NAJNOVIJE
Da li propisi EU gase visoke peći u Srbiji?
Koliko je EU danas ekonomski jaka?
Ko proizvodi najviše piva na svetu?
Od 1. jula nova pravila EU: Pametni tahografi obavezni...
Finansije TOP 2025/26: Banke po zaradama u prvih 100...
Koliko naših radnika radi za domaće građevinske firme u...
Vlada Srbije povećala akcize na derivate nafte za 12,5%...
Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu...
Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Italija bi uskoro mogla postati najzaduženija EU zemlja

by bifadmin 24. април 2026.

Ako javni dug Italije nastavi da raste ovim tempom javiće se potreba za redefinisanjem izreke “dužan kao Grčka”.

Naime, prema podacima Rojtersa, italijanski dug bi sa 137,1% BDP-a u 2025. ove godine mogao porasti na 138,6%, bar sudeći prema budžetskom planu tamošnjeg Ministarstva finansija.

S druge strane, grčki dug bi ove godine trebalo da se smanji na oko 137% njenog bruto domaćeg proizvoda. Podsećanja radi, on je u 2025. iznosio 145% BDP-a.

Kako je Grčka smanjila dug?

Počnimo prvo od pitanja kako je ova zemlja uopšte došla u stanje prezaduženosti. Tome je jednim delom doprinela i finansijska kriza iz 2008. kada je Grčka postala prva razvijena zemlja kojoj su bili potrebni ogromni međunarodni paketi pomoći kako bi izbegla bankrot.

Između 2010. i 2015. godine ona je dobila tri paketa finansijske pomoći u ukupnom iznosu od oko 280 milijardi evra od EU, Evropske centralne banke i MMF-a. Zauzvrat, morala je godinama da primenjuje bolne mere štednje, uključujući smanjenja penzija, plata i javnih usluga, što je izazvalo dugotrajnu recesiju i visoku nezaposlenost.

Pandemija korona virusa dovela je do privremenog naglog rasta duga, jer se država zaduživala kako bi podržala ekonomiju tokom zatvaranja. Međutim, od 2020. godine Grčka beleži jedan od najbržih padova odnosa duga i BDP-a u Evropi. Tome su doprineli snažan ekonomski rast i činjenica da je zemlja konstantno nadmašivala prosek evrozone po rastu BDP-a. To joj je omogućilo nekoliko povećanja kreditnog rejtinga i pojeftinjenje zaduživanja.

Za to vreme ova zemlja je napravila i strategiju za smanjenje zaduženosti u sklopu koje je počela ubrzano da otplaćuje kredite iz programa pomoći. U toku ove godine trebalo bi prevremeno da otplati sedam milijardi evra.

Šta se desilo sa Italijom?

Ekonomska situacija u toj zemlji je trenutno veoma daleko od idealne. Italija je, prema preliminarnim podacima, prošle godine zabeležila budžetski deficit od 3,1% bruto domaćeg proizvoda, a očekuje se da će on ove godine biti 2,8% BDP-a, premda su nadležni nedavno objavili da bi mogao biti i nešto veći.

Italijanske vlasti kao jedan od razloga za lošu ekonomsku situaciju navode sukob u Iranu i poskupljenje energenata ali činjenica je da tamošnja ekonomija već godinama stagnira.

Italijanska privreda duži vremenski period nije visoko produktivna, a u poslednje vreme na nju negativno utiče i pad domaće potrošnje. U situaciji kada država troši velike iznose na otplaćivanje kamata ona nije u situaciji da ulaže u razvoj i istraživanja, što dodatno koči razvoj ekonomije, pa Italija sve teže hvata korak sa konkurentnijim zemljama.

Ilustracija: ChatGPT

24. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Vlada Srbije: Niže akcize na gorivo do 8. maja

by bifadmin 24. април 2026.
Vlada Srbije produžila je Uredbu kojom su akcize na gorivo smanjene za 25 odsto i koja će važiti i naredne dve nedelje.
Kako je danas objavljeno u Službenom glasniku, ova Uredba je produžena do 8. maja.
Kako je ranije objavljeno, a sada produženo, iznosi akciza na derivate nafte su smanjeni za 25 odsto.

Tako akciza za benzin iznosi 54 dinara za litar, dok za dizel ona iznosi 55,53 dinara za litar.

Foto: Pixabay
24. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Ljudi prave razliku: ProCredit Bank osvojila O.U.R. HR nagradu za najbolji HR tim u Srbiji

by bifadmin 24. април 2026.

ProCredit Bank a.d. Beograd dobitnik je O.U.R. HR nagrade za najbolji HR tim godine. Nagrada je uručena na konferenciji „Shift Happens“, na kojoj su po prvi put dodeljene O.U.R. HR nagrade organizacijama i pojedincima koji svojim dugoročnim i doslednim radom doprinose razvoju HR prakse.

Ovo priznanje ima posebnu vrednost jer dolazi iz same struke – od profesionalaca koji razumeju izazove savremenog HR-a i značaj izgradnje sistema koji su odgovorni, održivi i istinski usmereni na ljude. O dobitnicima su odlučivali predstavnici HR zajednice, stručnjaci iz oblasti ljudskih resursa, čime se dodatno potvrđuje pristup koji ProCredit banka godinama neguje u radu sa zaposlenima.

„Ova nagrada je pre svega priznanje ljudima – našem HR timu, ali i svim koleginicama i kolegama koji svakodnevno doprinose kulturi učenja, poverenja i otvorenosti. Doživljavamo je kao potvrdu da doslednost i odgovoran odnos prema ljudima dugoročno imaju smisla. Ponosan sam na tim koji veruje da HR može imati stvaran uticaj, kao i na organizaciju koja takav pristup prepoznaje i podržava“, izjavio je Dragan Reščik, šef Odeljenja za ljudske resurse u ProCredit banci.

Dobijeno priznanje dodatno potvrđuje opredeljenje ProCredit Bank da ljudske resurse ne posmatra kao funkciju podrške, već kao sastavni i strateški važan deo poslovanja i dugoročnog uspeha.

Autor fotografija Bojan Džodan

24. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

U Norveškoj data dozvola za samovozeće autobuse u redovnom saobraćaju bez prisustva vozača

by bifadmin 24. април 2026.
Nakon deset godina pokušaja, grešaka i čekanja, put u istoriji Norveške autobus će prevoziti putnike u redovnom saobraćaju, ali za njegovim upravljačem neće biti ljudskog vozača.
„Ovo je veoma važno za nas. To je prekretnica“, izjavio je Gry Johansen, direktor Norveške uprave za javne puteve.

Od 2022. godine, samovozeći autobusi bili su uobičajen prizor u regiji Stavanger, ali je uvek za upravljačem bio vozač spreman da interveniše ako tehnologija zakaže. Međutim, to se sada menja, piše Klix.ba.

Norveška uprava za javne puteve sada je dala kompanijama Vy i Kolumbus „zeleno svetlo“ za uklanjanje sigurnosnog vozača.

Put u Norveškoj samovozeći autobus će se koristiti u redovnom saobraćaju bez prisustva čoveka za upravljačem u bilo kojoj ulozi.

„Veoma je uzbudljivo videti da se tehnologija autonomne vožnje sada podiže na viši nivo ovde u Stavangeru. Bio sam prisutan na otvaranju projekta 2022. godine, sada ćemo ukloniti sigurnosnog vozača“, rekao je ministar saobraćaja Jon Ivar Nygård.

U petak je testiran prvi pilot projekat samovozećih autobusa, a ako sve bude išlo prema planu, u maju će ova vozila biti na raspolaganju svima. Linija vožnje će se protezati od Gausela u Stavangeru, pored Univerzitetske bolnice Stavanger i do Univerziteta Stavanger. Autobus će saobraćati rutama koje su prilagođene smenama u Univerzitetskoj bolnici Stavanger.

Nije više upitno da li autobusi mogu sami da voze, već kako će funkcionisati u saobraćaju.

Kada vozač zadužen za sigurnost više ne bude prisutan u autobusu, vozilo se mora potpuno samostalno nositi s biciklistima koji prolaze sa unutrašnje strane, pešacima koji istrčavaju na kolovoz i nestrpljivim vozačima tokom saobraćajnog špica.
Izvor: 021/Klix.ba
Foto: Pixabay
24. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko su najveći poreski dužnici u Srbiji?

by bifadmin 24. април 2026.
Poreska uprava Srbije objavila je spisak najvećih poreskih dužnika u Srbiji. Najveći dug među aktivnim preduzećima, i jedini veći od milijardu dinara (1.106.575.814 dinara), ima Mera invest, firma u vlasništvu Marka Miškovića, sina Miroslava Miškovića. Reč je o dugu na dan 28. februar ove godine.
Mera invest, inače, ima račune blokirane niz godina, a poreznici navode da se prinudna naplata sprovodi na novčanim sredstvima, iz novčanih potraživanja, da je upisana hipoteka i sekundarna poreska obaveza, piše N1.
Prema podacima Registra dužnika u prinudnoj naplati NBS, Mera invest je u poslednjih pet godina bila u blokadi ukupno 1.827 dana, za iznos od 691,5 miliona dinara, što je oko 5,9 miliona evra. Prema dostupnim podacima blokada traje i duže od pet godina.
Inače, i krajem novembra prošle godine je ista firma držala prvu poziciju na ovoj rang listi.

Na drugom mestu rang liste firmi – najvećih poreskih dužnika nalazi se OKI NP Gradnja iz Novog Pazara, sa dugom od 521,4 miliona dinara. Preduzeće je u vlasništvu Osmana Kuča, u protekloj godini poslovalo je sa dobitkom, a imalo je poslovne prihode od 1,8 miliona evra. U blokadi je poslednjih 50 dana za iznos koji je nešto malo veći od duga prema Poreskoj upravi.

a trećem mestu ove liste je novosadsko preduzeće Metal Connect, sa dugom od 313,3 miliona dinara. Preduzeće je u vlasništvu Radovana Radovanovića, a u poslednjih pet godina je u blokadi 1.827 dana za izos nešto veći od 200 miliona dinara.
Na listi i firma Luke Beograd

Lumaco, preduzeće u vlasništvu Luke Beograd, bio je u novembru 2025. godine treći najveći poreski dužnik, a sada je na petom mestu rang liste poreskih dužnika koji je objavila Poreska uprava Srbije. Dugovao je oko 277 miliona dinara, a sada 281 milion dinara.
Iznos blokade je 163,3 miliona dinara – kao i prošle godine.

Na listi aktivnih preduzeća – najvećih poreskih dužnika, nalazi se 30 firmi čiji je dug veći od 100 miliona dinara.
Na celoj objavljenoj listi je ukupno 224 preduzeća, a najniži iznos duga je – 20 miliona dinara.

Preduzetnici

Kada je reč o preduzetničkim radnjama, najveći dužnik je građevinska radnja iz Jagodine sa dugom od 368 miliona dinara, pa preduzetnik iz Horgoša, registrovan za sakupljanje otpada koji nije opasan (dug od 195 miliona dinara). Slede preduzetnici koji se bave krovnim radovima i kurirskom dostavom sa dugom od 195 miliona, odosno 172 miliona dinara.
Ukupno sedam preduzetnika ima dugove za neplaćeni porez koji su veći od 100 miliona dinara.
Na ovoj listi dužnika nalazi se ukupno 1.269 preduzetnika, a najniži iznos duga je pet miliona dinara.

Dužnici iz stečaja

Kada je reč o dužnicima u stečaju, na prvom mestu je Beogradska banka u stečaju sa dugom od čak 19,4 milijarde dinara.
Sledi Industrija mašina i komponenata IMK 14. oktobar Kruševac u stečaju, sa dugom od šest milijardi dinara, pa potom Društvo za konsalting Best Quality Management System u stečaju sa pet milijardi dinara duga.
Izvor: N1
Foto: depositphotos
24. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada

by bifadmin 23. април 2026.
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%. Validni korisnički nalozi (valid accounts) čine 25,4%. Ovi uvidi potiču iz najnovijeg globalnog izveštaja kompanije Kaspersky Security Services.

Izveštaj „Anatomija sajber sveta“ predstavlja detaljnu globalnu analizu zasnovanu na podacima o incidentima prikupljenim tokom 2025. godine iz servisa Kaspersky Managed Detection and Response (MDR), Kaspersky Incident Response, Kaspersky Compromise Assessment i Kaspersky SOC Consulting. Izveštaj ističe najčešće taktike, tehnike i alate napadača, kao i specifičnosti detektovanih incidenata i njihovu raspodelu po regionima i industrijama.

Prema podacima iz Kaspersky Incident Response, tri vodeća inicijalna vektora napada ostala su relativno stabilna tokom poslednjih sedam godina i nisu se značajno promenila. Validni nalozi i eksploatacije ranjivosti u javno dostupnim aplikacijama dosledno predstavljaju najčešće ulazne tačke. Treće mesto se povremeno menjalo: zlonamerne imejl poruke, nekada čest inicijalni vektor, zamenili su poverljivi odnosi, koji su se prvi put pojavili 2021. godine i ušli u TOP-3 tokom 2023. godine. Do 2025. godine raspodela glavnih vektora izgledala je ovako:

Ovi vektori napada često su međusobno povezani unutar istog lanca napada. Na primer, organizacije kompromitovane putem poverljivih odnosa često su prethodno kompromitovane eksploatacijom ranjivosti u javno dostupnim aplikacijama. Nedavni slučajevi pokazuju da napadači ciljaju pružaoce usluga ili IT integratore kako bi zatim pristupili njihovim klijentima. Problem dodatno otežava činjenica da mnogi manji pružaoci usluga nemaju adekvatnu ekspertizu i resurse u oblasti sajber bezbednosti. Kako oni često upravljaju računovodstvenim softverom ili veb-sajtovima, kompromitacija takvih kompanija može dovesti do kompromitacije sistema njihovih klijenata putem zloupotrebe daljinskog pristupa.
Kada se analiziraju istraženi napadi prema trajanju i uticaju, podaci pokazuju da je većina (50,9%) bila brze prirode (rapid attacks), obično kraća od jednog dana, i najčešće je rezultirala enkripcijom fajlova. Značajan deo (33%) činili su dugotrajni napadi, sa prosečnim trajanjem od 108 sati, tokom kojih su napadači, pored enkripcije podataka, instalirali mehanizme postojanosti, kompromitovali Active Directory i izazvali curenje podataka. Preostalih 16,1% pokazalo je hibridni obrazac (hybrid pattern): u početku su delovali kao brzi napadi, ali su uključivali značajno kašnjenje između inicijalne kompromitacije i naknadnih zlonamernih aktivnosti, produžavajući ukupno trajanje na gotovo 19 dana.
Foto: sdecoret, Depositphotos
23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nestlé objavio finansijske rezultate za prvi kvartal 2026: nastavak rasta u većini zona i kategorija

by bifadmin 23. април 2026.

Kompanija Nestlé, vodeća svetska kompanija u industriji hrane i pića, objavila je finansijske rezultate za prvi kvartal 2026. godine:

·       Organski rast iznosio je 3,5 odsto, uz realan unutrašnji rast (RIG) od 1,2 odsto i rast cena od 2,3 odsto.

·       RIG je bio pozitivan u svim zonama i svim kategorijama, izuzev formule za odojčad u okviru kategorije dečije hrane.

·       Po kategorijama, rast je predvodila kategorija kafe. RIG je takođe ojačao u kategoriji hrane i grickalica, predvođen konditorskim proizvodima.

·       Ukupan efekat povlačenja formule za odojčad bio je oko –90 bps na organski rast i realan unutrašnji rast u prvom kvartalu 2026. Dostupnost proizvoda je vraćena na normalan nivo.

·       Nakon dobrog prvog kvartala, ali imajući u vidu povećanu geopolitičku neizvesnost i makroekonomske rizike, prognoze za 2026. godinu ostaju nepromenjene, uz očekivani organski rast u rasponu od 3 do 4 odsto i ubrzanje realnog unutrašnjeg rasta u odnosu na 2025. Očekuje se da slobodan novčani tok premaši 9 milijardi švajcarskih franaka.

Povodom ovih rezultata, Philipp Navratil, izvršni direktor kompanije Nestlé, izjavio je:

„Rezultati u prvom kvartalu pokazuju da naša strategija rasta zasnovana na realnom unutrašnjem rastu daje rezultate. Ostvarili smo snažne rezultate u većini zona i kategorija, posebno u kategorijama kafe, hrane i grickalica. Rast na tržištima u razvoju se posebno ističe, dok su Evropa i SAD pokazale stabilnost u izazovnom okruženju. Nastavljamo sa realizacijom strategije kako bismo dodatno ojačali Nestlé.“

Nestlé Srbija

Prvi kvartal 2026. godine u Srbiji obeležio je snažan dvocifren rast, uz doprinos gotovo svih kategorija, posebno kafe, konditorskog asortimana i hrane za kućne ljubimce.

„U ovu godinu krenuli smo snažno, sigurni u naše planove i prognoze, što je dovelo do toga da u prvom kvartalu zabeležimo jak dvocifreni rast. Ponosna sam na svoj tim, a ovim rezultatima doprinele su gotovo sve naše kategorije, predvođene kafom, konditorskim asortimanom, kao i hranom za kućne ljubimce. Kao i uvek, pažljivo smo pratili potrebe naših potrošača, a inovativni proizvodi koje smo uveli u portfolio, poput C Air Fryer i KitKat Formula 1, naišli su na odlične reakcije i potražnju u trgovinskim lancima.

U prvoj četvrtini godine ostvarili smo i druge važne ciljeve. Nastavili smo kampanju Zajedno pčelama na dar, sproveli sadnju medonosnog drveća i postavili prve hotele za oprašivače u poljoprivrednim školama širom Srbije. Juniorskom fudbalskom klubu iz Vranjske Banje donirali smo novu sportsku opremu, a kroz donacije od oko 20 tona Nestlé proizvoda ostali smo posvećeni podršci zajednici i ugroženim grupama u zemlji i regionu. Posebno nas raduje priznanje Crvenog krsta Vojvodine za dugogodišnju saradnju i podršku najugroženijima.

Ovo je ujedno i godina u kojoj naš školski program Zdravo rastimo obeležava 15 godina postojanja, a do sada je kroz edukaciju prošlo više od 350.000 dece iz osnovnih škola širom Srbije“, izjavila je Marjana Davidović, generalna direktorka kompanije Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Prodaja na nivou Grupe

U prvom kvartalu, ukupna prodaja iznosila je 21,3 milijarde švajcarskih franaka, što predstavlja pad od 5,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kretanja deviznih kurseva imala su negativan uticaj od 9,3 odsto.

Na nivou Grupe, sve zone i globalne poslovne jedinice ostvarile su pozitivan organski rast i realan unutrašnji rast. Po kategorijama, najviše je doprinela kafa, uz organski rast od 9,3 odsto.

Gledano po kanalima, organski rast maloprodaje iznosio je 3,5 odsto, dok je out-of-home kanal porastao za 3,9 odsto. Prodaja putem e-trgovine zabeležila je organski rast za 15,4 odsto i sada čini 21,5 odsto ukupne prodaje Grupe

Zona Evropa

Rast u Zoni Evropa zabeležen je na svim tržištima, a predvođen je kategorijama kafe i hrane za kućne ljubimce. Rezultati su ostvareni zahvaljujući prioritetizaciji resursa, povećanoj marketinškoj podršci i disciplinovanoj realizaciji, uz istovremeni nastavak transformacije poslovanja. Organski rast iznosio je 3,9 odsto, uz realni unutrašnji rast (RIG) od 1,1 odsto i rast cena od 2,8 odsto.

Prognoza za 2026. godinu

Na osnovu ostvarenih rezultata u prvom kvartalu, ali uzimajući u obzir i povećanu geopolitičku neizvesnost i makroekonomske izazove, Nestlé zadržava smernice za 2026. godinu. Očekuje se organski rast u rasponu od 3 do 4 odsto, uz ubrzanje realnog unutrašnjeg rasta u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da slobodni novčani tok premaši 9 milijardi švajcarskih franaka.

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kaumy SEE pokreće distribuciju budućnosti: Inovativna platforma koja postavlja nove standarde u FMCG sektoru regiona

by bifadmin 23. април 2026.

U beogradskom Sava Centru održana je Kaumy SEE Sales konferencija „Distribucija koja pomera granice“. Na događaj je zvanično predstavljana kompanija Kaumy SEE, inovativna platforma koja postavlja nove standarde u trgovini i distribuciji, označavajući prekretnicu u načinu na koji se brendovi distribuiraju i pozicioniraju na tržištu Srbije.

Kaumy SEE je distributivna platforma sa sedištem u Zrenjaninu, nastala kao rezultat strateškog partnerstva domaćeg lidera hemijske industrije, kompanije Beohemija, i globalnog logističkog giganta JUSDA Europe. Kao članica CE Industries grupacije, kompanija integriše decenijsko poznavanje lokalnog tržišta sa najsavremenijim tehnološkim rešenjima za automatizaciju i upravljanje lancima snabdevanja. Kaumy SEE nije samo distributer – to je pouzdan partner koji povezuje proizvođače, maloprodajne lance i krajnje tržište kroz jasno definisane procese, pouzdanu logistiku i profesionalnu komunikaciju. Kompanija upravlja distribucijom brendova Duel, Spin, Selection i Pompa.

Strateški značaj ovog modela potvrdio je Roman Kratochvil, CE Industries Business partner i CEO Beohemija, ističući da je novi distributivni model deo šire transformacije Beohemije: „Uvođenje kompanije Kaumy SEE kao distributivne platforme omogućava nam bolju koordinaciju, jasniju podelu odgovornosti i optimizaciju celokupnog lanca vrednosti. Ova platforma, podržana logističkom snagom kompanije JUSDA Europe, osigurava da naša modernizacija proizvodnje u Zrenjaninu bude praćena podjednako savremenim pristupom tržištu. Za naše partnere to znači sigurnost – dobijaju sistem koji je snažniji i moderniji, ali sa ljudima kojima već godinama veruju.“

Ivan Janićijević, CEO Kaumy SEE, koji je na tu funkciju prešao sa pozicije komercijalnog direktora Beohemije, naglasio je da pripadnost obe kompanije CE Industries grupaciji osigurava visok nivo usklađenosti ciljeva i standarda: „Naš zadatak je da obezbedimo stabilnu, efikasnu i predvidivu dostupnost brendova Beohemije, uz dodatni fokus na razvoj kanala prodaje i jačanje odnosa sa ključnim partnerima. Kaumy SEE ima ulogu distributivne platforme koja objedinjuje znanje o lokalnim tržištima i snažnu operativnu infrastrukturu, omogućavajući potpunu pouzdanost puta proizvoda od fabrike do korpe potrošača.“

Na svečanom otvaranju konferencije, zvanicama su se takođe obratili i Jan Bondy, Nj.E. Ambasador Republike Češke, Dragan Stevanović, sekretar Privredne komore Srbije (PKS) i Petr Škoda, CEO JUSDA Europe. Konferencija je bila prilika i za uvid u nove investicije u automatizaciju, kao i diskusiju o uticaju platforme na stabilnost lanaca snabdevanja i modernizaciju retail sektora u Srbiji i šire.

Autor fotografija  Milan Petković

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Aman unapređuje poslovanje posle akvizicije DIS-a i jača maloprodajnu mrežu

by bifadmin 23. април 2026.

Domaći trgovinski lanac Aman iz Beograda nedavno je akvizicijom kompanije PTP DIS iz Krnjeva, postao vlasnik brenda DIS. Sinergija Aman-a i DIS-a doneće spoj najboljih praksi obe kompanije, dok DIS produžava da posluje kao zaseban brend, uz dodatno jačanje identiteta.

Aman nastavlja sa unapređenjem poslovanja, ulaganjima i modernizacijom maloprodajnih objekata oba brenda, koji su poznati kao pouzdano mesto kupovine. Kontinuitet brige o kupcima ostaje jedan od ključnih prioriteta. Akvizicija neće uticati na rast cena proizvoda, dok bi sinergija Aman-a i DIS-a mogla da omogući dodatne benefite i povoljnije uslove za kupce.

U sektoru trgovine ulaganja su sastavni deo svakodnevnog poslovanja, i Aman će i ubuduće pažljivo pratiti tržišne prilike i nastaviti da donosi odluke koje doprinose dugoročnom rastu i razvoju, sa ciljem da svojim kupcima ostane prvi izbor u kupovini i postane još bolji „Dobar komšija“.

„Od osnivanja, Aman posluje vođen idejom da bude ,,Dobar komšija“ i pouzdan oslonac potrošačima u svakodnevnoj kupovini. Kroz kontinuirano unapređenje poslovanja i devet uspešnih akvizicija, već više od 30 godina gradimo poseban odnos i poverenje sa kupcima širom Srbije, i postajemo sve bliži svakom komšiji. Akvizicija kompanije DIS predstavlja prirodan nastavak takve strategije i verujemo da ćemo sa ovim poslovnim potezom značajno unaprediti oba brenda. Kupci Aman-a i DIS-a će i dalje odlaziti u DIS kao i do sada, jer nećemo menjati logotip brenda koji je stekao poverenje“, ističe Sara Khalil, direktor marketinga kompanije Aman doo.

Posebna vrednost udruživanja poslovanja dva domaća trgovinska lanca ogleda se u ukrštanju različitih poslovnih kultura, koje donosi brojne koristi kroz objedinjavanje znanja, iskustva i najboljih poslovnih praksi, uz dalje jačanje poverenja kupaca. Sinergija različitih organizacionih pristupa omogućiće novu efikasnost i kvalitet u korist potrošača, zaposlenih, kao i partnera.

„Period koji je za nama obeležen je specifičnim tržišnim okolnostima, uključujući regulatorna ograničenja koja su uticala na čitav sektor trgovine. Uprkos tome, Aman dosledno sledi dugoročnu strategiju razvoja i ostajemo posvećeni svojim kupcima i široj društvenoj zajednici, a zaposleni su ključ uspeha naše kompanije“, zaključuje Khalil.

Foto: Aman

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Kako uspešno primeniti veštačku inteligenciju u kompaniji

by bifadmin 23. април 2026.

Da li je veštačka inteligencija podrška u poslovanju, ili pretnja koja će mnoge radnike ostaviti bez posla? Pravi odgovor leži u razumevanju ove tehnologije, tvrdi Maja Bilić iz kompanije Gugl Klaud. Ona je na ovogodišnjem DIDS-u detaljno objasnila šta su koraci za uspešnu primenu AI u kompaniji, koji će ohrabriti zaposlene da im veštačka inteligencija nije neprijatelj već saveznik.

Ljudi širom sveta već godinama besplatno koriste različite AI alate, među kojima najveće interesovanje privlače četbotovi. Oni se zasnivaju na velikim jezičkim modelima (LLM), koji na zahtev ljudi pretražuju internet i nude im odgovore na razna pitanja.

„U suštini, to su mašine koje uče od ljudi i zato bi trebalo da veštačku inteligenciju koristimo odgovorno”, istakla je Maja Bilić na panelu „Upotreba veštačke inteligencije u svakodnevici – hajp ili realnost”. Bilić obavlja funkciju višeg produkt menadžera u kompaniji Gugl Klaud, koja se bavi razvojem programerskih alata, pre svega za upotrebu generativne veštačke inteligencije.

„Generativna veštačka inteligencija se ne koristi samo u programiranju. Upotrebljavaju je mnogi – od mog oca kada traži savet kako da skuva neko jelo, do astrofizičara kada utvrđuju oblike nebeskih tela. Koriste je i oni koji toga nisu svesni, na primer vozači kojima Gugl mape traže najbolje rute”, navodi Bilić.

Ona, međutim, ukazuje da uprkos masovnoj upotrebi veštačke inteligencije, razvoj ove tehnologije je još uvek u ranoj fazi. Otuda i strah ljudi da će ih veštačka inteligencija zameniti, iako je njena stvarna uloga da pomogne čoveku u bržem obavljanju određenih poslova. Ali, da bi ova tehnologija ispunila svoju svrhu, moramo pravilno da je koristimo.

Četbot ne može da čita misli šta korisnik želi

„Veliki jezički modeli su po svojoj prirodi nedeterministički, što znači da vam neće davati iste odgovore na isto pitanje”, objašnjava Bilić. Ona dodaje da čak neće dati ni zadovoljavajući odgovor ako pitanje nije dobro formulisano, odnosno ako četbotu nije dat dobar „prompt“. Prema njenom iskustvu, najčešći problemi u komunikaciji sa AI se javljaju jer ljudi misle da im četbotovi mogu čitati misli, što pokazuje i sledeći primer.

„Zamislite da je veštačka inteligencija vaš ljudski asistent i da želite da ga pošaljete po kafu. Možete mu reći samo to da vam donese ovaj napitak, ili precizirati da želite espreso iz konkretne kafeterije, sa vrlo malo mleka i pola kašičice šećera. U oba slučaja ćete dobiti kafu, ali u potonjem će to biti ona kafa koju ste zaista želeli“, navodi Bilić.

U slučaju AI, najbolju „kafu“ dobićete ako ispoštujete ceo postupak „promptovanja“. To znači da četbotu morate jasno da kažete šta konkretno želite od njega, dakle morate precizno formulisati svoje pitanje. Zatim mu treba objasniti kontekst, odnosno zašto ste mu postavili baš to pitanje.

Takođe, bilo bi poželjno da ga postavite u određenu ulogu, na primer da mu kažete da napiše vest kao novinar ili diplomski rad kao student ekonomije. Pored toga, bitno je da četbot zna kojoj publici se obraća, kao i u kojem formatu – u kratkom ili dugačkom tekstu, kroz teze, tabele ili neki drugi oblik.

„Kada se obraćamo Guglu, dovoljno je samo da nabacamo ključne reči, međutim AI ne radi tako, ona mora dobiti vrlo jasan zadatak”, naglašava Bilić.

Ljude odbija ono što ne razumeju

Osim da brže stignemo do mora, pomenuta tehnologija nam može pomoći i da svoje radne zadatke obavljamo pametnije, ali samo ukoliko imamo volju da je koristimo.

„To je trenutno najveći izazov u primeni veštačke inteligencije. Međutim, tako je bilo i kada su se pojavljivale druge tehnologije koje danas svakodnevno koristimo. Ljudi osećaju strah od inovacija, ali i stid jer ih ne razumeju dovoljno. Zato su im one odbojne. Ali, zaista nije teško steći osnovna znanja o veštačkoj inteligenciji, jer sve što vas zanima o funkcionisanju ove tehnologije možete da pitate i nju samu”, kaže Bilić za B&F.

Ona dodaje da nije moguće znati sve o veštačkoj inteligenciji, neke novine u razvoju AI promaknu čak i stručnjacima koji se njome bave. Zato je za uspešnu primenu u poslovanju najvažnije imati realna očekivanja. Ona se odnose i na veštačku inteligenciju i na zaposlene, kao i na sposobnost preduzeća da promeni svoju poslovnu kulturu postepeno i na način koji kod zaposlenih neće izazvati osećaj da im se AI nameće.

Bilić savetuje poslodavcima da ukoliko se odluče na takav korak, prvo odberu nekoliko zaposlenih koji su tehnološki entuzijasti, ali i osobe od poverenja u kompaniji. Njima treba omogućiti korišćenje raznih AI alata i dovoljno vremena da sa njima eksperimentišu. Nakon toga, oni mogu da izveste ostale kolege o svojim iskustvima sa upotrebom nove tehnologije.

Ljudi su spremniji da koriste ovakve alate kada im se na jednostavan način objasni koliko AI može da im skrati vreme koje inače provode na ponavljajućim i dosadnim poslovima.

„Tada treba započeti sa skaliranjem, ali neophodno je imati u vidu da zaposleni ne mogu ceo dan da se bave ispitivanjem nove tehnologije, jer moraju da obavljaju svoje redovne poslove. Dakle, u celom ovom procesu potrebno je zadržati i osobine koje nas čine ljudima, kao što je razumevanje“, ukazuje Bilić.

Da li je opravdan strah od gubitka poslova?

Pre nekoliko decenija, kada su ljudi počinjali da koriste internet, pisac Vilijam Gibson je rekao da je „budućnost već ovde, samo je neujednačeno raspoređena“. Ovo važi i danas, kada je reč o upotrebi veštačke inteligencije. Iako većina ljudi ima računare i pametne telefone, neki uporno odbijaju da koriste AI i tako sami sebe dovode u situaciju da gube konkurentnost na tržištu rada.

„Dešavalo se da čak i neke moje kolege u Guglu nisu želele da koriste AI alate. Vremenom su počele da uviđaju njihove prednosti i postepeno su ih prihvatili. Samo je bilo potrebno da veštačkoj inteligenciji pruže šansu“, komentariše Bilić.

U nekim slučajevima, zaposleni odbijaju da koriste veštačku inteligenciju jer se pribojavaju da će njihovi nadređeni pomisliti kako nisu sposobni da sami uspešno obave posao, pa čak namerno prave greške u kucanju kako bi dokazali da je dokument koji su poslali „isključivo njihovih ruku delo“, navodi neke od primera Bilić.

Ipak, najveći strah koji kod ljudi izaziva upotreba veštačke inteligencije je onaj da će ih AI ostaviti bez posla. Naša sagovornica smatra da su takve zebnje preterane. U realnosti, AI bi mogla od većine ljudi da preuzme deo radnih zadataka, ali ne i da „otme“ njihova radna mesta, odnosno njihov osnovni posao.

„Primera radi, ako ste frizer koji ima sopstveni salon, do sada ste pored šišanja i farbanja morali da se bavite i knjigovodstvom, marketingom i drugim poslovima, ili da za njih angažujete stručnjake. Međutim, danas AI može da vam smanji utrošak vremena i sredstava za ove aktivnosti i da vam ostavi više vremena za razmišljanje o razvoju vaše osnovne delatnosti“, tvrdi Bilić.

Podaci istraživačke kuće Alice Labs pokazuju da je dobar deo privrede svestan ovih mogućnosti. Prošle godine, skoro petina firmi u EU upotrebljavala je AI u svom poslovanju, što je veliki skok u odnosu na 2024. kada je veštačku inteligenciju koristilo tek nešto više od 6% preduzeća. Istraživanje je pokazalo da veću primenu veštačke inteligencije najviše koči to što zaposleni nemaju dovoljno znanja kako da je koriste.

Bilić je uverena da se ta prepreka može prevazići. „Kada sam završavala fakultet, obučavala sam najstarije građane kako da koriste kompjuter i iznenadila me je njihova radoznalost i spremnost da uče. To izdvaja ljudsku vrstu u odnosu na sva ostala bića na planeti. Verujem da ćemo zahvaljujući tim osobinama savladati i pravilno korišćenje veštačke inteligencije”, ne sumnja Bilić.

Marija Dukić

Biznis i finansije 244, april 2026.

Foto: Miloš Nikodijević

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Upravljani rast nasuprot linearnoj dobiti: Gde investiraju banke koje menjaju tržišnu dinamiku?
  • Da li propisi EU gase visoke peći u Srbiji?
  • Koliko je EU danas ekonomski jaka?
  • Ko proizvodi najviše piva na svetu?
  • Od 1. jula nova pravila EU: Pametni tahografi obavezni i za kombije

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit