjen malim i srednjim preduzećima, posebno u sektorima poljoprivrede i proizvodnje, koji im pomaže da precizno izmere emisije i postave ciljeve za njihovo smanjenje.
Grupa je povećala korišćenje električnih vozila i obnovljivih izvora energije, a objavljen je i Plan klimatske tranzicije, koji definiše dalji pravac ka portfoliju otpornom na klimatske promene. Kao dodatna potvrda posvećenosti zelenom finansiranju, uspešno je emitovana zelena obveznica u iznosu od 125 miliona evra.

Posebna pažnja posvećena je raznolikosti i inkluziji kroz usvajanje prve strategije za jednakost, raznolikost i inkluziju (DEI). Ova inicijativa podrazumeva i razvoj specijalizovanih finansijskih proizvoda namenjenih ženama preduzetnicama, kao i jačanje internih kapaciteta – više od 70% zaposlenih prošlo je obuke na temu DEI principa. Rezultat ovih napora je to što je tokom 2024. godine svaka peta odobrena kreditna linija bila namenjena ženama preduzetnicama.

Kroz podršku malim i srednjim preduzećima, posebno na tržištima sa visokom stopom neformalne ekonomije, ProCredit grupa doprinosi njihovom osnaživanju, formalizaciji i otvaranju novih radnih mesta, čime se dugoročno jačaju lokalne zajednice.

Izveštaj o uticaju obuhvata sve članice grupe i daje sveobuhvatan prikaz strateškog pristupa održivosti, rezultata i planova za budućnost. Prateći dokument – Datasheet – donosi dodatne podatke, metodološke napomene i usklađenost sa relevantnim međunarodnim okvirima, uključujući EU taksonomiju i GRI standarde.

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Da li znate koje je grčko ostrvo najjeftinije za letovanje?

by bifadmin 22. мај 2025.

Malo poznato grčko ostrvo Kalimnos nudi sve što turista može da poželi i to po najpristupačnijim cenama, piše portal Daljine.rs.

Ono je proglašeno najjeftinijom destinacijom u Evropi na osnovu analize aranžmana za letovanje. Nalazi se u Egejskom moru, deo je Dodekaneza i poznato je po svojoj bogatoj pomorskoj tradiciji, posebno po lovu i trgovini morskim sunđerima. Glavni grad i luka ostrva je Potija. Ostrvo ima lepe peščane plaže, kristalno čisto more i atraktivne stene koje ga čine popularnim među penjačima iz celog sveta. Kalimnos je takođe poznat po svojoj autentičnoj grčkoj atmosferi, ukusnoj kuhinji i gostoprimstvu lokalnog stanovništva.

Najjeftinije grčko ostrvo ukoliko kupujete aranžman

U istraživanju kompanije Which? koja je analizirala više od 4.500 paket aranžmana u špicu sezone, odnosno za prvu nedelju avgusta, došlo se do zaključka da na ostrvu Kalimnos putnici mogu pronaći najbolje ponude i najjeftinije odmore. Zaista, studija je otkrila da je prosečna cena celog paket aranžmana od sedam noći bila 847 funti po osobi, što je oko 1.000 evra.

“Malo ostrvo je Grčka kako ga zamišljate – sa osamljenim uvalama, safirnim morem, krševitim planinama i šarmantnim gradovima”, rekli su iz kompanije Which? magazinu Mirror i dodali: “Glavni grad Potija je odmaralište sa najkonkurentnijim cenama na ostrvu—sa najjeftinijim pronađenim paketom koji košta 794 funti po osobi (950 evra). Sa svojom divnom mešavinom belo okrečenih i živopisno ofarbanih kuća koje gledaju na Egejsko more, grad i okolina nude mnogo toga da odmore zaokupe—od muzeja na otvorenom do onih koji gledaju na opuštanje na otvorenom i cinemo. najpopularnije odmaralište na ostrvu, Masuri, košta u proseku 856 funti za nedelju dana boravka (oko 1.000 evra).”

Lista najjeftinijih letnjih destinacija

Top 10 najjeftinijih destinacija za paket aranžmane koje je navela kompanija Which? su:

  • Kalimnos, Grčka
  • Tasos, Grčka
  • Lefkada, Grčka
  • Kosta Brava, Španija
  • Venecijanska rivijera, Italija
  • Obala Amalfija, Italija
  • Skopelos, Grčka
  • Kosta le la Luz, Španija
  • Malta

Izvor: Daljine.rs

Foto: ankamonika, Depositphotos

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko svaka porodica treba da ima gotovine u slučaju nužde

by bifadmin 22. мај 2025.

Svaka porodica trebalo bi u kući da ima dovoljno gotovine za tri dana su slučaju nužde i to 70 evra po odrasloj osobi, odnosno 30 evra po detetu, savetovala je centralna banka Holandije, piše danas Politico.

Centralna banka navela je da novac treba da bude na sigurnom, u gotovini, u slučaju pada elektronskih sistema plaćanja.
Banka je navela da je sve veći rizik od sajber napada, imajući u vidu napetu geopolitičku situaciju, pa bi građani trebalo da budu spremni, dodaje portal.

Politico je podsetio na aprilski nestanak struje u Španiji i Portugaliji, koji je uzrokovao ozbiljne, ali kratkotrajne probleme u sistemu plaćanja.

Gotovina koja se izdvaja trebalo bi da bude dovoljna za pokrivanje „minimalnih potrebnih troškova za period od tri dana, kao što su voda, hrana, lekovi i prevoz“.

Centralna banka Holandije savetovala je i trgovce da imaju alternativne sisteme plaćanja, poput skenirajućih QR kodova, u slučaju da prodajni terminali ne rade.

Izvor: Fonet
Foto: Pixabay

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Tržište polovnih automobila u Evropi: Cene rastu, ali električni modeli brzo gube vrednost

by bifadmin 22. мај 2025.

U Srbiji je tokom prva četiri meseca 2025. godine zabeležen blagi rast prodaje polovnih automobila iz uvoza od 6,5%. Ipak, povećano interesovanje kupaca prati i rast cena, a sudeći prema informacijama koje stižu iz Evrope, isti trend prisutan je gotovo na svim najvećim tržištima.

Zbog čega dolazi do poskupljenja polovnjaka u Evropskoj uniji, koji su modeli najinteresantniji kupcima i kakva su očekivanja za naredni period, istraživao je sajt Polovni automobili.

Najnoviji podaci iz relevantnih evropskih izveštaja ukazuju na to da je tržište polovnjaka u EU, kad je reč o prodajnim rezultatima, na gotovo istom nivou kao i 2024. godine. Konkretno, prema podacima poznatog sajta Autovista24 u prvom kvartalu 2025. godine broj prodatih polovnjaka porastao je za 0,6% u odnosu na prvo tromesečje prošle godine, što je oko 1,64 miliona jedinica. Kupci se i dalje većinski opredeljuju za modele sa benzinskim ili dizel motorima, dok električni polovnjaci beleže osetan pad vrednosti i prodaju se znatno sporije.

Polovnjaci sve traženiji – rast cena širom Evrope

Istovremeno, prema podacima AUTO1 Group i njihovom indeksu cena, u aprilu ove godine prosečna vrednost polovnih vozila porasla je za 2,8% u poređenju sa istim mesecom prošle godine, što predstavlja najviši mesečni skok još od juna 2023. godine. Od početka godine, prema njihovim podacima cene polovnjaka u Evropi su porasle u proseku za oko 5%.

Kako se dodaje u analizi Auto1 Grupe, rast cena polovnjaka posledica je nekoliko faktora. Pre svega, kao jedan od glavnih razloga navodi se poskupljenje novih vozila, ali i kontinuirana tražnja za polovnim automobilima. Najveći rast cena zabeležen je kod ekonomičnih modela kompaktne klase, dok je kod SUV modela situacija nešto stabilnija. Električna vozila, sa druge strane, iako sve brojnija u ponudi, i dalje beleže blaži rast cena zbog slabije potražnje i sumnji kupaca u njihovu dugoročnu vrednost.

Pad vrednosti vozila u aprilu

Važno je napomenuti da prema izveštaju portala Autovista24 za april 2025. rezidualne vrednosti polovnih vozila – odnosno, vrednost automobila posle tri godine upotrebe – nastavljaju da opadaju širom Evrope. U Austriji je, primera radi pala na 47,7%, u Nemačkoj na 47,6%, dok je u Švajcarskoj iznosila samo 43,7%. Posebno su interesantni podaci o električnim polovnjacima: u Švajcarskoj su polovni automobili na struju do tri godine starosti zadržali svega 38,2% početne vrednosti, a u Nemačkoj 37,3%. Nasuprot tome, hibridna vozila pokazuju veću otpornost, sa vrednostima oko 49% u obe navedene države.

Stari automobili i dalje dominiraju

Detaljno istraživanje o tržištu polovnjaka u EU sproveo je nedavno i Zajednički istraživački centar Evropske komisije (JRC). Dobijeni podaci ukazuju na to da je većina polovnih vozila koja menjaju vlasnika u EU stara između 8 i 15 godina. I ovo istraživanje potvrdilo je da su starija dizel vozila i dalje najzastupljenija u prometu, naročito u zemljama Centralne i Istočne Evrope.

Zapad izvozi – istok kupuje

Takođe, jedan od ključnih trendova u 2025. godini, prema istraživanju Evropske komisije jeste snažno prisustvo prekogranične trgovine polovnim vozilima. Naime, veliki broj automobila i dalje se izvozi iz Zapadne Evrope, pre svega Nemačke, Francuske i Belgije, ka zemljama kao što su Rumunija, Poljska, Bugarska i Mađarska, ali i dalje ka tržištima Balkana, među kojima je naravno i naša zemlja. U tom lancu, automobili koji više ne zadovoljavaju ekološke ili tehničke standarde u zemljama izvoznicama nalaze „drugi život“ na tržištima gde je kupovna moć stanovništva manja. Podsetimo, svake godine u Srbiju se uveze preko 130.000 polovnih automobila.
Očekivanja za naredni period

Tržište polovnih automobila u EU ostaje ključno za milione građana. I dok nove tehnologije, stroži propisi i napori da se smanji emisija štetnih gasova od saobraćaja oblikuju budućnost automobilizma, stari dobri polovnjaci još dugo neće sići sa evropskih drumova.

Za domaće tržište, ovi trendovi znače i nove izazove – jer realno je očekivati da ako se u Evropi nastavi trend rasta cena i naši kupci osete te negativne efekte, pogotovu ako se u obzir uzmu i ostali troškovi prilikom uvoza polovnjaka, poput troškova transporta, špediterskih usluga i „unutrašnjih“ dažbina (ekološka taksa, ispitivanje vozila…). Ipak, jedno ostaje sigurno: potražnja za pouzdanim polovnim vozilima ne jenjava.

Izvor: Polovni automobili

Foto: Pixabay

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Stambeno zadrugarstvo u Srbiji

by bifadmin 21. мај 2025.

Zidanje i prodaja kvadrata jedan je od najunosnijih poslova u Srbiji, kroz koji se prelamaju državno-privatni odnosi na više nivoa, uz astronomski rast cena koje obični ljudi teško više mogu da priušte. I dok najomiljenija investicija u Srba od kad je sveta i veka sve manje služi osnovnoj svrsi, stanovanju, brojni neskućeni pitaju se kako da dođu do kvadrata koji život znače. U toj borbi za krov nad glavom stidljivo se pojavljuju inicijative o „uzimanju cigli“ u svoje ruke, kojima je potrebna institucionalna i svaka druga profesionalna pomoć da bi se ostvarile.

Srbija po mnogo čemu nije u vrhu Evrope, ali po tome koliko je građanima potrebno plata da kupe krov nad glavom već godinama jeste. Naša zemlja je po tom parametru na petom mestu u Evropi, pokazuje poslednji Deloitte Property index koji barata podacima za 2023. godinu. Potrebno je skoro deset prosečnih godišnjih bruto zarada (9,8) da bi stanovnik Srbije priuštio stan od 70 kvadrata. Ovo zadovoljstvo znatno je skuplje samo Česima (13,3) i Slovacima (12,7), dok su Irci i komšije Mađari praktično rame uz rame sa nama sa potrebnih po 10,2 prosečne bruto zarade. Slično se kotira i Beograd među evropskim prestonicama (10,9), ostavljajući iza sebe priuštivije gradove London, Rim i Zagreb.

Ako uzmemo u obzir da je bruto plata 60% veća od one koja leže na račun i da svaki drugi zaposleni u Srbiji prima iznos do medijalne zarade, broj godina rada potrebnih da se neko skući praktično se udvostručuje. To znači da prosečan građanin mora da radi skoro dve decenije samo za stan.

Cene stanova su prema podacima Republičkog geodetskog zavoda u poslednjih pet godina porasle za skoro tri četvrtine (72,3%), dok su prosečne zarade u istom periodu rasle nešto sporije, oko 66%.

Trenutna računica sa tržišta nekretnina, ako za primer uzmemo urbane lokacije u srpskoj prestonici, pokazuje da bez 3.000 evra po kvadratu teško šta može da se nađe. Za stan od 70 kvadrata potrebno je 210.000 evra, odnosno rata kredita na 30 godina između 800 i 900 evra. Taman prosečna srpska plata.

Ima li alternative?

Da je đavo sa investitorskim urbanizmom i cenom kvadrata odneo šalu pokazuje nekoliko inicijativa koje su se pojavile u poslednje vreme, a koje zagovaraju neprofitnu izgradnju i stambeno zadrugarstvo kao alternativu.

Ana Džokić, suosnivačica stambene zadruge „Pametnija zgrada“ i „Centra za novo stambeno zadrugarstvo“ kaže za B&F da je udruženje „Ko gradi grad“ godine svog rada posvetilo razvoju pravnih, poreskih, finansijskih, arhitektonskih, prostornih i energetskih aspekata novog, neprofitnog modela stambenog zadrugarstva u Srbiji.

„Veoma smo aktivni u regionalnoj krovnoj organizaciji, ’Evropskoj zadruzi MOBA Housing SCE’, koju vode i razvijaju pionirske zadružne stambene inicijative iz Beograda, Budimpešte, Ljubljane, Praga i Zagreba. ’MOBA’ trenutno radi na uspostavljanju obrtnog fonda za finansijsku podršku članicama, lokalnim stambenim inicijativama u realizaciji pilot projekata, a u nedostatku bankarskih proizvoda i finansijske podrške države ili gradova“, objašnjava ona.

„Pametnija zgrada“ je prošle godine udvostručila svoje članstvo na 17 zadrugara i priprema teren za pilot projekat i za saradnju sa nekim mogućim partnerima, odnosno pojedincima koji imaju finansijske mogućnosti ili poseduju zgrade ili zemljište na kojem bi mogao da se realizuje pilot projekat.

Džokić, međutim, ističe da je jako teško realizovati ovakve zamisli u Srbiji, jer za njih ne postoji bilo kakva institucionalna podrška za razliku od Hrvatske, gde Nacionalni stambeni plan prepoznaje stambene zadruge. Tako je Pula sa članicama udruženja „MOBA“ iz Hrvatske potpisala ugovor o razvoju pilot projekta neprofitnog zadružnog stanovanja na gradskoj lokaciji.

„Ključ u ruke“ po bruto kvadratu oko 1.000 evra

Druga ideja o neprofitnoj izgradnji početkom godine potekla je od grupe studenata četvrte godine Fakulteta za graditeljski menadžment Univerziteta „Union Nikola Tesla“, koji su objavili da uz podršku profesora razvijaju novi model zajedničke gradnje stanova. Kako su ispričali za B&F, plan je da se manja zgrada sa pet do šest stanova izgradi za 12 do 18 meseci, uz cenu koja bi bila značajno niža od tržišne.

„Kada govorimo o ceni, treba razdvojiti dva pojma – bruto kvadrate koji uključuju i zajedničke površine kao što su hodnici, stepeništa, zidovi, i neto kvadrate, koje vi zapravo kupujete kada kupujete stan. Građevinska cena kvadrata računa se u bruto kvadratima, dok tržišna prodajna cena ide u neto kvadratima. Na osnovu konsultacija s ljudima iz građevinske struke, izračunali smo da je moguće izgraditi kvalitetan objekat praktično po principu ’ključ u ruke’ bez nameštaja, za 800 do najviše 1.000 evra po bruto kvadratu”.

Kada se sve preračuna, takav model može doneti uštedu od 30% do 40% u odnosu na trenutne tržišne cene. Plan je da se do zemljišta dođe na osnovama koje nisu komercijalne, odnosno da neko od zainteresovanih praktično u ceo projekat unese parcelu, kako bi se troškovi smanjili. Zemljište im je trenutno i najveća kočnica, jer već nekoliko meseci ne uspevaju da nađu adekvatno rešenje.

Iako je ideja vrlo jednostavna po ugledu na nekadašnji stambeni fond u bivšoj Jugoslaviji, inicijatori priznaju da je realizacija teži deo posla. Živimo u vremenu kada je poverenje teško izgraditi jer su ljudi prevareni bezbroj puta, birokratija je izuzetno zahtevna i građevinske dozvole se uglavnom dodeljuju samo onima koji su već duboko u sistemu, a na podršku ne mogu da računaju ni kod banaka.

Zainteresovani čekaju u redu

Zainteresovanih za stanove ne nedostaje, upiti stalno stižu. Plan je da se formira pravno lice, koje bi služilo kao organizator i posrednik u ovom procesu i brinulo o svemu – od pravnih i administrativnih stvari, do tehničke realizacije.

Studenti su podršku i mentorstvo pronašli u svojoj profesorki Darinki Golubović Matić, koja za B&F navodi da ovu inicijativu vidi kao izuzetno važan pokušaj da se demokratizuje proces stanogradnje. Cilj je da se pređe sa tradicionalnog modela investiranja u kojem zarada diktira arhitekturu i cene na model zajedničkog planiranja, gde su korisnici istovremeno i investitori, i donosioci odluka.

Da bi ideja zaživela u praksi potrebna je pravno-administrativna podrška, transparentna platforma za organizaciju učesnika, kao i podrška lokalne zajednice i potencijalno gradske uprave. Suštinske koristi su niža cena kvadrata i do 30%, mogućnost učesnika da sami odlučuju o organizaciji prostora i materijalima, osećaj zajedništva i međusobnog poverenja koji se retko stvara u klasičnim investitorskim projektima.

„S obzirom na rastuće cene nekretnina i sve veći jaz između plata i tržišnih uslova, smatram da ovakav model ima ogroman potencijal da se širi ne samo u Beogradu, nego i u drugim gradovima u Srbiji i regionu”, ocenjuje Darinka Golubović Matić.

Barselona kao uzor

Koncept neprofitnog stambenog zadrugarstva je za politiku u Srbiji sasvim nov, kao i u većini evropskih društava. Gradovi u kojima je ono značajnije napredovalo, Barselona, Amsterdam i Beč, uspešno su spojili građanske zadružne inicijative i javne politike koje u neprofitnom stambenom zadrugarstvu vide saveznika u hvatanju u koštac sa stambenom krizom. Na taj način se stvaraju uslovi da stanovi prestanu da budu roba i ostanu trajno priuštivi, objašnjava Ana Džokić.

Barselona je razvila ambicioznu i inovativnu stambenu strategiju, kojom je za manje od deset godina preokrenula situaciju. Od pilot projekta La Borda iz 2018. godine, koji je dobio Evropsku nagradu za arhitekturu za mlade nade, Barselona je danas stigla do 19 objekata koji su useljeni ili u pripremama, s ciljem da dostigne 535 zadružnih stambenih jedinica ove godine.

„Trenutna društvena situacija, odnosno svest o važnosti kolektivnog delovanja koju su pobudili i studentski protesti u Srbiji u poslednjih pola godine, ukazuje nam da zadrugarsko organizovanje može biti sjajan nastavak drugačijeg organizovanja koje nam je preko potrebno u mnogim sferama života”, smatra Džokić.

Jelena Stjepanović

Biznis & finansije 233, maj 2025. 

Foto: ichzigo, Depositphotos

21. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Tivat u Beogradu: Leto 2025. u znaku kulture, lukauza i nezaboravnih događaja

by bifadmin 21. мај 2025.

U prijateljskoj i inspirativnoj atmosferi, u Beogradu je održana tradicionalna konferencija Turističke organizacije opštine Tivat, Porto Montenegra i Luštice Bay, na kojoj je predstavljen kalendar letnjih i jesenjih događaja koji Tivat i ove godine pozicionira kao jednu od najpoželjnijih destinacija na Jadranu.

Medijima su se obratili Nina Lakičević (TO Tivat), Kristina Škanata (Luštica Bay) i Danilo Kalezić (Porto Montenegro), predstavivši bogat program koji spaja kulturu, umetnost, sport, luksuz i jedinstveni mediteranski stil života.

Porto Montenegro: Destinacija glamura, umetnosti i prestiža

Letnju sezonu u Porto Montenegru otvara trodnevni spektakl povodom svečanog otvaranja novog urbanog kvarta Boka Place i hotela SIRO (23–25. maj), koji donosi inovativni koncept zdravlja, fitnesa i regeneracije. Program uključuje koncerte, umetničke performanse i atraktivni vazdušni show Flying Bulls-a.

Sledi jubilarni 10. Made in New York Jazz Festival (27. jun), sa nastupima legendi svetskog džeza kao što su Randy Brecker, Peter Erskine i Joy Brown, dok glamur visoke mode stiže uz Međunarodni modni festival (25–26. jul), koji okuplja vrhunske dizajnere iz regiona i Evrope.

Ekskluzivni koncert Miloša Karadaglića i Alison Balsom (30. jul) donosi klasičnu muziku u ambijentu pod zvezdama.
Na jesen, Porto Montenegro postaje centar prestižnih kulturnih i poslovnih događaja:

– Adriatic TV & Film Awards (oktobar), u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i MCF-om, okuplja najznačajnija imena evropske filmske i TV industrije

– InfInTech konferencija (9. oktobar) fokusirana na digitalna plaćanja i budućnost finansijskih tehnologija
Luksuznu ponudu upotpunjuju dva nova ugostiteljska koncepta u saradnji sa Sunset Hospitality Group-om – Aura Beach i D’LIRIO, koji dodatno pozicioniraju Porto Montenegro kao lifestyle destinaciju svetskog ranga.

Luštica Bay: Zlatni ritam leta

Luštica Bay i ovog leta donosi prepoznatljiv spoj elegancije savremenog, ali i Mediterana kakav je nekada bio. Magični potpis leta je nastup svetski poznatog iluzioniste Drummond Money-Coutts-a (27. jul), zvezde Netflix-a i National Geographic-a. Magija stane i u čaši vina – Superwine 12 (28. jun) je omiljeni vinski događaj na Jadranu. Hooverphonic, globalno prepoznatlji belgijski elektro – pop bend nastupa 18. jula, u Marina Village-u.

Na adresi Luštica Bay nastupiće najbolji regionalni umetnici: virtuoz na gitari Vlatko Stefanovski (25. maj) će publiku povesti na jedinstveno muzičko putovanje kroz rok, džez i etno motive, dama impresivne vokalne elegancije Lena Kovačević (17. jun) kroz pop, Vasil Hadžimanov bend (25. jul) donosi eksploziju balkanskog džeza i groove-a, Božo Vrećo (5. avgust) sa glasom emocije oživljava sevdah.

O Verve festivalu (26. jul) se već uveliko govori jer je line up DJ-a na Almara plaži premašio sva očekivanja: Magdalena, Shkoon , Inner Sense i DJ Rea, a Zabave u noći punog meseca na Marina plaži (11. jun, 10. jul i 9. avgust) pretvaraju destinaciju u svojevrstan peščani podijum. Eleganciju koju jedino mogu donijeti opere i klasična muzika, i ovog leta potpisuje Operosa Festival, ali i Kotor ART kao ambasador muzike.

Letnji kalendar upotpunjuju sportski kampovi za decu – košarkaški kamp sa Vlade Divcem (21–27. jul) i vaterpolo kamp sa Paskovićem i Danilovićem (28. jul – 3. avgust), kao i Aquathlon (21.jun) Uphill race (6. septembar) i Ultraswim 33.3 (6.oktobar).

Luštica Bay nosi plavi i zeleni potpis tivatske rivijere – kroz pet plaža, The Chedi hotel, porodične restorane koji s gostima dele svoje recepture, kao i živost malog primorskog grada, utkane u promenadu i trg Piazza Centrale. Budući golf teren s 18 rupa u Luštica Bay-u, čiji dizajn potpisuje golferska legenda Gary Player, pruža pogled na otvoreni Jadran i Bokokotorski zaliv – od prvog do posljednjeg zamaha loptice.

Tivat: Grad kulture, događaja i otvorenog srca

Turistička organizacija Tivat pripremila je najbogatiji kalendar događaja do sada, sa više od 30 manifestacija koje obuhvataju muziku, pozorište, sport, umetnost i inovacije.

U fokusu je festival Purgatorije (21. jun – 31. avgust) – najznačajniji kulturni događaj Tivta, koji okuplja renomirane pozorišne trupe, muzičare i umetnike iz zemlje i inostranstva.

Koncerti velikih regionalnih zvezda obeležiće leto: Darko Rundek (24. maj), Petar Grašo (7. jun), Neda Ukraden (7. avgust), Mariza (24. avgust) i Isak Šabanović (25. avgust).

Umetnički i urbani duh grada posebno se oslikava kroz Art Battle festival (27. jun / 27. jul) – dinamične večeri uživo slikanja i muzičkih performansa na otvorenom, kao i kroz Game Changer Montenegro (4–6. jul), festival inovacija, startapova i tehnologije. Poruku zajedništva i kulture donosi i Kolo bez granica, događaj koji okuplja folklorne ansamble iz celog regiona.

Poseban značaj imaće dolazak prestižne Ocean Race Europe (15–21. septembar) regate, koja po prvi put uplovljava u Jadran, dok Bokeški maraton (13–14. decembar) zatvara godinu u sportskom duhu, sa više od 4.500 učesnika iz 50 zemalja.

 

 

21. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Predloženo uvođenje takse od dva evra za svaku malu pošiljku koja ulazi u EU

by bifadmin 21. мај 2025.

Evropska komisija je danas predložila uvođenje takse od dva evra za svaki mali paket koji ulazi u Evropu, od kojih velika većina dolazi iz Kine.

– Govorimo o dva evra po paketu, koje bi plaćala platforma (koja šalje paket) – rekao je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič u Evropskom parlamentu u Briselu.

Prema njegovim rečima, prošle godine je u EU uvezeno oko 4,6 milijardi paketa.

Ideja je da se na taj način finansiraju kontrole, za koje se očekuje da će biti pojačane zbog priliva paketa male vrednosti poslatih iz Azije, putem platformi kao što su Šein (Shein) ili Temu.

Taj povećani priliv se očekuje zbog povećanja carina koje žele da uvedu SAD, posebno na male pakete iz Kine.

Meru je zatražila Francuska, koja je krajem aprila predložila naplaćivanje „naknade“ za svaki mali paket koji ulazi u EU.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

21. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Banka za privredu Srbije – Trade Finance Gate unapređuje upravljanje dokumentarnim poslovanjem
  • Banke i dalje u velikom plusu: Da je bolje ne bi valjalo
  • Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
  • Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
  • U Bogovađi počeo inkluzivni kamp za decu sa cerebralnom paralizom

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit