NAJNOVIJE
Posledice ekonomske i političke krize u turizmu i ugostiteljstvu
Bespovratna sredstva za kompanije koje planiraju izvoz
Šta nas čeka sa AI: 7 trendova koje treba...
Kada banke ustupe teško naplativi kredit: Stari dug, novi...
Zašto se za sadnju pšenice koristi seme lošijeg kvaliteta
Da li je isplativije da grejanje stalno radi ili...
Zašto nas sve češće leče influenseri?
Istraživanje: Svaka osoba sanja, čak i oni koji veruju...
Najviše fišing napada čak 88,5% cilja na krađu lozinki
Singapurski kriptoinvestitor osuđen na 15 godina zatvora
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

U avgustu rast prometa industrije u Srbiji zahvaljujući rudarstvu

by bifadmin 16. октобар 2025.

U avgustu ove godine u odnosu na isti mesec prošle godine zabeležen je blagi rast prometa u industriji.

Prema podacima koje je objavio RZS, promet u industriji u Srbiji u avgustu ove godine veći je za jedan odsto u poređenju sa avgustom prošle godine.

Promet u industriji na domaćem tržištu je u padu od 3,9 odsto, dok promet u industriji na stranom tržištu beleži rast od 7,6 odsto.

Prometu u industriji najviše doprinosi rudarstvo, sa ukupnim rastom od 14,9 odsto i rastom na stranom tržištu od 24,8 odsto, što se pre svega veže za poslovanje kineske rudarske kompanije Ziđin Majning u Boru.

Izvor: Beta

Foto: hangela, Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

IT konferencija COMING CON #22: Simbioza veštačke inteligencije i ljudske vrednosti

by bifadmin 15. октобар 2025.

Konferencija je okupila vodeće stručnjake IT industrije koji su imali prilike da razmene iskustva o praktičnim rešenjima, kao i da uživaju na inspirativnim predavanjima

Više od 600 stručnjaka okupilo se na konferenciji COMING CON #22, čime je ovaj događaj, koji se odigrava svake godine u organizaciji vodeće domaće IT kompanije COMING, srušio sve dosadašnje rekorde. Teme pod krovnim sloganom „Veštačka inteligencija, ljudska vrednost“ privukle su skoro 1000 zainteresovanih koji su želeli da budu deo priče koja gradi budućnost. Predavači su se ujedinili oko ideje da AI ne predstavlja zamenu za čoveka, već njegov alat u dostizanju ciljeva kroz strateške poteze u poslovanju.

Konferenciju je svečano otvorio generalni direktor kompanije COMING Ivan Simonović i poželeo svim učesnicima toplu dobrodošlicu.

„Za COMING su ljudi uvek bili prioritet. Tako je bilo pre 35 godina, kada smo počeli ovu priču, tako je i sada, kada se svi pitaju da li će AI zameniti čoveka. Naš odgovor je da neće, jer je ljudska vrednost neizostavni činilac svakog procesa. Na tom postulatu smo izgradili čitavu filozofiju kompanije i poverenje sa partnerima i saradnicima, sa tom idejom nastavljamo poslovanje i u eri veštačke inteligencije“, istakao je Simonović.

Takođe, prisutnima se obratio i prof. dr Miloš Bogdanović, tehnički direktor kompanije, koji je sa ponosom predstavio vodič kroz dan zanimljivih diskusija koji je pred njima:

„Osim ponovne potvrde da su srpske kompanije spremne za svaki tehnološki izazov, posebno ohrabruje činjenica da kompanije poput COMING Computer Engineering imaju hrabrosti i kapaciteta da realizuju kompletan razvoj proizvoda iz AI domena“, kaže Bogdanović i dodaje:

„COMING je otvorio vrata istraživačima i inženjerima na način kako to čine svetske kompanije – kroz implementaciju sopstvenih rešenja, kroz obezbeđivanje hardverskih resursa i inženjerskih kapaciteta, i bez straha od primene najsavremenija dostignuća u AI domenu – domenu koji se najbrže razvija i menja. Rečima jedne od poruka koju smo imali prilike da čujemo danas – AI nije anahoret digitalnog sveta, već prilika da COMING svojim partnerima pruži sledeći korak u razvoju aplikacija, automatizaciji, pouzdanosti i bezbednosti njihovih poslovnih procesa.“

Osim pravilne i pravovremene primene AI tehnologija u poslovnom okruženju, učesnici su imali prilike da prisustvuju predavanjima na kojima se govorilo o najnovijim trendovima, dostignućima i izazovima u sajber bezbednosti, mikroservisima, cloud tehnologijama i aplikativnim rešenjima za unapređenje poslovanja. Kako moderni HR sistemi mogu da unaprede timove, na koji način digitalizacija menja poslovanje, koje su najbolje prakse u oblasti bezbednosti i menadžmenta rizika, koje su novine u robotici i šta nam donose – samo su neka od pitanja za čijim odgovorima su prisutni tragali.

Nakon osnovnog programa, organizatori, partneri, predavači, učesnici i predstavnici medija imali su priliku da se opuste i uživaju u humoru komičara Miloša Milakovića, a oni najsrećniji su osvojili vredne poklone u nagradnoj igri.

Kompaniju COMING su u ostvarenju ove zamisli podržali partneri: Veeam, Red Hat, IBM, Lenovo, KimTech, Netapp, Alef, VMware, Ingram, Check Point.

Kompanija COMING već 35 godina razvija napredna softverska rešenja i aktivno doprinosi razvoju domaće IT industrije, a osnivanjem kompanije COMING AI, specijalizovane za razvoj naprednih rešenja zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, dodatno potvrđuje svoju ulogu u oblikovanju tehnološke budućnosti Srbije.

Tradicionalna konferencija kompanije COMING, koja više od dve decenije okuplja stručnjake, lidere i relevantne domaće i svetske IT kompanije, predstavlja vodeći događaj u oblasti informacionih tehnologija u Srbiji i regionu.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Industrija kolačića sreće: Kineski posao koji nema prođu jedino u Kini

by bifadmin 15. октобар 2025.

Kolačići sreće osvojili su planetu preko kineskih restorana, a tržište ovih sitnih slatkiša koji „proriču sudbinu“ trenutno u svetu vredi više od 27 milijardi dolara. Ironija sa ovim poslom je u tome što kolačići sreće nemaju nikakve veze sa kineskom tradicijom, a jedina zemlja u kojoj su doživeli propast je upravo – Kina.

„Onaj ko baca blato gubi tlo pod nogama.“ „Dan bez osmeha je protraćeni dan.“ „Čista savest je dobar jastuk.“ Ovakve i slične poruke svaki dan se serviraju širom sveta mušterijama u kineskim restoranima na kraju obroka, ubačene u takozvane „kolačiće sreće“. U svetu se godišnje proizvede oko tri milijarde ovih poslastica, a prema izveštaju kompanije „Spherical Insights & Consulting“, vrednost tog tržišta trenutno iznosi nešto preko 27 milijardi američkih dolara, sa prognozama da će narasti na 53 milijarde do 2033. godine.

Najviše kolačića sreće prodaje se u Sjedinjenim Američkim Državama, gde postoji preko 45.000 kineskih restorana, više nego što imaju „McDonald’s“, „Burger King“, „K.F.C.“ i „Wendy’s“ zajedno. Sa druge strane Atlantika posluje i najveći svetski proizvođač kolačića sreće, kompanija „Wonton Food“, takođe u kineskom vlasništvu.

Međutim, ovi sitni slatkiši koji su postali veliki posao nisu poreklom iz Kine, niti su deo kineske tradicije. „Prototip“ kolačića sreće osmišljen je sredinom 19. veka u – Japanu. Tamo su ih nazivali „Tsujiura Senbei“ i pravili su se u pekarama koje su snabdevale šintoističke hramove. Nema pouzdanih podataka kako je japanski original kolača koji „proriče sudbinu“ stigao do Amerike, ali pretpostavlja se da se doselio početkom prošlog veka, zajedno sa japanskim imigrantima.

Amerikanizacija lažne kineske tradicije

Prvi pisani trag vodi do japanske pekare „Benkyodo“, koja je ove slatkiše prodavala još 1906. godine u San Francisku. Jedan od njihovih kupaca, japanski ugostitelj Makoto Hagiwara, dosetio se da „sudbinskim kolačićima“ počne da snabdeva i lokalne vlasnike kineskih restorana. Kada su tokom Drugog svetskog rata američke vlasti počele da pritvaraju i proteruju građane japanskog porekla, većina njih je zatvorila svoja preduzeća i radnje. Tu prazninu su popunili lokalni kineski preduzetnici. Među njima su bili i ugostitelji, koji su u svoju redovnu ponudu uvrstili i kolačiće sreće, osmislivši poslovnu recepturu kako da lažnu kinesku tradiciju uspešno amerikanizuju.

Već do šezdesetih godina prošlog veka, američke vlasti su „olabavile“ imigracionu politiku, pa se za kratko vreme broj doseljenika iz Kine udvostručio. Kinski restorani otvarali su se širom SAD, a na tom talasu isplivala je i masovna potražnja za kolačićima sreće. U početku, vlasnici kineskih restorana su ove slatkiše nabavljali od malih porodičnih preduzeća. Kolačići su se pravili ručno, a vrhunski majstor je mogao da proizvede oko 750 komada za sat vremena.

Ali, vremenom je potražnja toliko porasla da ljudi više nisu mogli da naprave tako velike količine u kratkom roku. Morale su da ih zamene mašine, koje danas proizvode 8.000 kolačića sreće na sat. Većina nekadašnjih porodičnih fabrika je propala, a industrijom sada dominira nekoliko giganata.

Najveći deo tržišta kontroliše kompanija „Wonton Food“, sa sedištem u Njujorku. Preduzeće je osnovao Čing Sun Vong, koji se šezdesetih godina prošlog veka doselio iz Kine. Vong je počeo da proizvodi rezance u podrumu jedne male prodavnice, skrivene u njujorškoj Kineskoj četvrti. Firma je 1973. godine imala jednu proizvodnu liniju i desetak radnika. Deceniju kasnije, preselila se u Bruklin i počela da širi poslovanje. Danas ima svoje fabrike u Njujorku, Teksasu i Tenesiju i više od 400 zaposlenih, ali je ostala u porodičnom vlasništvu. Preduzeće opslužuje 30.000 restorana širom SAD preko mreže koju čini 300 distributera.

Kina kolačićima ne veruje

Kompanija „Wonton Food“ proizvodi razne prehrambene proizvode inspirisane azijskom kuhinjom i kolačiće sreće po kojima je postala najpoznatija. Svaki dan, iz njenih pogona izađe u proseku 4,5 miliona ovih slatkiša. Ovaj proizvođač se hvali da kada biste kolačiće sreće koje proizvede za godinu dana poređali jedan do drugog, obišli biste svet dva i po puta.

Međutim, na tom putu morali biste da preskočite – Kinu. Naime, iako ova američka kompanija u kinskom vlasništvu izvozi svoje kolačiće u Južnu Ameriku, Evropu, Afriku i Australiju, pokušaj da se „infiltrira“ na kinesko tržište je propao. Razlog je bio nedostatak interesovanja, jer kako se ispostavilo, većina Kineza uopšte ne razume ovaj koncept i kolačiće sreće doživljava kao deo američke kulture koja nema nikakvih dodirnih tačaka sa kineskom tradicijom.

No, ovaj posao je veoma isplativ i bez kineskog tržišta. Kolačići „za proricanje sudbine“ su jednostavan i relativno jeftin slatkiš za proizvodnju, jer se osnovna varijanta pravi od brašna, vode i šećera, kojima se doda malo arome vanile i boje. Nešto komplikovanija je računica po kojoj ceni prodati ovaj proizvod vlasnicima kineskih restorana, koji osim što uveravaju mušterije da im kolačiće sreće poklanjaju „na račun kuće“, to isto tvrde i svojim dobavljačima i zato se naročito pogađaju oko njihove cene.

Bila ta tvrdnja istinita ili ne, veći problem je u tome što kineski restorani nastoje da se sa ostalom konkurencijom na tržištu izbore pre svega pristupačnim cenama, pa su i njihove marže relativno male, obično se kreću u rasponu od tri do pet odsto. „Wonton Food“ prodaje kutije od 350 kolačića sreće za 12,85 dolara po komadu, dakle nešto manje od četiri centa po kolačiću, ali u kompaniji kažu da je veleprodajna cena znatno niža. Prednost ove firme je i u tome, što većini svojih kupaca prodaje i druge proizvode, pa mogu da naprave „pakete“ koji su isplativi i za nju i za njene klijente.

ChatGPT dvosmislen kao proročica Pitija

Mada je osnovna receptura kolačića sreće u međuvremenu značajno obogaćena, jasno je da oni svoju popularnost na tržištu ne duguju vrhunskom ukusu. Njihova „dodata vrednost“ su umotani komadići papira, na kojima je ispisana poruka za onoga kome je taj kolačić „sudbinski“ dopao. Danas se ti papirići i mastilo kojim se piše po njima proizvode od posebnih materijala iz takozvane „prehrambene klase“, ali kao veći problem od rešavanja pitanja zdravstvene bezbednosti, pokazao se sam sadržaj poruka.

Pisci ovih poruka, dugo vremena su posezali za tradicionalnim kineskim izrekama, eksploatišući i zaostavštinu čuvenog kineskog filozofa Konfučija. Međutim, pokazalo se da mnoge od njih nisu jasne prosečnom zapadnjaku. Zato su autori počeli da prepravljaju, pa i da sami izmišljaju „proročanstva“, kako bi ona bila razumljivija mušterijama, i dalje se pozivajući na Konfučija. Na njihovu sreću, ispostavilo se da malo ko od gostiju restorana opterećuje svoj mozak pitanjem da li je kineski filozof postao toliko čuven po svojoj mudrosti zahvaljujući porukama poput ove: „Nešto će vam se desiti u budućnosti!“.

Kompanija „Wonton Food“ zapošljava nekoliko proricatelja sudbine, koji pretražuju knjige sa citatima, filozofske tekstove i društvene mreže kako bi pronašli kratke izreke koje bi mogli da iskoriste. Američka firma trenutno ima u svojoj bazi podataka više od 10.000 „proročkih poruka“ i neprekidno je proširuje, kako bi izbegla rizik da se jedna te ista „sudbina“ koja je u opticaju na tržištu previše često ponavlja.

Nakon što su nesrećnog Konfučija lažno citirali ljudi, sada mu to isto preti od mašina. Njujorška kompanija „OpenFortune“, koja takođe proizvodi i distribuira kolačiće sreće kineskim restoranima, prva je pre tri godine počela da koristi veštačku inteligenciju za pisanje „proročanstava“.

Ipak, deluje kao da je ChatGPT, umesto Konfučija, nadahnula delfska proročica Pitija, jer se izražava podjednako dvosmisleno kao ona, barem sudeći po porukama poput ove: „Harmonija sfera će uskoro doploviti u tvoj svet i odvesti te da plešeš sa sudbinom!“

Zorica Žarković

Biznis & finansije 237, septembar 2025. 

Foto: AntonMatyukha, Depositphotos

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Sezona tartufa u jeku, zarada odlična, potencijal u mikoriziranim plantažama

by bifadmin 15. октобар 2025.

Sezona berbe zimskih tartufa u Srbiji je već u punom jeku, a domaći tartufari su od početka oktobra aktivno na terenu, sa jasno utvrđenim planovima potrage za ovim dragocenim gljivama.

Srbija je izuzetno bogata tartufima, naročito u područjima uz reke i šumama sa starijim drvećem – od Šumadije i Zapadne Srbije, preko Srema i Mačve, do Južne Bačke i Banata.

Upravo sada traje sezona lova na bele tartufe, najvrednije među svim vrstama.

Srpski tartufari odavno imaju svoje prodajne kanale – deo ulova završava u Istri ili na čuvenoj pijaci tartufa u Italiji. Međutim, osim zarade za berače, tartufi predstavljaju i potencijalni izvor dodatnih prihoda za državu.

Retko koji proizvod nosi toliku ekonomsku vrednost po kvadratnom metru kao tartuf. Nakon stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine 1. jula 2024. godine, otvorila se i mogućnost da se srpski beli i crni tartufi pozicioniraju kao premijum prehrambeni brend na ogromnom tržištu Azije. Da bi se to ostvarilo, neophodne su ciljane mere – od zakonske regulative i sertifikacije do ulaganja u logistiku i brendiranje.

– Kina je neprikosnovena kada su gljive u pitanju, oni su mnogo ispred celog sveta kada je ta vrsta kulture i proizvodnje u pitanju. Oni su najveći proizvođači gljiva, a pored same sirovine, oni su bogati i svim ostalim prerađevinama. Kini ne treba niko drugi na svetu što se tiče kvaliteta i količine gljiva, pa bi upravo zbog toga Srbiji mogla da se okrene Evropi ili SAD-u. Ta tržišta mogla bi da budu mnogo bolja opcija za izvoz gljiva, njihovih prerađevina, kao i tartufa – rekla je ranije za Bizportal Jelena Milošević iz Mikološko-gljivarskog saveza Srbije.

Srbija ima registrovane proizvođače i prikupljače tartufa koji izvoze

Prema podacima domaćih institucija, Srbija već ima registrovane proizvođače i prikupljače tartufa koji izvoze ili su u završnoj fazi pripreme za izvoz.

Postoje firme koje se bave prikupljanjem, preradom i prodajom svežih tartufa i proizvoda od njih. Da tržište postoji, potvrđuje i sve veće prisustvo domaćih proizvođača na regionalnim manifestacijama, sajmovima i B2B skupovima, gde se sve više pažnje posvećuje srpskim premijum proizvodima.

Stručnjaci ističu da bi sledeći važan korak bio uvođenje jasnih standarda – sertifikacija kvaliteta, označavanje porekla i higijenska kontrola, kako bi uvoznici iz Kine, ali i drugih zemalja, imali poverenje u srpski proizvod

Ključna je i izgradnja brenda, kroz profesionalni marketing koji bi mogao da pozicionira „srpski tartuf“ rame uz rame sa istarskim. Neophodno je i ulaganje u obuku berača, koji bi postepeno mogli da pređu u proizvodnju na mikoriziranim plantažama.

Prednost takvih plantaža ogleda se u tome što daju prve rezultate već nakon nekoliko godina, uz istovremeno očuvanje šumskog ekosistema. Ako bi se ove investicije pravilno usmerile i pratila dobra agronomska praksa, Srbija bi mogla da obezbedi stabilan izvoz tartufa u narednoj deceniji.

Zarada, pritom, nije zanemarljiva: crni tartuf slabijeg kvaliteta dostiže cenu od 50 do 100 evra po kilogramu, dok se beli, znatno ređi i cenjeniji, prodaje za 800 do 2.000 evra po kilogramu. Oni koji pronađu izuzetno retke, vrhunske primerke belog tartufa, mogu da zarade i do 5.000 evra po kilogramu.

Izvor: 24sedam.rs

Foto: Pixabay

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od danas olakšice u otplati kredita zbog gubitka posla, bolesti, teških povreda

by bifadmin 15. октобар 2025.

Prema odluci Narodne banke Srbije, od 15. oktobra počinje primena mera olakšica za korisnike kredita koji imaju opravdane razloge za nemogućnost otplate.

Generalni direktor Sektora za zaštitu korisnika finansijskih usluga NBS Bojan Terzić kaže da nove mere omogućavaju građanima u teškim životnim situacijama – poput gubitka posla, bolesti ili porodičnih problema – da zatraže pomoć u otplati kredita, prenosi RTS.

Banke su dužne da sarađuju sa klijentima i mogu, u zavisnosti od okolnosti, da odobre odlaganje, restrukturiranje ili čak delimičan otpis duga, tvrdi Terzić. Ističe da ove mere ne podrazumevaju automatsko povećanje kamata i da je cilj zaštita građana koji su privremeno u finansijskim poteškoćama.

Generalni direktor Sektora za zaštitu korisnika finansijskih usluga Narodne banke Srbije Bojan Terzić kaže da je odluka o olakšicama za korisnike kredita koji imaju opravdane razloge za nemogućnost otplate znači da u praksi građani koji imaju „tešku životnu situaciju“ imaju pravo na ovakvu vrstu pomoći.

„Ovo nisu olakšice na koje treba da se prijave svi, već oni koji se nađu u takvoj situaciji koja utiče na mogućnost da redovno otplaćuju kredit. To može da bude svaki korisnik koji izgubi posao, doživi neku tešku povredu ili bolest, ima komplikovanu situaciju u porodici – poput toga da mu je supružnik teško bolestan ili da je u toku razvod. Dakle, sve ono što otežava redovno izmirivanje obaveza prema banci“, ističe Terzić u razgovoru za Beogradsku hroniku.

Na pitanje da li to u praksi znači da građani koji kasne sa otplatom kredita posle tri meseca neplaćanja sami treba da se prijave za ovu vrstu pomoći ili ih o tome obaveštava banka, Terzić naglašava da su moguće obe opcije.

„Banke su dužne da vode računa o otplati kredita. S druge strane, korisnik kredita ima više informacija o svom finansijskom stanju od same banke – ako vidi da ima problem, trebalo bi da ode u filijalu“, navodi sagovornik.

Pojašnjava da u tom slučaju korisnik kredita treba da dokaže razlog za olakšicu u otplati, bilo da je to gubitak posla ili dijagnoza teške bolesti, pa čak i mogućnost da su njegovi prihodi smanjeni.

„Banke spremne za saradnju“

Bojan Terzić tvrdi da ove olakšice ne znače da bi nakon toga došlo do dodatnog i nepredviđenog povećanja kamata nekog od kredita.

„Ovo zavisi od korisnika, odnosno toga koliki je iznos kredita i preostali rok otplate, kao i o kojoj životnoj okolnosti je reč i na koliki period bi bila smanjena mogućnost otplate“, ukazuje Terzić.

Podvlači da među korisnicima ima onih koji imaju stambene, gotovinske i potrošačke kredite i da su svi oni obuhvaćeni ovim merama.

„Postoje i oni koji imaju istovremeno i stambeni i gotovinski ili potrošački kredit. U toj situaciji banka može da pronađe način da restrukturira otplatu i produži rok za naplatu. Bitno je da su banke spremne da sarađuju po ovom pitanju“, smatra generalni direktor Sektora za zaštitu korisnika finansijskih usluga Narodne banke Srbije.

„Moguć delimičan otpis duga u određenim slučajevima“

Terzić napominje da je u određenim slučajevima moguć i delimični otpis duga korisnika prema banci.

„To je navedeno kao opcija među devet tačaka koje smo preuzeli iz strategije. Otpis duga je moguć, na primer, ako ste imali dobit u nekom periodu – pa dok ste se dogovorili s bankom, tu je obračunata određena zatezna kamata, da vam se taj deo otpiše“, ističe sagovornik.

Navodi da ne zavisi sve od procene banaka i da ukoliko korisnik bude odbijen, ima pravo na podnošenje žalbe takozvanoj komisiji za olakšice.

„Onda komisija još jednom razmatra prijavu. Mi to nadziremo. Ako vidimo da banke pokušavaju da izbegnu primenu odluke, kaznićemo ih“, zaključuje generalni direktor Sektora za zaštitu korisnika finansijskih usluga Narodne banke Srbije Bojan Terzić u razgovoru za Radio-televiziju Srbije.

Izvor: RTS/N1

Foto: Pixabay

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

BALKAN BUSINESS FORUM 2026 – JUBILARNO IZDANJE LEADERSHIP CHALLENGE – Povezivanje lidera, kreiranje uspeha

by bifadmin 15. октобар 2025.

Balkan Business Forum 2026 obeležava deset godina postojanja, deceniju ideje koja je povezala znanje, ljude i praksu. Forum okuplja lidere, inovatore i preduzetnike koji oblikuju poslovnu kulturu regiona.

Tema BBForuma 2026 je LEADERSHIP CHALLENGE, jedinstveni program u kome se o liderstvu ne govori samo, već se ono stavlja na probu.

BBForum 2026 održaće se 28. maja u novom, modernom prostoru Ložionica u Beogradu.

Deset godina ideje koja okuplja lidere koji znaju da se budućnost ne čeka, ona se stvara ovde i sada. Forum je nastao iz uverenja da znanje, povezivanje i razmena mišljenja menjaju tok poslovne kulture.

Danas je BBForum jedan od najznačajnijih poslovnih događaja u regionu, prepoznat po razvoju liderstva i povezivanju stručnjaka i iskustava iz različitih industrija i zemalja.

Tokom protekle decenije govorilo se o strategiji, liderstvu, talentima i vizijama. Na sceni su se smenjivali globalni eksperti i domaći lideri, a teme koje su otvarali nastavile su da žive u kompanijama, timovima i tržištima.

BBForum je postavljao pitanja bez jednostavnih odgovora, pitanja koja su menjala perspektivu i otvarala nova vrata za budućnost.

Jubilej donosi novu ulogu Foruma: od mesta gde se o liderstvu govori, postaje prostor gde se ono dokazuje, u realnom vremenu, pred publikom koja prepoznaje vrednost istinske promene.

U središtu programa je Leadership Challenge 2026. Kompanije prijavljuju timove od pet članova čija energija, znanje i vizija predstavljaju budućnost njihovih organizacija. Tokom dva meseca prolaze kroz zadatke i treninge sa međunarodnim i domaćim mentorima, rešavaju realne poslovne izazove i izlaze pred međunarodni žiri i publiku BBForuma.

Tim koji pokaže najviše inovativnosti, vizije i liderskog potencijala poneće titulu Future Oriented Company 2026, uz posebnu nagradu.

Govornici dolaze iz kompanija kao što su Airbus, ING Bank, Coca-Cola, Outcome, CEO Works, IBM, Google. Svojom vizijom i znanjem, zajedno sa timovima, oblikovali su globalne industrije i postavili nove standarde uspeha u svetu. Njihovo iskustvo pokazuje šta znači voditi ljude kroz složene izazove i ostvariti trajan uticaj u kompanijama i društvu u celini.

Posebnu vrednost jubileja obeležiće i radionica sa Dan Tomom, evropskim ekspertom za inovaciono liderstvo i autorom bestselera Innovation Accounting, 29. maja, namenjena VIP učesnicima i svima koji žele da razumeju kako se inovacija pretvara u održivu praksu.

Dan Toma je jedan od najtraženijih evropskih stručnjaka za inovaciono liderstvo i koautor nagrađene knjige The Corporate Startup, koja ga je pozicionirala među vodeće mislioce današnjice i obezbedila mu prestižno mesto na Thinkers50 Radar listi. Radio je sa globalnim gigantima kao što su Deutsche Telekom, Bosch, Bayer i Jaguar Land Rover, uvodeći inovacije s preciznošću startapa i gradeći kulturu koja omogućava testiranje ideja u realnom vremenu i razvoj održivih inovacija.

Pored vrhunskih predavanja, učesnike očekuju pažljivo osmišljeni paneli sa domaćim liderima različitih industrija, kao i jedinstvene prilike za networking u posebnom ambijentu.

Neočekivana iznenađenja, inspirativni susreti i atmosfera koja zrači energijom i elegancijom učiniće da Forum pamtite ne samo po znanju, već i po nezaboravnom iskustvu.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa investirala u obveznice kompanije Bexexpress

by bifadmin 15. октобар 2025.

U okviru Minibond inicijative Intesa Sanpaolo grupe, Banca Intesa je u svojstvu agenta i jedinog investitora uspešno podržala emisiju obveznica kompanije Bexexpress, jednog od vodećih pružalaca kurirskih i logističkih usluga u zemlji i regionu. Transakcija, u indeksiranom iznosu od 1,17 milijardi dinara, ima za cilj finansiranje projekata koji doprinose smanjenju emisije ugljen-dioksida i unapređenju energetske efikasnosti kompanije.

Sredstva prikupljena emisijom biće usmerena na zamenu i proširenje voznog parka električnim vozilima, na izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije putem solarnih panela i baterijskih sistema za potrebe kompanije, kao i razvoj alternativnih modela isporuke, pre svega širenje mreže automatizovanih paketomata i centara za dostavu. Ovim strateškim ulaganjem kompanija Bexepress unapređuje energetsku efikasnost i konkurentnost svojih usluga uz veću dostupnost građanima širom Srbije.

Transakcija je označena kao zelena u skladu sa principima i kriterijumima održivog poslovanja Intesa Sanpaolo grupe, čime se potvrđuje njena strateška posvećenost podršci projektima koji doprinose ekološkoj tranziciji Srbije.

„Ponosni smo što i na ovaj način možemo da podržimo kompanije koje aktivno ulažu u zelenu tranziciju i inovativna rešenja. Ova transakcija pokazuje da održivost i profitabilnost mogu ići ruku pod ruku, uz konkretne prednosti za društvo i životnu sredinu“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa, i dodao da realizacija ove emisije obveznica predstavlja još jedan korak u okviru strategije banke usmerene na doprinos održivom razvoju privrede Srbije.

U skladu sa karakteristikama mini bond proizvoda, obveznice imaju rok dospeća od sedam godina, uključujući grejs period od dve godine, a Banca Intesa će ih otkupiti u potpunosti i bez čvrstih kolaterala. Ovaj inovativni vid finansiranja malih i srednjih preduzeća ima za cilj podršku razvoju kompanija koje imaju potvrđen tržišni uspeh, stabilan finansijski položaj i nisku finansijsku zaduženost.

„Kroz emisiju obveznica u saradnji sa Banca Intesa obezbedili smo sredstva za realizaciju važnih investicija u skladu sa našom strategijom zelene transformacije poslovanja. Naša vizija je jasna — gradimo logistiku budućnosti koja je energetski efikasnija, brža, digitalizovana. Veoma nam je važno poverenje i podrška banke koja razume naš biznis model i veruje u našu dugoročnu strategiju, a to je razvoj održivog transporta i uvođenje inovativnih tehnologija koje će doprineti čistijoj i efikasnijoj budućnosti za našu zemlju, ali i region, sa težnjom da stvorimo ekološki osvešćenu zajednicu“, izjavio je Slobodan Krsmanović, vlasnik kompanije Bexexpress.

Od kako je pre četiri meseca u svoju ponudu uvela mini obveznice, Banca Intesa je sprovela četiri emisije u ukupnom iznosu od 3,3 milijarde dinara. Ovaj alternativni instrument finansiranja omogućava malim i srednjim preduzećima da diversifikuju izvore kapitala i obezbede dugoročna sredstva za razvoj poslovanja kroz unapređenje proizvodnje i prodaje, internacionalizaciju poslovanja, kao i akvizicije, doprinoseći izgradnji stabilnije i konkurentnije privrede.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rezultati istraživanja Ipsos agencije o bankarskim računima

by bifadmin 15. октобар 2025.

Najnovije Ipsos istraživanje* pokazuje da je velika većina ispitanika imala odlično iskustvo sa Bank MAX računom Yettel Bank. Čak 82% ispitanika istaklo je ovaj račun kao bolji u poređenju sa drugim računima koje su imali prilike da koriste**.

Sa ovim računom, samo na mesečnom održavanju koje iznosi 0 RSD korisnici godišnje mogu da uštede više od 7000 RSD i u skladu sa tim ne iznenađuje podatak da 83% anketiranih korisnika Bank MAX računa kaže da im Bank MAX čuva novac od brojnih bankarskih naknada, dok čak 82% navodi da im Bank MAX olakšava svakodnevno upravljanje finansijama.

„U ponašanju korisnika primećujemo jednu konstantu koja nije specifična samo za bankarske usluge, već za sve životne odluke. Kada pronađemo prvu prihvatljivu opciju, prestajemo da tražimo najbolju. Mi nismo prestali. Nastavili smo da unapređujemo naše pakete tekućih računa sve dok nismo pronašli dobitnu, najbolju kombinaciju. Bank MAX štedi vreme i novac, dva najskuplja resursa savremenog života“, rekao je ovom prilikom Aleksandar Bogdanović, Predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank.

U svetu u kom provizije i ograničenja često opterećuju korisnike, ovakav pristup je prava promena i ne čudi što je tokom sprovedenog istraživanja 92% korisnika Bank MAX računa potvrdilo da im Bank MAX daje slobodu da koriste bankomat bilo koje banke u Srbiji. Samo zamislite da više nigde ne kasnite jer ste tražili bankomat ili da na kraju godine imate više ušteđenog novca za odmor. Zapravo, ne morate da zamišljate – probajte Bank MAX uz jednostavan uslov koji verovatno već ispunjavate, mesečne transakcije debitnim karticama u minimalnom iznosu od 30.000 RSD ili prenesite deo ili celu zaradu.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sa emitovanjem počinje IT podcast PODCODE powered by M&I Systems Co.

by bifadmin 15. октобар 2025.

Kako je izgledao razvojni put od server sobe u garsonjeri u Novom Sadu do jedne od vodećih IT grupacija u regionu, šta je motivisalo profesora primenjene informatike da postane osnivač start up-a i time jedan od prvih IT preduzetnika u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i zašto su tele i kafana predodredili budućnost lokalne IT scene – teme su prve epizode podcasta PODCODE powered by M&I Systems Co. koji je sa emitovanjem počeo danas.

PODCODE predstavlja jedinstveni sadržaj na srpskoj podcast sceni i jedan je od prvih ovakvih formata koji će pružiti drugačiju, svakodnevnu perspektivu na složene IT termine i demistifikovati pojmove složenih tehnologija, sa posebnim fokusom na veštačku inteligenciju.

U prvoj epizodi pod nazivom „Kafana, tele i ERP revolucija“, govorio je Vladan Balaban, predsednik M&I Systems Group, koji je u dinamičnom razgovoru sa posebnim domaćinom i kreatorom podcasta, sa slušaocima podelio na koji način je razvijen prvi domaći ERP softver u zemlji i zašto je važno da svaki informacioni sistem bude integralan. U razgovoru se osvrnuo i na značaj porodičnih kompanija, kao što je M&I Systems Co., kao i koliko je značajno greške doživljavati kao prostor za unapređenje i put do inovativnog rešenja.

U 45 minuta epizode saznaćete i koja je razlika između IT i softverskih kompanija, kako su tradicionalni programi doprineli razvoju softverskih subskripcija i kada dolazi do velikog buma lokalne IT scene. Pored toga, Balaban je objasnio šta su GROWTH kompanije, da li je moguća tranzicija iz porodičnog biznisa u korporaciju, ali i koliko su savremeno društvo i potrebe modernih biznisa skratile prostor za razvoj softverskih i IT rešenja i koja je uloga udruživanja i razmene praksi između IT giganata upravo u odgovaranju na te rokove.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Najavljen nastavak projekta “Vlasina – čista ljubav”

by bifadmin 15. октобар 2025.

Coca-Cola sistem i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) najavili su danas nastavak projekta “Vlasina – čista ljubav”, koji će sprovoditi u partnerstvu sa Kabinetom ministra za razvoj nedovoljno razvijenih opština, opštinom Surdulica i Turističkom organizacijom opštine Surdulica. Cilj projekta je da doprinese očuvanju i unapređenju zaštićenih područja Vlasine i Vardenika.

Pod sloganom “Snaga prirode – saradnja zajednice”, poseban fokus će biti na istraživanju i zaštiti biodiverziteta, obnovi vlažnih staništa i promociji održivog turizma. Nova faza ovog projekta obuhvata tri celine – terenska istraživanja, praćenje i zaštitu ugroženih vrsta kao što su mrki medved, puh i biljka rosulja, zatim, obnovu vlažnih staništa i stabilizaciju erodiranih obala, kao i razvoj održivog lokalnog turizma i turističke infrastrukture kroz obnovu i digitalizaciju 40 kilometara pešačkih staza, uključujući i posebnu edukativnu stazu u saradnji sa Planinarskim savezom Srbije. Takođe, ideja je da projektom budu obuhvaćeni i lokalni ugostitelji i vodiči kao ambasadori zaštićenog područja, a biće razvijeni i edukativni materijali za posetioce, kako bi se podstaklo bezbedno i odgovorno ponašanje u zaštićenim zonama.

Generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora, Saša Marković, izjavio je da projekat “Vlasina – čista ljubav” potvrđuje značaj dugoročnih partnerstava u brizi o zajednici i zaštićenom području Vlasine.

„Ponosni smo što projekat danas okuplja sve veći broj partnera, od institucija iz šire lokalne zajednice do međunarodnih organizacija i obuhvata ne samo podršku razvoju turističke infrastrukture, već i očuvanje prirode i podizanje svesti o odgovornom ponašanju u zaštićenim područjima“, rekao je Marković, dodajući da se nastavak projekta odvija u godini obeležavanja jubileja ‘Vlasinke’. Punionica Rosa vode ‘Vlasinka’ od 2005. godine je deo Coca-Cola sistema u čiju je modernizaciju do sada uloženo više od 29 miliona evra i zaposleno više od 140 ljudi.

Stalni predstavnik UNDP-a Jakup Beriš, naglasio je da nastavak ove inicijative potvrđuje koliko je partnerstvo državnog i privatnog sektora, lokalne zajednice i međunarodnih organizacija značajno za razvoj održivog turizma, koji doprinosi lokalnom privrednom rastu, uz istovremeno očuvanje biodiverziteta.

„Vlasina i Vardenik, kao predeli izuzetnih odlika, globalno su važni za očuvanje voda i biodiverziteta i naša je obaveza da ih sačuvamo za buduće generacije. Istovremeno, cilj nam je da privučemo posetioce i omogućimo im da upoznaju prirodna blaga ovog kraja, kako bismo stvorili nove prilike za razvoj lokalnog turizma i ugostiteljstva“, istakao je Beriš.

„Očuvanje prirodnih bogatstava i razvoj lokalnih zajednica dva su nerazdvojna cilja i ogroman potencijal za razvoj. Vlasina je jedan od najlepših predela Srbije, ali i dragocen resurs čiji potencijal moramo da čuvamo i pametno upotrebimo. Zato je nastavak projekta „Vlasina – čista ljubav“ izuzetno važan, jer pokazuje koliko partnerstvo države, privatnog sektora i lokalne zajednice donosi konkretne rezultate. Kabinet za razvoj nedovoljno razvijenih opština sa zadovoljstvom podržava ovu inicijativu i nastavićemo da doprinosimo njenoj realizaciji. Zahvalan sam Coca-Cola sistemu sa kojim imamo odličnu saradnju i UNDP-u na dugoročnoj posvećenosti Vlasini, ali i opštini Surdulica koji svojim angažovanjem pokazuju da razvoj i očuvanje prirode mogu i moraju da idu zajedno”, izjavio je Novica Tončev, ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za unapređenje razvoja nedovoljno razvijenih opština.

„Za opštinu Surdulica, projekat ’Vlasina – čista ljubav’ ima višestruki značaj, od očuvanja biodiverziteta i unapređenja turističke infrastrukture do otvaranja novih mogućnosti za lokalni razvoj. Ulaganje u prirodu je ulaganje u budućnost naše opštine i kvalitet života naših građana. Zahvalni smo ministarstvu za razvoj nedovoljno razvijenih opština i partnerima na podršci i uverena sam da će se rezultati ovog projekta osećati ne samo na Vlasini, već i u čitavom regionu juga Srbije“, istakla je dr Aleksandra Popović, predsednica opštine Surdulica.

Projekat se nadovezuje na dosadašnje uspešne rezultate inicijative „Vlasina – čista ljubav“, pokrenute 2021. godine i predstavlja nastavak partnerstva između Coca-Cola sistema i UNDP-a, Opštine Surdulica, Kabineta ministra za razvoj nedovoljno razvijenih opština i Turističke organizacije Surdulica.

Nastavak projekta, koji će se realizovati do kraja 2026. godine, simbolično je najavljen volonterskom akcijom presađivanja autothonog drveća ili obnova/revitalizacija vlažnih staništa u okolini Vlasinskog jezera. U akciji su učestvovali zaposleni u punionici Rosa vode “Vlasinka”, zaposleni iz Coca-Cola sistema i drugi predstavnici lokalne zajednice, pod vođstvom Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, a sa zajedničkim ciljem stabilizacije erodiranog zemljišta i očuvanja jedinstvenog prirodnog bogatstva ovog područja.

 

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija
  • Održana prva godišnja konferencija „ESG Zaokret: Od regulative do kulture“ „ESG nije trend, već ključ održivog razvoja“
  • Posledice ekonomske i političke krize u turizmu i ugostiteljstvu
  • Bespovratna sredstva za kompanije koje planiraju izvoz
  • Šta nas čeka sa AI: 7 trendova koje treba pratiti u 2026.

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit