NAJNOVIJE
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Šta bilansi Poštanske štedionice govore o njenoj stabilnosti?
AP: Velika rasprodaja akcija kompanija povezanih s veštačkom inteligencijom...
Nova vlast obećava da će zadržati ono što funkcioniše...
Kašnjenje po kreditima deset puta manje nego pre deset...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

„Donesite dokaz o uplati“ odlazi u prošlost: nova obaveza za sve državne organe

by bifadmin 8. септембар 2026.

Odlazak na šalter sa papirnom uplatnicom i dokazom o plaćenoj taksi trebalo bi uskoro da postane prošlost. Izmene Zakona o elektronskoj upravi, koje danas stupaju na snagu, obavezuju sve organe javne uprave da najkasnije do kraja godine omoguće elektronsko plaćanje svih taksi i naknada koje naplaćuju u svojim postupcima.

Ovo znači da građani i privrednici više neće morati da dokazuju da su nešto platili – država će proveravati uplatu po službenoj dužnosti. S tim u vezi, republički, pokrajinski i lokalni organi imaju rok do 16. septembra da se registruju na portalu eUprava i sistemu Plati i omoguće svojim službenicima uvid u izvršene uplate.

Reč je o važnom prvom koraku u reformi parafiskala i optimizaciji naplate neporeskih prihoda, reformi za koju se NALED zalaže više od 15 godina, a koju je Ministarstvo finansija pokrenulo prošle godine.

– Da bi novi sistem zaista radio „od početka do kraja“, organi treba što pre, a najkasnije do kraja oktobra, da unesu i popišu sve svoje takse i naknade u evidenciju, a potom povežu te takse sa odgovarajućim postupcima u Registru administrativnih postupaka. Taj korak je ključan, kako bi Kancelarija za IT i elektronsku upravu, preko sistema ePlati omogućila svim građanima i privredi da jednostvanim klikom, odaberu postupak, a na taj način sistem im obračunava i omogućava da plate ma koju taksu elektronskim putem – ističe programska direktorka NALED-a Jelena Bojović.

Do sada je u sistem Jedinstvene evidencije neporeskih prihoda, kojim upravlja Republički sekretarijat za javne politike, uneto više od 5.200 pojedinačnih taksi i naknada na državnom i lokalnom nivou. Svoje namete u okviru 383 propisa popisalo je ili započelo da popisuje 93 od 145 lokalnih samouprava i 44 republička organa.

Organima koji još nisu završili popis tokom septembra biće dostupne dodatne obuke i podrška kako bi se ubrzao unos podataka u Jedinstvenu evidenciju. Cilj je da se kompletna i ažurna evidencija poveže sa oko 8.000 postupaka iz Registra administrativnih postupaka, dok će više od 9.000 organa dobiti uvid u izvršene uplate.

Podsećamo, da građani i privreda već sada mogu da plaćaju takse i naknade za usluge Ministarstva unutrašnjih poslova, preko sistema ePlati, a postoji i opcija „Opšta uplatnica“.  Međutim, završetkom druge faze reforme plaćanje bi trebalo da bude omogućeno za sve postupke svih organa. Nakon izbora konkretnog postupka sistem će automatski prikazati koje takse i naknade treba platiti, kome se uplaćuju i u kom iznosu. Podaci za uplatu biće unapred popunjeni.

– Ova promena će se najdirektnije osetiti u svakodnevnom kontaktu građana i privrede sa državom. Manje papira, manje odlazaka na šaltere i manje prostora za grešku – a više sigurnosti da je uplata pravilno evidentirana. Za privredu je posebno važno što će troškovi i obaveze biti transparentniji i predvidiviji što je više od 10 godina isticano kao problem – ističe Bojović i zaključuje da je cilj reforme parafiskala  transparentnost i predvidivost, kao prvi korak, administrativno rasterećenje kao drugi i ukidanje duplih ili previsokih nameta kao finalni rezultat.

Digitalizacija bi trebalo da smanji i prostor za greške i zloupotrebe koje su moguće kada se kao dokaz koristi papirna uplatnica – od višestrukog korišćenja iste uplatnice do naknadnog menjanja podataka na već overenom dokazu o uplati.

8. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Mastercard predviđa: do 2030. godine svaki deseti kupac rutinski će prepustiti kupovinu i plaćanje AI agentima

by bifadmin 8. септембар 2026.

Jedan od deset onlajn kupaca do 2030. godine rutinski će prepustiti AI agentima da u njihovo ime obavljaju kupovinu i plaćanje, predviđaju futuristi u novom izveštaju kompanije Mastercard „Kratka istorija budućnosti kupovine i plaćanja“ (A Short History of the Future of Shopping and Payments).

Oslanjajući se na istraživanja kompanije Mastercard i uvide četvoro vodećih svetskih futurista iz SAD, Evrope i Azije, izveštaj pruža pogled u svakodnevicu na kraju ove decenije – svet u kojem AI agenti pregovaraju o cenama, pametni satovi i prstenovi prate kako se proizvodi ponašaju nakon kupovine, a fizički AI agenti postaju deo iskustva u prodavnicama.

„Već šest decenija Mastercard omogućava ljudima da plaćaju i budu plaćeni jednostavno i bezbedno. Ista svrha vodi nas i kroz promenu koja bi mogla da bude najveća transformacija kupovine od kada novac postoji“, kaže Jelena Sretenović, potpredsednica i direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard. „Veštačka inteligencija nam već pomaže da odlučimo šta ćemo kupiti, a sutra će tu kupovinu moći da obavi umesto nas. Tehnologije poput Mastercard Agent Pay grade budućnost u kojoj možemo da poverimo mašinama da plaćaju u naše ime, uz to da kontrola sve vreme ostaje u rukama korisnika. Ovaj izveštaj zato je poziv i potrošačima i kompanijama da se za tu budućnost pripreme već danas – malim, praktičnim koracima“, dodaje Sretenović.

AI agenti postaju deo svakodnevice

Predviđanja predstavljena u izveštaju nastala su u saradnji sa četvoro vodećih svetskih futurista za budućnost veštačke inteligencije i trgovine – Magnusom Lindkvistom, Patrickom Dixonom MBE, Katjom Forbes i Theodorom Lau – i ukazuju na promene za koje bi potrošači i kompanije trebalo da se pripreme.

Prve kupovine koje će, prema očekivanjima futurista, biti prepuštene AI agentima biće upravo one sa najviše rutine: nabavka namirnica, lekova i obnavljanje pretplata.

„Do 2030. godine kupovina i šoping više neće biti ista stvar“, kaže Magnus Lindkvist. „Rutinske kupovine preuzeće AI agenti, dok će šoping ostati nešto čemu se posvećujemo zbog otkrivanja, inspiracije i zadovoljstva.“

Mladi potrošači već prihvataju veštačku inteligenciju

Predviđanja futurista potvrđuju i nalazi najnovijeg istraživanja kompanije Mastercard, koji pokazuju da se promena u načinu na koji potrošači razmišljaju o kupovini već događa.

Istraživanje sprovedeno među 26.000 roditelja i tinejdžera uzrasta od 13 do 18 godina u 13 zemalja pokazalo je da se tinejdžeri pri donošenju odluka o kupovini oslanjaju na veštačku inteligenciju približno dvostruko češće od svojih roditelja, dok AI alate usvajaju tempom koji roditelji još ne uspevaju da isprate.

Više od šestoro od deset mladih (62%) veruje da će veštačka inteligencija značajno promeniti način na koji njihova generacija kupuje u budućnosti.

Nalazi ukazuju na to da trgovina podržana veštačkom inteligencijom više nije samo tehnologija budućnosti, već postaje deo svakodnevnih navika mlađih generacija – od otkrivanja proizvoda i dobijanja preporuka do donošenja odluka o kupovini:

·       Više od četvrtine tinejdžera (27%) kaže da bi verovatno koristilo potpuno automatizovanog AI asistenta za kupovinu – onog koji preporučuje proizvode, poredi opcije i obavlja kupovinu prema unapred zadatim pravilima. Isto bi učinilo 16% roditelja.

·       Tinejdžeri dvostruko češće od roditelja koriste AI na nedeljnom nivou kako bi pronašli najbolju cenu ili popust (18% naspram 10%).

·       Menja se i priroda poverenja: skoro trećina tinejdžera (31%) pre bi verovala preporuci veštačke inteligencije nego preporuci prijatelja, dok bi je skoro svaki četvrti (23%) pre poslušao nego savet roditelja.

·       Čak 67% roditelja očekuje da će kupovina uz pomoć veštačke inteligencije obeležiti generaciju njihove dece, dok samo 5% smatra da će na isti način uticati na njihovu sopstvenu generaciju.

·       Promena se ne odvija samo između generacija već i unutar njih: mlađi roditelji uzrasta od 18 do 34 godine pri istraživanju proizvoda na nedeljnom nivou koriste AI češće nego oni stariji od 55 godina (14% naspram 10%).

Trgovci će služiti i ljudima i AI agentima

Futuristi u izveštaju najavljuju i pojavu potpuno nove vrste kupca: AI agenta koji za nekoliko sekundi može da obradi ogromne količine podataka, proveri informacije sa deklaracije, analizira ocene i komentare drugih kupaca i, na kraju, donese odluku i obavi kupovinu.

To znači da će trgovci morati da prilagode ne samo svoja digitalna iskustva već i programe lojalnosti i način na koji grade odnose sa kupcima – jer će njihovi „kupci“ ubuduće biti i ljudi i mašine koje deluju u njihovo ime.

U praksi, informacije o proizvodima, deklaracije i uslovi poslovanja moraće da budu jasni i mašinski čitljivi. Ako, na primer, trgovac tvrdi da je neki proizvod održiv, AI agent će morati da pronađe relevantan sertifikat, pročita ga i proveri njegovu verodostojnost.

Poverenje postaje ključna konkurentska prednost

U središtu prelaska na agentsku trgovinu nalazi se – poverenje. „Svaka velika promena u trgovini bila je, u suštini, promena poverenja“, kaže Magnus Lindkvist. „Od pijace do tržnog centra, od kataloga do jednog klika – svaki korak u istoriji trgovine tražio je od ljudi da svoje poverenje usmere na nešto novo.“

Agentska trgovina predstavlja možda i najdublju promenu do sada: potrošači tehnologiji više ne poveravaju samo da ih posavetuje, već i da donosi odluke i kupuje u njihovo ime. Kako ističe Theodora Lau, trgovci i finansijske institucije moraće to poverenje da zasluže jasnim pravilima koja definišu identitet, saglasnost, autorizaciju i odgovornost.

Ona predviđa da će do 2030. godine najmanje tri regulatora iz zemalja G20 doneti formalne smernice za registraciju i praćenje AI agenata. Istovremeno, sama namera da se izvrši plaćanje mogla bi postati jednako važna kao i plaćanje – jer će saglasnost koju potrošač daje svom AI agentu morati da bude jasna i proverljiva još pre nego što transakcija bude izvršena.

Agentic commerce u Srbiji

Iako izveštaj pruža uvid u ono što nas očekuje do 2030. godine, prvi primeri agentske trgovine već postaju stvarnost. Ranije ove godine, kompanija Mastercard je zajedno sa partnerima realizovala prvu live end-to-end agentsku platnu transakciju u Evropi, a u junu je napravila važan korak i u Srbiji.

U saradnji sa tri partnerske banke, AikBank, OTP bankom i UniCredit Bankom, uspešno su sprovedene prve stvarne agentske transakcije u realnom okruženju, pokazujući kako trgovina koju pokreće veštačka inteligencija može da se odvija bezbedno, transparentno i odgovorno.

Pokretane tehnologijom Mastercard Agent Pay, transakcije pokazuju kako AI agenti mogu da obave kupovinu u ime korisnika na bezbedan način, zasnovan na saglasnosti i sa mogućnošću provere. Time se Srbija pridružila vodećim evropskim tržištima koja agentsku trgovinu (agentic commerce) prevode iz koncepta u stvarnost i to u trenutku kada ova oblast ubrzano raste.

8. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mercer i Guy Carpenter postaju Marsh

by bifadmin 8. септембар 2026.

Marsh, vodeća globalna kompanija za pružanje profesionalnih usluga, ulazi u novu fazu ranije najavljenog objedinjavanja poslovanja u okviru grupe pod jedinstvenim brendom Marsh. Od 1. septembra 2026. godine Mercer posluje kao Marsh People and Investments, dok Guy Carpenter nastavlja poslovanje kao Marsh Re.

Marsh People and Investments, ranije Mercer, pruža savetodavne usluge kompanijama u oblastima upravljanja ljudskim resursima, nagrađivanja, budućnosti rada, zdravlja i benefita zaposlenih, kao i penzijskih i investicionih programa. Mercer je deo Marsh grupe od 1959. godine, a promena brenda dodatno povezuje ovu ekspertizu sa ostalim savetodavnim kapacitetima kompanije.

Istovremeno, Guy Carpenter postaje Marsh Re, čime se ekspertiza jednog od vodećih globalnih brokera u oblasti reosiguranja još snažnije intergriše u Marsh. Marsh Re nastavlja da pruža rešenja osiguravajućim društvima i drugim klijentima u upravljanju složenim rizicima, reosiguranju i optimizaciji kapitala, oslanjajući se na više od jednog veka iskustva Guy Carpentera.

Za klijente u Srbiji, ova promena znači pristup širem spektru globalne ekspertize i specijalizovanih rešenja – od upravljanja rizicima i posredovanja u osiguranju i reosiguranju, do savetovanja u oblasti ljudskih resursa, zdravlja i benefita zaposlenih i investicija.

Marsh posluje u više od 130 zemalja i ima više od 95.000 zaposlenih, uz godišnje prihode od 27 milijardi američkih dolara. U Srbiji Marsh je vodeći broker u osiguranju i savetnik za upravljanje rizicima koji u svom porftelju ima neke od najvećih i najsloženijih poslovnih rizika u Srbiji.

8. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

EU povećava produktivnost rada, Srbija i dalje zaostaje

by bifadmin 8. септембар 2026.

Dok je produktivnost rada u EU u drugom kvartalu porasla 0,9%, prosečan srpski radnik za sat rada stvori 29,5 dolara, odnosno oko 43% proseka EU.

U drugom kvartalu 2026. produktivnost rada u EU porasla je za 0,9% po zaposlenom i za 0,8% po odrađenim satima u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Kako javlja Eurostat, najveći rast produktivnosti rada po zaposlenom, od 4,5%, zabeležila je Slovenija. Slede je Danska sa rastom od 3,6% i Litvanija sa 3,5%. Pad produktivnosti rada po zaposlenom zabeležen je jedino u Irskoj (-1%), Rumuniji (-0,8%) i Italiji (-0,4%).

Koliko je to u novcu?

Statistika produktivnosti rada meri ostvareni učinak po jedinici uloženog rada, izražen kao BDP po zaposlenom ili po odrađenom satu.

Prema podacima Međunarodne organizacije rada, u prošloj godini najveću produktivnost na svetu imali su irski radnici koji su po satu stvarali 164,7 dolara, a sledili su ih Lusemburžani sa 159,5 dolara.

Gde smo mi u toj statistici najbolje pokazuje podatak da prosečan srpski radnik za 60 minuta rada stvori 29,5 dolara, što je 43% proseka EU. U Zapadnoj Evropi se, prema istim podacima, po satu rada u proseku stvara 83 dolara.

Srbija nije dobro rangirana čak ni kada se u analizi izdvoji samo naš region, imajući u vidu da se za isti period rada u Severnoj Makedoniji stvara 34 dolara, Bugarskoj 37,2 dolara, Rumuniji 50,7 a u Hrvatskoj čak 58,7 dolara. Od zemalja iz okruženja iza nas su jedino Bosna i Hercegovina i Albanija.

Zašto smo manje produktivni?

Niža produktivnost Srbije posledica je više strukturnih problema, od slabijeg ulaganja u tehnologiju, istraživanja i razvoj, do neusklađenosti znanja i veština zaposlenih sa potrebama privrede.

Međunarodni monetarni fond ukazuje i na probleme u upravljanju, prevelik uticaj države na poslovno okruženje i otežan pristup finansiranju, dok Svetska banka upozorava da srpske firme, naročito manje, za isti nivo proizvodnje angažuju znatno više radnika nego kompanije u EU.

Problem Srbije nije samo nizak nivo produktivnosti u poređenju sa EU, već i pitanje koliko brzo naša zemlja uspeva da smanjuje taj jaz. Kako se rast zasnovan na povećanju zaposlenosti i kapitalnim investicijama postepeno iscrpljuje, budući privredni rast Srbije sve više će zavisiti upravo od povećanja produktivnosti.

Foto: Vitaly Gariev, Unsplash

8. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Gaće kao naučni instrument – naučnici smislili neobičan test za kvalitet zemljišta

by bifadmin 8. септембар 2026.
Ako ugledate nekoga kako usred njive ili bašte zakopava par pamučnih gaća, nemojte odmah pomisliti da je u pitanju šala. Možda upravo proverava koliko je njegovo zemljište biološki aktivno.

Naučnici u Švajcarskoj sproveli su neobičan eksperiment u kojem je oko 1.000 volontera zakopalo više od 2.000 pari pamučnog donjeg veša u baštama, njivama, livadama i travnjacima širom zemlje, kako prenosi RTS.

Uz njih je u zemlju završilo i 12.000 kesica čaja. Posle dva meseca sve je ponovo iskopano. Od pojedinih gaća ostali su gotovo samo šavovi. Druge su, međutim, izgledale kao da im boravak pod zemljom nije naročito naškodio.
I upravo je u toj razlici odgovor koji su naučnici tražili.

Zašto baš gaće?

Tajna nije u donjem vešu, već u materijalu od kojeg je napravljen.

Pamuk se najvećim delom sastoji od celuloze, koju organizmi u zemljištu mogu da razgrađuju.

Bakterije, gljivice, crvi i drugi organizmi neprestano učestvuju u razlaganju organske materije. Što je ta zajednica aktivnija, pamuk će se brže razgraditi.

Zbog toga običan komad pamučnog veša može da posluži kao veoma jednostavan pokazatelj onoga što se događa nekoliko centimetara ispod površine. Naučnici su ovu neobičnu metodu čak pretvorili u svojevrsni „Indeks donjeg veša“.

Logika je jednostavna: zakopate pamučni materijal, ostavite ga dovoljno dugo u zemlji i zatim proverite koliko je ostalo.

Bašte su „pojele“ 58 odsto gaća

Rezultati su pokazali velike razlike u zavisnosti od načina korišćenja zemljišta. Najveća biološka aktivnost zabeležena je u privatnim baštama.
Posle dva meseca u njima je u proseku bilo razgrađeno oko 58 odsto pamuka. U zemljištu ispod travnjaka rezultat je bio znatno slabiji – razgrađeno je oko 40 odsto.

Posebno loše pokazali su se monokulturni travnjaci kakvi se često nalaze oko kuća i zgrada. Oni su među ispitivanim površinama imali najmanje plodno zemljište.

Za poljoprivredu je upravo taj deo eksperimenta posebno interesantan. Način na koji čovek koristi i obrađuje zemljište može direktno uticati na čitav svet mikroorganizama koji se nalazi ispod površine.

Zašto je „živa zemlja“ važna poljoprivredniku?

Zemljište nije samo podloga u koju se stavlja seme. Ispod njive funkcioniše čitav ekosistem.

Mikroorganizmi i drugi stanovnici zemljišta razgrađuju organsku materiju, učestvuju u kruženju hranljivih materija i utiču na njegovu strukturu i plodnost.

Zbog toga biološka aktivnost može mnogo da kaže o stanju parcele. A značaj zemljišta za proizvodnju hrane teško je preceniti.

Prema podacima koje navode istraživači, površinski sloj zemljišta učestvuje u proizvodnji čak 95 odsto hrane, dok se u zemljištu nalazi oko 59 odsto globalnog biodiverziteta. Istovremeno je, posle okeana, drugi najveći rezervoar ugljenika na planeti.

Problem je što zemljište širom sveta degradira. Upravo zbog toga naučnici traže načine da njegovo stanje približe ne samo stručnjacima već i poljoprivrednicima i široj javnosti.

Teško je zamisliti jednostavniji vizuelni pokazatelj od dve fotografije – jednih gotovo potpuno razgrađenih gaća i drugih koje su iz zemlje izašle skoro čitave.

Ali postoji jedna važna caka

Pre nego što krenete da zakopavate donji veš po njivi, postoji važno upozorenje.

Više rupa na gaćama ne znači automatski da imate zdravije zemljište.

Švajcarski eksperiment pokazao je da su privatne bašte imale najveću biološku aktivnost, ali su u njima istovremeno pronađene visoke koncentracije azota, kalijuma i fosfora.

U pojedinim slučajevima količina fosfora bila je daleko iznad preporučenih vrednosti.

To može biti posledica intenzivne upotrebe đubriva, a prevelika koncentracija hranljivih materija može predstavljati problem za okolne vodotokove i biodiverzitet.

Drugim rečima, zemljište može veoma brzo da razgradi pamuk, a da to ipak ne znači da je u savršenom stanju. Zato „test sa gaćama“ ne može da zameni laboratorijsku analizu zemljišta. Može, međutim, na vrlo jednostavan način da pokaže koliko je život ispod površine aktivan.

Od gaća ostali samo šavovi

Upravo je to ono što ovaj eksperiment čini toliko upečatljivim. Poljoprivrednik rezultate klasične analize dobija kroz brojeve, procente i hemijske parametre. Ovde ih može bukvalno držati u rukama.

Ako posle dva meseca iz zemlje izvuče gotovo netaknut komad pamuka, biološka aktivnost na toj lokaciji bila je znatno manja nego tamo gde su ostali samo lastiš i šavovi.

Naučnici zato ne predlažu da pamučne gaće postanu zamena za laboratoriju. Ali su pokazali da mogu biti jeftin, jednostavan i prilično efektan prvi pogled u svet koji poljoprivrednik ne može da vidi golim okom.

Ispostavlja se tako da ponekad za prvi trag o tome šta se događa sa zemljištem nisu potrebni ni skupi instrumenti ni komplikovana oprema. Dovoljni su par pamučnih gaća, lopata – i dva meseca strpljenja.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay
8. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto skaču prinosi na obveznice?

by bifadmin 8. септембар 2026.
Ono što se poslednjih nedelje dešava na svetskom tržištu obveznica je uglavnom vezano za kažnjavanje investitora koji su nezadovoljni kako vlade širom sveta, a specijalno u Sjedinjenim Državama (SAD), vode monetarnu i fiskalnu politiku. Ulagači smatraju da te politike nisu adekvatne i zahtevaju veće prinose, jer su prošla vremena „jeftinog novca“. Investitori sada traže veće prinose pri kupovini državnog duga prvenstveno zbog povišenih inflatornih pritisaka, rasta referentnih kamatnih stopa centralnih banaka i povećanog rizika od fiskalne nestabilnosti država koje se prekomerno zadužuju, piše Nova ekonomija.

Kada investitori uoče veći rizik da će inflacija obezvrediti njihov novac ili da država ima problem sa deficitom, oni zahtevaju veću premiju za rizik kroz višu kamatnu stopu (prinos) kako bi uopšte pristali da kupe državne obveznice. Ono o čemu smo pisali proteklih dana, da je dug američke administracije narastao na 40 biliona dolara je deo zabrinutosti kod investitora, jer sva nova zaduživanja po višim kamatama odlaze na refinansiranje starih dugovanja, dok otkup dela duga od strane Feda nije dao očekivane rezultate. Tržište jednostavno vidi visoku inflaciju i sve ostale rizike, te nastavlja da zahteva više kamate, jer oni i preuzimaju te rizike na sebe kada kupuju državni dug. Slično se dešava u Evropi, a još par „sitnica“ u celoj toj priči usložnjava problem.

Upozorenje vlastima

„Tržište obveznica je jedina preostala ekonomska alatka koja može da disciplinuje i „prevaspita“ državnu izvršnu vlast kada vodi lošu monetarnu i fiskalnu politiku, i to prostim mehanizmom – povećanjem cene zaduživanja. Ovo pravilo disciplinovanja tržišta ne važi u Srbiji. Vreme niskih i negativnih kamatnih stopa – na koje se svet navikao dok su se države nekontrolisano zaduživale, posebno tokom pandemije korone pod izgovorom pomoći privredi – definitivno je prošlost i sada sve to dolazi na naplatu. Vladajuće političke strukture ignorišu parlamente prilikom donošenja planova zaduživanja“, kaže profesor Ekonomskog fakulteta, Đorđe Đukić.

Profesor lično ne očekuje velike katastrofalne potrese niti masovnu „dedolarizaciju“ o kojoj senzacionalisti pišu, već trenutnu situaciju vidi kao ozbiljno upozorenje vlastima. Davanje prognoza na rok duži od šest meseci do godinu dana, prema njegovom mišljenju je krajnje neozbiljno zbog nepredvidivih geopolitičkih događaja (poput potencijalnih sukoba sa Iranom koji odmah menjaju cene nafte).

Đukić navodi i da će se rešenje krize nazreti na međuizborima u novembru u SAD.

Da kriza polazi iz SAD, slaže se i Nenad Gujaničić, glavni broker firme „Momentum sekjuritis“. Kako naglašava, očekuje se i bilo bi dobro da se SAD malo dovedu u red što se tiče zaduživanja, jer su kamate narasle na nivoe koji nisu viđeni od 2007. godine. Prinos na 30-godišnje državne obveznice SAD je oko 5,2 odsto, nedavno oko 5,3 odsto, 30-godišnje obveznice Japana iznad 4 odsto, što je maksimum koji nije zabeležen više decenija.

Države su počele znatno više da troše u poslednjih pet do šest godina. SAD beleže budžetski deficit od oko šest odsto u poslednje četiri do pet godina. Finansiranje AI projekata zahteva ogromne količine novca. Veliki deo tih projekata finansira se kroz zaduživanje ili prodaju korporacijskog duga, kaže broker.

Tehnološke kompanije su u velikoj meri istopile svoj novac (pri čemu je Majkrosoft mogući izuzetak), što znači da kompanije koje nemaju sopstveni novac moraju da uzimaju kredite kako bi nastavile finansiranje“, kaže Gujaničić. Kako objašnjava, i korporacije koje se zadužuju to rade preko obveznica ili kredita, pa se rast kamata na tržištu preliva i na kompanijsko zaduživanje.

S obzirom da u SAD velike količine novca odlaze na finansiranje AI kompanija, i sami investitori su postali nervozni jer je konkurencija koja dolazi iz Kine postigla mnogo više sa znatno manje novca, kako se sada čini. Investitori su godinama unazad ulagali u tehnološke akcije jer su donosile visoke prinose, pa je deo razloga zašto oni koji ulažu prebacuju novac u ove kompanije i očekuju sada više prinose od država. Obveznice država su uvek bile sigurna investicija, sa manjim, ali stabilnim prinosima, ali zbog inflacije, velike deficite budžeta i rastuće dugove država, to više nije održivo. Prostije rečeno, ako vlade širom sveta sada hoće novac, moraće da plate više svojim investitorima jer je nešto drugo popularnije i donosi više prinose.

Kinezi već imaju razvijene sopstvene modele koji su se pokazali veoma sposobnima. Ranije ove godine su izašli na američku berzu i pustili svoj model koji se pokazao boljim od američkih modela, a dostupan je potpuno besplatno. Kineske kompanije su uspele da postignu ove rezultate sa znatno manje novca.

Kako Gujaničić kaže, zbog visokih očekivanja i trenutne situacije na tržištu (poput dešavanja na Nasdaq berzi u junu), postavlja se pitanje da li se ovaj tehnološki „balon“ može pretvoriti u veliku krizu.

Svetsko tržište funkcioniše kao povezan sistem, objašnjava broker.  SAD su pomogle nedavno japansku valutu, a Japanu su takođe skočile kamatne stope.

Potencijalni problem sa japanske strane može uzdrmati svetsko tržište jer Japan drži najveći udeo američkog duga, odnosno američkih državnih obveznica.
Usled sopstvenih problema, Japan bi mogao da odluči da se oslobodi dela tog duga, što bi imalo direktne posledice na ostatak sveta.

Ovi poremećaji vode ka svetskoj inflaciji i svetskoj krizi. Početak te krize mogao bi se odraziti na godišnjem nivou kroz pritiske na plaćanja, kaže broker.

Rat za kapital

Đukić pojašnjava da je vrlo rano reći da li i koliko kriza može da se prelije na ostatak sveta, uključiv tu i Srbiju. Ključni problem ove slagalice je u tome što svaki od ovih manjih šrafova tipa ulaganja u AI ili odluke drugih država da se povuku iz američkog duga u većem obimu mogu da prevagnu tas na vagi.

Kratak rezime situacije u SAD, prema rečima profesora Đorđa Đukića

„Budžetski deficit SAD, prema proračunima merodavnih državnih institucija, kreće se oko šest odsto. To je jedan od ključnih faktora koji diktira srednjoročna očekivanja investitora.
Uoči novembarskih međuizbora u SAD, vodi se politička igra i tinja sukob između Ministarstva finansija SAD i američke centralne banke (Fed). Ironija je u tome što su i ministar finansija i predsednik Fed-a ljudi iz krugova Wall Street-a koje je Donaldu Trampu protežirao Stenli Drakenmiler.
Predsednik Fed-a se nalazi pod političkim pritiskom u očekivanju smanjenja stopa, dok istovremeno raste pritisak unutar samog komiteta Fed-a da se stopa poveća kako bi se suzbila inflacija, koja se već pet godina ne vraća u ciljani okvir od 2 odsto (iako je nezaposlenost stabilna na 4,1 odsto do 4,2 odsto). Nejasni stavovi Fed-a se na Wall Street-u odmah kažnjavaju rastom zahtevanih prinosa na obveznice (npr. skok sa 4,9 odsto na 5,1 odsto). Ministarstvo finansija je po prvi put pokušalo da izvrši otkup dugoročnih državnih obveznica kako bi smanjilo pritisak investitora koji traže sve veće prinose na 30-godišnje obveznice. Taj potez je odmah oštro kritikovan (čak i od strane mentora ministra finansija) kao pogrešan i neefikasan pokušaj modifikovanja tržišnih očekivanja. Tržište je potvrdilo neuspeh ove mere – prinosi na 30-godišnje obveznice prešli su preko 5 odsto, što jasno pokazuje sumnju investitora u sposobnost države da smanji budžetski deficit i intenzitet zaduživanja.
U isto vreme Tramp javno izjavljuje da želi Ameriku sa najnižim kamatnim stopama.“
„Zahtevani prinosi na obveznice će neminovno nastaviti da rastu jer na tržištu postoji ogromna konkurencija za kapital između država i korporacija.
Korporacije u Americi i svetu se enormno zadužuju radi ulaganja u praktični aspekt veštačke inteligencije. Ove investicije zahtevaju ogromnu količinu električne energije za data centre, što vrši pritisak na cene struje. Situacija ide dotle da građani i socijalni fondovi u SAD odbijaju izgradnju data centara u svojim regijama iz straha od daljeg poskupljenja struje. Investitori radije ulažu u korporacije jer veruju da će prinosi i pouzdanost naplate kod njih biti veći nego kod državnih obveznica, koje na srednji i dugi rok postaju krajnje rizične“, kaže Đukić.

Kako nam profesor objašnjava, ukoliko se inflacija otme kontroli, može nastupiti crni scenario – brutalno povećanje kamatnih stopa radi slamanja inflacije, po uzoru na ono što je svojevremeno uradio Paul Volcker, što je uspešno suzbilo inflaciju ali i gurnulo sistem u brutalnu recesiju.

Prinos na 10-godišnje obveznice SAD porastao je za 60 bazičnih poena u odnosu na prošlu godinu i trenutno iznosi 4,7 odsto. Prinos na 10-godišnje nemačke obveznice zabeležio je rast na 3,35 odsto (što je povećanje od 63 bazična poena u odnosu na prošlu godinu), prema rečima Đukića.

S obzirom na to da su kamate u svetu drastično skočile, Srbija će morati da se zadužuje po znatno višim stopama nego ranije (gde su se stope za period od 5 do 10 godina kretale između 4 odsto i 5 odsto). Budući da moramo da refinansiramo stare dugove novim zaduživanjem, ti uslovi će biti izuzetno teški i naravno mnogo skuplji nego ranije.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: dapor2560, Depositphotos
8. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

RGZ: Najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra

by bifadmin 8. септембар 2026.

Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u prvom polugodištu ove godine bila je 4,2 milijarde evra, što predstavlja rast od 10,1 odsto u odnosu isti period 2025, saopštio je danas Republički geodetski zavod, dodavši da je najskuplji stan prodat u beogradskoj opštini Stari grad – za 2,6 miliona evra.

Zavod je dodao je to ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.

Najskuplja kuća prodata je na teritoriji beogradske opštine Savski venac za 2,1 milion evra, a najskuplje garažno mesto je plaćeno 77.000 evra na teritoriji gradske opštine Stari grad.

Prosečna cena stanova u prvom polugodištu 2026. godine u Srbiji je iznosila 100.157 evra, a prosečna cena kuća 39.334 evra.

Prema podacima Zavoda, broj kupoprodajnih ugovora u prvom polugodištu ove godine iznosio je 61.343, što je neznatno povećanje od 0,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Tržište stanova zabeležilo je porast vrednosti tržišta u odnosu na prvo polugodište 2025. godine od 11,4 odsto, dok je broj ugovora smanjen za 1,9 odsto.

Osim stanova, tržišna vrednost poslovnih prostora porasla je 30 odsto, uz rast broja ugovora od 6,4 odsto. Tržište garažnih prostora takođe pokazuje porast vrednosti za 16,8 odsto i rast broja ugovora za 9,6 odsto, a povećanje broja ugovora za 14,9 odsto i vrednosti za 3,2 odsto zabeleženo je i u segmentu građevinskog zemljišta.

Kod tržišta kuća uočen je rast vrednosti od 7,5 odsto, uz smanjenje broja ugovora od 2,2 odsoto. Tržište poljoprivrednog zemljišta je zabeležilo smanjenje broja ugovora od 14,1 odsto, dok je vrednost porasla za 18,8 odsto.

Najveći deo ukupne vrednosti prometa na tržištu nepokretnosti investiran je u stanove, sa iznosom od 2,5 milijardi evra i udelom od 61 odsto ukupno prometovane vrednosti. Za kupovinu kuća izdvojeno je 328 miliona evra, za građevinsko zemljište 282,8 miliona evra, za poslovne prostore 212,9 miliona evra, a za poljoprivredno zemljište 125,6 miliona evra.

Grad Beograd dominira u ukupnoj vrednosti prometovanih stanova sa udelom od 55 odsto. Beograd ima i najveće učešće u vrednosti prometovanih garažnih prostora (68 odsto), kao i u vrednosti poslovnih prostora (51 odsto) i građevinskog zemljišta (50 odsto).
Region Vojvodine prednjači u vrednosti prometa poljoprivrednog zemljišta sa udelom od 69 odsto, kao i u prometu kuća (43 odsto) i vikendica (57 odsto).

Kreditno finansiranje zabeleženo je u 14 odsto ugovora o prometu nepokretnosti, što predstavlja porast od jednog procentnog poena u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvor: Fonet

Foto: Pixabay

8. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka za privredu Srbije: Trade Finance Gate donosi potpuno digitalno upravljanje akreditivima

by bifadmin 7. септембар 2026.

UniCredit Banka omogućila je kompanijama da akreditive, instrument koji kupcima i dobavljačima pruža dodatnu sigurnost u međunarodnoj trgovini, koriste potpuno digitalno kroz platformu Trade Finance Gate (TFG). U okviru svoje inicijative UniCredit Banka za privredu Srbije, po prvi put je klijentima na jednom mestu dostupno podnošenje zahteva, razmena dokumentacije, praćenje statusa transakcija i komunikacija sa bankom, čime se značajno pojednostavljuje upravljanje ovim važnim i kompleksnim instrumentom trgovinskog finansiranja.

U međunarodnoj trgovini brzina i efikasnost procesa često imaju direktan uticaj na realizaciju posla. Trade Finance Gate zato objedinjuje sve ključne korake u radu sa bankarskim akreditivima i garancijama kroz jedinstveno digitalno okruženje, omogućavajući kompanijama uštedu vremena, laku reprodukciju zahteva i već jednom realizovanih transakcija, kao i lakše upravljanje dokumentacijom.

„Međunarodna trgovina danas zahteva istovremenu sigurnost, brzinu i transparentnost. Iako akreditiv ostaje jedan od najsigurnijih instrumenata u međunarodnoj trgovini, procesi koji ga prate često mogu biti administrativno zahtevni. Zato smo kroz Trade Finance Gate, u okviru inicijative UniCredit Banka za privredu Srbije, omogućili potpuno digitalno upravljanje akreditivima, uz jasan pregled svih koraka i brže postupanje. Na taj način kompanijama ne pružamo samo veću efikasnost, već i veću kontrolu nad poslovima koje realizuju na međunarodnim tržištima“, izjavio je Filip Stikić,  član Izvršnog odbora i direktor za Korporativno bankarstvo UniCredit Banke.

U okviru inicijative UniCredit Banka za privredu Srbije, platforma je nedavno predstavljena odabranom delu klijenata UniCredit Banke, uz prisustvo prvih korisnika platforme koji su učestvovali u poslednjoj fazi razvoja i ispitivanju njene funkcionalnosti u svakodnevnom poslovanju. Među njima je i kompanija Comtrade, čiji su zaposleni kroz rad sa akreditivima prvi u Srbiji imali priliku da koriste novo digitalno rešenje.

„Trade Finance Gate nam pruža bolju kontrolu nad procesima i omogućava da brže i jednostavnije upravljamo transakcijama. Sve relevantne informacije i komunikacija sa bankom nalaze se na jednom mestu, što nam pojednostavljuje svakodnevni rad i omogućava da brže reagujemo kada je to potrebno. Verujemo da će sa daljim korišćenjem platforme ove prednosti biti još izraženije i dodatno doprineti našoj operativnoj agilnosti“, izjavila je Radmila Hrkalović iz kompanije Comtrade.

Digitalni proces izdavanja akreditiva predstavlja još jedan primer kako inicijativa UniCredit Banka za privredu Srbije spaja stručnost i ekspertizu banke sa realnim potrebama kompanija, stvarajući rešenja koja prate način na koji biznis danas posluje. Kroz kontinuiran dijalog sa privredom, UniCredit Banka nastavlja da razvija usluge koje odgovaraju na konkretne izazove kompanija i podržavaju njihov održiv rast i razvoj.

7. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rođendan sa svrhom: 30 kućica za ptice povodom 30 godina brenda

by bifadmin 7. септембар 2026.

Trideset ručno izrađenih kućica za ptice, koje su na PARKSIDE događaju u Surčinu sklopili i oslikali zaposleni kompanije Lidl Srbija, influenseri i predstavnici medija sa svojim porodicama, biće donirane organizaciji Animal Rescue Serbia (ARS). Kućice, koje će tokom zime pružati sigurnost i zaštitu pticama, nastale su na proslavi kojom je PARKSIDE obeležio 30 godina postojanja – simbolično, po jedna za svaku godinu brenda.

Proslava jubileja protekla je u znaku prave slavljeničke, ali i radne atmosfere, gde su se tokom dana ukrštale veštine iskusnih i onih koji su se prvi put oprobali u „uradi sam“ poduhvatima. Gosti, podeljeni u timove i opremljeni PARKSIDE alatom, kućice su izradili prema smernicama organizacije Animal Rescue Serbia, kako bi bile funkcionalne i bezbedne za ptice koje se gnezde u našem podneblju. Završnu fazu preuzela su deca prisutnih, koja su ih oslikala vodenim bojama.

„Trideset godina PARKSIDE-a smo, pored prilike za slavlje, iskoristili kao povod da nešto zaista i napravimo. Posebno nas raduje što je ova proslava spojila kreativnost, timski duh i društvenu odgovornost, jer svaka napravljena kućica nosi poruku da zajedničkim radom i pravim alatom možemo stvoriti trajno dobro za zajednicu u kojoj poslujemo“, poručila je Marija Kojčić, rukovodilac Korporativnih komunikacija kompanije Lidl Srbija.

Sva izrađena skloništa za ptice biće predata organizaciji Animal Rescue Serbia, koja se već godinama bavi spasavanjem i brigom o životinjama. Kućice će biti postavljene na lokacije gde su pticama u urbanim sredinama najpotrebnije.

“Ovakve akcije imaju dvostruki značaj – s jedne strane pružamo realnu zaštitu pticama tokom hladnih dana i perioda razmnožavanja, a s druge strane edukujemo zajednicu i najmlađe o važnosti suživota sa životinjama u gradskim sredinama. Zahvalni smo brendu PARKSIDE i kompaniji Lidl Srbija na ovoj donaciji i divnom primeru kako se jubileji mogu proslaviti na društveno odgovoran način”, izjavio je Aleksandar Gavrić, predsednik organizacije Animal Rescue Serbia.

Događaj je deo evropske kampanje pod motom „SLAVIMO PUNOM SNAGOM!“, kojom PARKSIDE ove godine obeležava tri decenije postojanja. Brend je osnovan 1996. godine, a danas je, prema istraživanju Euromonitor International, najprodavaniji „uradi sam“ brend u Evropi.

Jubilarnu godinu obeležio je i poduhvat „THE ROTATION“, u kojem je akumulatorska bušilica-odvrtač PARKSIDE PERFORMANCE od 20 V pokrenula London Eye i oborila Ginisov svetski rekord. Do kraja septembra PARKSIDE u Lidl prodavnicama nudi limitirana izdanja proizvoda u jubilarnom dizajnu.

Foto: Nenad Dimić

 

7. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rast poverenja u investicione fondove u Srbiji

by bifadmin 7. септембар 2026.

Društvo za upravljanje investicionim fondovima Intesa Invest, osnovano od strane Banca Intesa, članice međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, ostvarilo je značajnu poslovnu prekretnicu – imovina pod upravljanjem premašila je milijardu evra. Time je Intesa Invest, najveće društvo u delu upravljanja alternativnim investicionim fondovima u Srbiji sa tržišnim učešćem većim od 41%, dodatno potvrdilo status jednog od ključnih učesnika na domaćem tržištu upravljanja imovinom.

Dostizanje ove vrednosti predstavlja važan trenutak ne samo za Intesa Invest, već i za celokupno tržište investicionih fondova u Srbiji, koje poslednjih godina ubrzano raste. Razvoju tržišta doprinose sve veća finansijska pismenost, rast interesovanja građana i privrede za investiranje, kao i potreba za dugoročnim i odgovornim planiranjem finansijske budućnosti.

Od osnivanja 2018. godine, Intesa Invest kontinuirano razvija svoju ponudu investicionih rešenja, oslanjajući se na ekspertizu grupacije Intesa Sanpaolo i iskustvo Eurizon Capital, jedne od vodećih evropskih kompanija za upravljanje imovinom. Za relativno kratko vreme, društvo je izraslo u jednog od lidera domaćeg tržišta. Neto prilivi dostigli su 125,6 miliona evra u prvih osam meseci 2026. godine, potvrđujući rastuće poverenje desetina hiljada klijenata koji investicione fondove vide kao važan instrument za dugoročno upravljanje imovinom i potencijalni rast vrednosti kapitala.

„Dostizanje milijardu evra imovine pod upravljanjem predstavlja snažnu potvrdu naše dugoročne strategije zasnovane na profesionalnom upravljanju, inovacijama i, iznad svega, poverenju naših klijenata. Posebno nas raduje što sve veći broj građana i kompanija investicione fondove prepoznaje kao važan instrument odgovornog finansijskog planiranja i dugoročnog očuvanja vrednosti kapitala. Ovaj rezultat nije samo značajan poslovni uspeh, već i pokazatelj postepenog sazrevanja domaćeg tržišta kapitala i promene u načinu na koji građani i kompanije razmišljaju o upravljanju svojom finansijskom budućnošću. To je naročito važno u vremenu kada duži životni vek i potreba za dugoročnom finansijskom sigurnošću postaju jedno od ključnih ekonomskih i društvenih pitanja savremenog doba. Investiciona kultura i pravovremeno planiranje zato imaju sve značajniju ulogu u stvaranju finansijske otpornosti pojedinaca, porodica i privrede u celini“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa, u okviru koje posluje i Intesa Invest.

Ovo dostignuće ne predstavlja samo potvrdu ukazanog poverenja, već i odgovornost da nastavimo da podižemo standarde profesionalnog upravljanja imovinom i dalje podstičemo razvoj investicione kulture u Srbiji.

U narednom periodu Intesa Invest će nastaviti da unapređuje svoju investicionu ponudu, razvija nova rešenja i ulaže u finansijsku edukaciju tržišta, sa ciljem da savremeni investicioni proizvodi i stručna podrška budu dostupni još većem broju građana i kompanija.

Zahvaljujući razvijenoj poslovnoj mreži Banca Intesa, usluge ulaganja u investicione fondove Intesa Invest, kao i stručna podrška, dostupne su fizičkim i pravnim licima u više od 130 ekspozitura banke, u preko 70 gradova širom Srbije.

7. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje domaćeg privatnog sektora
  • Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
  • Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju od 350 miliona
  • Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
  • Međunarodno poslovanje MOL Grupe doprinelo dobrim rezultatima u trećem kvartalu 2026. godine

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit