Prema nedavno objavljenoj statistici, čak dve trećine globalne populacije nikada nije imalo priliku da vidi padavine u obliku snega. Sneg, jedan od najlepših prirodnih fenomena koji donosi čaroliju zime, za mnoge ljude širom sveta ostaje nedostižan.
Prema nedavno objavljenoj statistici, čak dve trećine globalne populacije nikada nije imalo priliku da vidi padavine u obliku snega.
Ovaj iznenađujući podatak baca svetlo na toplije delove sveta, gde su zimske čarolije retkost.
Razlog za ovakvu statistiku leži u geografskim karakteristikama.
Veći deo sveta naseljen je u toplijim krajevima, a priobalne zone su često poznate po svojim toplim klimama. Mnogi ljudi koji žive u ovakvim područjima nikada nisu imali priliku doživeti beli pokrivač koji karakteriše zimu.
Prema geografskim podacima, neki delovi sveta su posebno retko obavijeni snegom. Među njima se izdvajaju:
Tropski regioni: Ostrvske države u tropskim regionima poput Havaja, Maldiva i Kariba retko doživljavaju snežne padavine zbog svojih visokih temperatura tokom cele godine.
Pustinjske oblasti: Delovi Sahare, Atakame i Arizone, gde su suve i vruće klime dominantne, beleže minimalne šanse za sneg.
Tropske šume: Guste tropske šume u Amazonu, Kongu i jugoistočnoj Aziji takođe su retko podložne snežnim padavinama zbog svoje vlažne klime.
Iako je sneg za mnoge od nas prirodan deo zime, za veliki broj ljudi širom sveta on ostaje nedostižan san. Ipak, tehnologija i putovanja omogućavaju sve većem broju ljudi da dožive ovo čudo prirode, makar i samo jednom u životu.
Izvor:24sedam
Foto: Pixabay









„Postoji verovanje da staklari duvanjem stakla unose svoju dušu u svaki predmet. Zbog toga se ručno duvano staklo često naziva „staklo sa dušom“. Takvo je paraćinsko staklo – staklo sa dušom i tradicijom koje se proizvodi duže od jednog veka i koje 24. jula slavi svoj 115. rođendan. Poslednje dve godine sproveli smo veliko istraživanje o paraćinskom staklu i saznali da ga ljudi doživljavaju kao lični artefakt koji svedoči o mnoglim lepim trenucima u njihovim životima uz koje se ovo staklo poklanjalo, uručivalo, kupovalo, koristilo, nazdravljalo… Na njegov pomen plima sećanja podstiče ih da ga s ljubavlju čuvaju za sva vremena. To nas je inspirisalo da omogućimo svim građanima koji žele da trajno sačuvaju ta svoja sećanja kroz digitalne fotografije, poruke, uspomene da ih podele na našoj platformi, jer svi mi imamo neku svoju nostalgiju od paraćinskog stakla“ kaže dr
dobijali nagrade za dizajn i kvalitet i koje lokalna zajednica doživaljava kao važan deo zajedničkog staklarskog nasleđa. Cilj ove platforme je da oda počast svim generacijama koje su stvarale paraćinsko staklo i upozna širu javnost o značaju ovog kulturnog nasleđa, ali i da kroz saradnju sa dizajnerima i starim majstorima pokrene procese revitalizacije ručno duvanog paraćinskog stakla.